1                            Poslovni broj: I Kž-95/2022-4

Poslovni broj: I Kž-95/2022-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene G. Ć. i dr. zbog kaznenog djela iz članka 291. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 125/11. i 144/12.– dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljene G. Ć. i okrivljenog C. P. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici broj: Kov-6/2020. od 25. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe okrivljene G. Ć. i okrivljenog C. P. kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem optužnog vijeća Županijskog sud u Velikoj Gorici, na temelju članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje u tekstu: ZKP/08.) odbilo je prijedlog okrivljene G. Ć. i okrivljenog C. P. da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik o ispitivanju svjedoka Ž. V. od 4. rujna 2019. (list 1444. do 1417.) i od 5. rujna 2019. (list 1420. do 1423.), te nalaz i mišljenje Centra za financijska vještačenja d.o.o. od 20 rujna 2019. (list 1492. do 1512.) i dopuna tog nalaza i mišljenja od 28. veljače 2020. (list 1732. do 1738.).

2. Protiv tog rješenja žalbe su pravodobno podnijeli okrivljena G. Ć. po branitelju D. L., odvjetniku u Z., i okrivljeni C. P. po braniteljici N. I. S., odvjetnici u Z.. Predložili su da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka Ž. V. te nalaz i mišljenje Centra za financijska vještačenja d.o.o i dopuna toga nalaza i mišljenja, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu

3. Osporavajući pobijano rješenje oboje okrivljenika u žalbama ističu da je prvostupanjski sud, a s obzirom na to što je svjedok Ž. V. ispitan pred državnim odvjetnikom bez njihove kao i bez prisutnosti njihovih branitelja, pogrešno utvrdio da im zbog toga „nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske te Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ".

4. Osim toga, u odnosu na odluku prvostupanjskog suda kojom je odbijen njegov prijedlog da se kao nezakoniti dokaz iz spisa predmeta izdvoji nalaz i mišljenje financijskog vještaka, okrivljeni C. P. u žalbi je naveo da je ta odluka također nepravilna jer iz nalaza nije razvidno „koja vrsta i količina građevinskog materijala i konzultantskih usluga se zaračunava“, te je, kako tvrdi, „vještak pogrešno zaključio da je u konkretnom slučaju izostala okončana situacija, pa da bi zbog toga račun bio neutemeljen“.

5. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske

6. Žalbe nisu osnovane.

7. Suprotno prethodno iznesenom stavu žalitelja činjenica da je tijekom istrage svjedok Ž. V. ispitan od strane državnog odvjetnika, bez da su o toj dokaznoj radnji bili obaviješteni okrivljenici i njihovi branitelji, ovaj dokaz ne čini nezakonitim dokazom, budući da u odredbama članka 283. do 300. ZKP/08., kojima je regulirano ispitivanje svjedoka, kako je to ispravno utvrdio prvostupanjski sud, nije propisana dužnost državnog odvjetnik da prilikom ispitivanja svjedoka poziva okrivljenika i njegova branitelja, pa stoga ne postoji niti jedan razlog iz članka 300. ZKP/08. da se zapisnik o ispitivanju svjedoka Ž. V., u skladu s odredbom članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08., izdvoji kao nezakoniti dokaz.

8. Osim toga, i po stavu ovog drugostupanjskog suda, kao i dosadašnjoj jedinstvenoj sudskoj praksi o tom pitanju koja se temelji na presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske te recentnoj sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, okolnost da o ispitivanju svjedoka Ž. V. tijekom istrage nisu bili obaviješteni, a ni prisutni okrivljenici i njihovi branitelji, ne može se tumačiti da im je na taj način bilo onemogućeno sudjelovanje u provođenju ove dokazne radnje te pravo da ispituju i dadu ispitivati svjedoke optužbe i da zahtijevaju da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetom kao i svjedoka optužbe, uslijed čega im je, kako to u žalbama tvrde, „teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14., dalje: Ustav), i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine, Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija).

9. Naime, žalitelji gube iz vida činjenicu da je istraga, kako je to uređeno odredbama ZKP/08., jednostranački postupak koju, u okviru svojih zakonski ovlasti, provodi državni odvjetnik kad postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo, a u cilju prikupljanja dokaza i podataka potrebnih da bi se moglo odlučiti hoće li se podignuti optužnica ili obustaviti kazneni postupak. Dakle, radi se o nestranačkom stadiju kaznenog postupka u kojem se prikupljaju dokazi na temelju kojih državni odvjetnik tek treba odlučiti da li će podignuti optužnicu, pa to što u tom dijelu postupka okrivljenici nisu bili ni obaviješteni, ni prisutni ispitivanju svjedoka Ž. V., nisu im bila povrijeđena njihova ustavna i konvencijska prava na koja upiru u svojim žalbama.

10. To iz razloga, jer nakon što državni odvjetnik podigne optužnicu, tada će se pred neovisnim i nepristranim sudom, na raspravi, u prisutnosti stranaka, provesti kazneni postupak u kojem će se izvesti svi dokazi na kojim se temelji optužnica, tako da će okrivljenici imati mogućnost aktivnog sudjelovanja u postupku te će neposredno moći ispitati i svjedoka Ž. V. te osporiti vjerodostojnost njegova iskaza. Prema tome, u dokaznom postupku na raspravi, kako je to ispravno utvrdio prvostupanjski sud, u cijelosti će se ostvariti konfrontacijsko pravo i načelo jednakosti oružja sadržano u članku 29. stavku 2. točki 6. Ustava i članku 6. stavku 1. točki d) Konvencije.

11. U odnosu na žalbu okrivljenog C. P. zbog odluke prvostupanjskog suda kojom je odbijen njegov prijedlog da se kao nezakoniti dokaz iz spisa izdvoji nalaz i mišljenje Centar za financijsko vještačenje d.o.o i dopuna tog nalaza i mišljenja, iz žalbe je razvidno da žalitelj nije naveo postojanje razloga iz članka 311. stavka 1. ZKP/08. kad se nalaz i mišljenje, a s obzirom na osobu vještaka, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, već žalitelj upire na kvalitetu nalaza i mišljenja vještaka odnosno njegovu vjerodostojnost, što taj dokaz ne čini nezakonitim dokazom, pa je njegova žalba i u tom dijelu neosnovana.

12. Prema tome, budući da žalitelji svojim žalbama nisu doveli u pitanje zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, kako u odnosu na odbijanje prijedlog za izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka Ž. V., tako i u odnosu na nalaz i mišljenje Centra za financijska vještačenja d.o.o. kao nezakonitih dokaza, a s obzirom na to da je prvostupanjsko rješenje donijelo ovlašteno tijelo te nisu utvrđene povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., kao i povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 18. ožujka 2022.