Republika Hrvatska Općinski sud u Splitu ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac, Split Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, a na
prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice M.
M. iz S., O.: …, koju zastupa punomoćnik
M. U., odvjetnik u S., protiv tuženika D. Z. S. I. N.
O. S., S., O.: …, kojeg zastupaju
punomoćnice E.-K. B. i M. B. P., odvjetnice u S., radi
isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. veljače 2022.
godine u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja A. M., odvjetničke
vježbenice kod odvjetnika N. B. i zamjenika punomoćnika tuženika
M. P., odvjetnika u S., dne 17.ožujka 2022. ,

p r e s u d i o j e

I Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužiteljici iznos od 3.020,04
kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na:
- iznos od 254,70 kuna od 15.veljače 2016.god.

- iznos od 214,87 kuna od 15.ožujka 2016.god

- iznos od 247,88 kuna od 15.travnja 2016.god. - iznos od 243,05 kuna od 15.svibnja 2016.god. - iznos od 235,93 kuna od 15.lipnja 2016.god.

- iznos od 268,79 kuna od 15.srpnja 2016.god.

- iznos od 295,09 kuna od 15.kolovoza 2016.god. - iznos od 310,76 kuna od 15.rujna 2016.god.

- iznos od 259,35 kuna od 15.listopada 2016.god. - iznos od 82,50 kuna od 15.prosinca 2016.god. - iznos od 342,53 kuna od 15.siječnja 2017.god.

- iznos od 264,57 kuna od 15.veljače 2017.god.

pa do isplate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na

2 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u gore dosuđenim bruto iznosima razlike plaće.

II. Nalaže se tuženiku da, u roku od 15 dana, naknadi tužiteljici troškove
parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 kuna uvećane za pripadajuće zakonske
zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do
isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 11.veljače 2021. podnijela tužbu kod ovog suda u kojoj
navodi da je u utuženom periodu od siječnja 2016.g. do siječnja 2017.g. bila
zaposlenik tuženika, a koji predstavlja javnu službu u smislu odredbi čl. 2. Zakona o
plaćama u javnim službama. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike
plaće temeljem odredbe iz čl. III. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011., a nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od

28.siječnja 2022.god., potražuje ukupan iznos od 3.020,04 kuna s pripadajućim
zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate,
izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te
potražuje troškove postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio navode tužiteljice, predložio odbiti
tužbeni zahtjev te tužiteljicu obvezati na naknadu troška ovog postupka. Tuženik
osporava pravnu valjanost Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, Arbitražne odluke i Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama, na koje se dokumente poziva tužiteljica, s obzirom da za njih nikada nije,
prema proceduri iz Zakona o radu, uspostavljen ili ustanovljen Odbor sindikata za
kolektivne pregovore, odnosno on nije imenovan po GSP. U konkretnom slučaju, sklapanju Sporazuma nisu prethodili zakoniti kolektivni
pregovori u smislu odredbe čl. 186. ZR/95 već su vršeni dogovori s predstavnicima
pojedinih sindikata pa utoliko nije poštivana propisana procedura te se Sporazum
zajedno sa svim svojim Dodacima, kao i Arbitražna odluka te Vjerodostojno
tumačenje ukazuju nezakonitim. Tuženik nadalje ističe da Izmjene dodatka nisu
sklopile sve stranke koje su sklopile Sporazum i Dodatak te da stoga iste nisu pravno
valjane i obvezujuće. Naime, Sporazum i Dodatak sklopljeni su između Vlade RH i
osam sindikata javnih službi dok su Izmjene dodatka sklopljene između Vlade RH i
sedam sindikata (iste nije sklopio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi
H.). Notorno je da izmjene i dopune, da bi bile valjane, moraju ugovoriti sve
strane ugovornog odnosa, a što ovdje nije slučaj, stoga se, uslijed nedostatka
identiteta stranaka, radi o nevaljanom aktu. Također osporava temeljenje tužbenog
zahtjeva na čl. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama od 26.listopada 2011.god. po kojima je osnovica za obračun plaća

3 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

5.415,37 kn jer okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i
na način kako tužiteljica navodi nisu nastupile. Tuženik osporava da su se u
utuženom periodu ostvarili uvjete za rast osnovice navodeći da se treba primijeniti
odredba čl.7 toč.1. Izmjene i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaću u
javnim službama iz 2011., a koja je nužna za ostvarivanje odredbi dodatka odnosno
izmjene i dopune. Tuženik, dalje navodi kako je u razdoblju od listopada 2011. do
rujna 2014. DZS zabilježio je pad (negativan rast) realnog
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a u ukupno 12. tromjesečja, stoga je, primjenom
odredbe čl. VII. t. 1., primjenu čl. III. valjalo odgoditi za dvanaest tromjesečja,
odnosno do studenog 2019. Kod toga valja naglasiti kako su Izmjene dodatka
sklopljene na određeno vrijeme – na razdoblje od pet godina – pa utoliko do
usklađenja, obzirom da je Sporazum istekao prije no što bi se usklađenje imalo
primijeniti, nije ni moglo doći.

3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe,
odnosno odgovora na tužbu, time da je na pripremnom ročištu održanom 16.veljače

2022. godine na kojemu je ujedno i zaključen prethodni postupak, te održana i
zaključena glavna rasprava, tuženik naveo da je suglasan s matematičkim izračunom
visine tuženog zahtjeva kako je to navedeno u podnesku tužiteljice od 28.siječnja

2022.godine.

4. Sud je tijekom postupka izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011., Arbitražne odluke
od 7.12.2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006.,
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.5.2009. i
Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama usvojenog dana 28.12.2012., pregledom priopćenja za javnost
DZS5 od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog
BDP-a za drugo tromjesečje 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o
objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave
procjene DZS-a od 4.9.2015. , od 4.12.2015. i 4.03.2016. o procjeni tromjesečnog
bruto domaćeg proizvoda, te pregledom obračunskih/platnih listi za tužiteljicu u
utuženom razdoblju i tablica izračuna razlike u isplati plaće za tužiteljicu , a koje je
dostavila tužiteljica , kao i ostale dokumentacije koja je priložena uz odgovor na tužbu
i podnesak tužiteljice i to priložene sudske odluke.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od
siječnja 2016. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III. i čl. IV. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada

2011.g. u ukupnom iznosu od 3.020,04 kuna bruto sa pripadajućim zakonskim
zateznim kamatama.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Također, nije sporno da je
tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te
nije sporna pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju u
odnosu na navedeni osnov.

4 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Sporna je i pravna osnova
tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na daljnja povećanja osnovice plaće u
javnim službama uz ispunjenje uvjeta predviđenih odredbama članka IV. st. 2. i st. 3.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26.
listopada 2011., koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice
plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi.

9. Odredbom članka 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („NN“, broj: 141/12., 150/13., 153/13.;
dalje: TKU) propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to S. hrvatskih učitelja,
N. sindikat zaposlenih u srednjim školama H., N. sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
H., S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi H., H. liječnički
sindikat, H. strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
H. sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u

2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji DSZ ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u R. H.,

- da su Vlada RH te S. javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za

5 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka
Sporazumu, time da je iz čl. 1 Vjerodostojnog tumačenja razvidno da je 7. prosinca

2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

11. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("NN" broj: 39/09, Dalje u tekstu:ZOPJS), te je
izmijenjenom odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u
javnim službama ("NN" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da
se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim
između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do
donošenja državnog proračuna R. H. za narednu godinu osnovicu
plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3.
naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim
službama određeno je da se na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće
utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.
svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane
odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

11.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („NN“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja

2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.

11.2. Također, Vlada R. H. i osam sindikata javnih službi
sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„NN“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

11.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („NN broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.

6 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

11. 4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („NN broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.

11.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („NN broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka.

12. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti
osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma.
Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su
Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada
RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost
Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu
pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje
njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda
R. H. broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda R. H.
broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.

Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra da IDD Sporazuma predstavljaju KU
sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojom je
bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na
područje visine plaće u javnim službama. Iz navedenih razloga IDD Sporazuma, a na
koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što
proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i S. javnih službi dana 28. prosinca

2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl.
IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka
ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz
sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

13. Dana 28.kolovoza 2015. DSZ R. H.
objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje
proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na
isto tromjesečje 2014. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015.
DZS-a od 27.studenog 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% i III.

7 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

tromjesečju u 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. , koji statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4.prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja
stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopnu odnosu na isto razdoblje
prethodne godine, te da je aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2% to je
utvrđeno da su se krajem studenog 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u
visini od 5.415,37 kuna i to temeljem čl. III IDDS.

14. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet
za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto).

15. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od siječnja

2016.g. do siječnja 2017.g. utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom utuženog
razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od

5.108,84 kn, a za mjesec siječanj 2017. prema osnovici od 5.211,02 kuna . Naime,
Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica je povećana na iznos od

5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017.

16. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje
određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV
st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz
članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između
pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama
prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu
nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008.
godini, a sve prema podacima DZS.

17. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna
bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u

2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi
u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu
iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50
kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za

2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka
dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je
paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

18. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da
sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka,
međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu
obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim
odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je

8 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed
navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio
podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4.
lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za
daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

19. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i
siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je
osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od siječnja

2016. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016.

5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn.

20. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za
isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parbenih stranaka nije
prijeporna visina tužbenog zahtjeva (odnosno obračun tužiteljice), to je valjalo
tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 3.020,04 kuna prihvatiti u cijelosti. Na
dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od
dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz
članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („NN“ broj 35/05.,
41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima
bruto plaće u iznosu od 3.020,04 kn, a kako je to tužiteljica i zatražila. To zato jer se
bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak
("NN" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13.,
120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na
dohodak ("NN" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09.,
123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na
zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne
podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po
sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak
dospijevaju na naplatu tek isplatom plaće.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155.
Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19).
Budući da tužiteljica uspjela u sporu u cijelosti priznat joj je trošak u skladu s
važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška i to: za
sastav tužbe - 50 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 28.siječnja 2022.
kojim se očituje na odgovor na tužbu -50 bodova, za sastav podneska od 28.siječnja

2022.g. kojim uređuje tužbeni zahtjev -50 bodova, za zastupanje na ročištu od

16.veljače 2022.g. -50 bodova te za pristup ročištu za objavu presude od 17.ožujka

9 Poslovni broj: Pr-3333/2021-11

2022.g.. - 25 bodova, ukupno 225 bodova što pomnoženo s 10,00 kn koliko iznosi
vrijednost jednog boda iznosi 2.250,00 kuna. Na dosuđeni iznos tužiteljici su
dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 17.ožujka 2022.g., kao dana
presuđenja, do isplate, zbog čega je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

U S., 17.ožujka 2022.godine

SUTKINJA:

Katica Bojčić Vidović v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog
suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužiteljice, pun. tuženika