1                 Poslovni broj: 18.UsI-2047/21-14

 

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Željki Zrilić Ježek, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice A. V., OIB: … iz T. B., protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Z., OIB: …, radi priznavanja prava na osobnu invalidninu, 3. ožujka 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Klasa: UP/II-551-08/21-01/627, Urbroj: 524-11/1-21-6 od 11. lipnja 2021.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Osporavanim rješenjem Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Klasa: UP/II-551-08/21-01/627, Urbroj: 524-11/1-21-6 od 11. lipnja 2021., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Centra za socijalnu skrb V., Klasa: UP/I-551-08/21-01/67, Urbroj: 2186-80-10/29-21-15 od 29. ožujka 2021., kojim se odbija zahtjev za priznanje prava na osobnu invalidninu.

2.              Tužiteljica tužbom osporava zakonitost pobijanog rješenja te navodi da vijeće vještaka u drugom stupnju nije poštivalo Uredbu o metodologijama vještačenja, i to u odjeljku Kronične bolesti kod odraslih 4. stupanj koji nalaže da osobama koje su u terminalnoj fazi ili dekompenzaciji kronične bolesti čije liječenje nužno zahtijeva transplantaciju organa, te su potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe. Ističe da transplantacija rožnice stvarno i činjenično stanje, a ne indikacija, što dokazuje da se radi o kroničnoj bolesti kod odraslih 4. stupanj koji jasno i precizno navodi transplantaciju organa.

3.              Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i prizna joj pravo na osobnu invalidninu.

4.              Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, posebno ističe kako kod tužiteljice nije utvrđeno postojanje teškog invaliditeta niti u prvostupanjskom niti u drugostupanjskom postupku,  te predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

5.              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6.              Sud je 3. ožujka 2022. održao javnu i usmenu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 39. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17.). Time je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka, te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na održanoj raspravi pročitani su dostavljeni dopisi tužiteljice.

7.              Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.

8.              Iz priloženog spisa predmeta utvrđeno je da je predmetni postupak pokrenut po zahtjevu tužiteljice od 9. veljače 2021. za priznavanje prava na osobnu invalidninu.

9.              Uvidom u prvostupanjsko rješenje od 29. ožujka 2021. sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice za priznanjem prava na osobnu invalidninu odbijen pozivom na odredbu članka 54. Zakona o socijalnoj skrbi jer nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta od 16. ožujka 2021. nije utvrđeno postojanje teškog ni težeg invaliditeta, niti postojanje prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege druge osobe, nije utvrđeno da je tužiteljica osoba s invaliditetom, već je utvrđeno postojanje tjelesnog i osjetilnog oštećenja, postojanje privremene promjene u zdravstvenom stanju, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad, postojanje privremene potpune nesposobnosti za rad. Ponovni pregled predložen je kroz godinu dana.

10.              Uvidom u osporavano drugostupanjsko rješenje od 11. lipnja 2021. sud je utvrdio da je žalba tužiteljice odbijena, s obrazloženjem da kod tužiteljice postoje kronične bolesti kod odraslih 2. stupanj za osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljanim organima, te zahtijevaju stalnu terapiju i povremenu skrb druge osobe. Postoji vrsta oštećenja: tjelesno oštećenje (kronične bolesti kod odraslih 2. stupanj). Ne postoji više vrsta oštećenja kao ni više vrsta teških oštećenja. Ne postoji teži ni teški invaliditet jer se ne radi o teškoj kroničnoj bolesti sa komplikacijama zbog koje osoba ne može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima te nije u potpunosti ovisna o pomoći i njezi druge osobe. Postoji trajna promjena u zdravstvenom stanju. Postoji prijeka potreba trajne pomoći i njege u smanjenom opsegu jer je tužiteljici potrebna povremena pomoć kod zahtjevnijih aktivnosti u kući i izvan kuće.

11.              Odredbom članka 54. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj: 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20., 133/20., 138/20.) propisano je da se pravo na osobnu invalidninu priznaje osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

12.              Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da se pravo na osobnu invalidninu ne može priznati:

- osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi

- osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu

- osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

- djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

13.              Stavkom 3. navedenog članka Zakona propisano je da se pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona ili na temelju drugih propisa.

14.              Stavkom 4. ovog članka Zakona propisano je da se pravo na osobnu invalidninu priznaje s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti

15.              Odredbom članka 2. stavka 1. toč. d) Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine broj: 67/2017, 56/2018.) propisano je da je vještačenje u smislu ove Uredbe vještačenje kojim se utvrđuju sljedeće činjenice: u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o socijalnoj skrbi i propisima o doplatku za djecu, vrsta i težina invaliditeta i vrsta i težina promjene u zdravstvenom stanju, vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege, trajna ili privremena promjena u zdravstvenom stanju, vrsta specifične njege uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata, radna sposobnost osobe i vrsta i stupanj težine oštećenja zdravlja u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu.

16.              Člankom 22. stavak 1. ove Uredbe propisano je da se »Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti« sastoji od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o težini invaliditeta i vrsti oštećenja - oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe.

17.              Prema ocjeni suda, iz sadržaja prethodno citirane odredbe članka 54. navedenog Zakona kao i Priloga 5. – Lista težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti Uredbe o metodologijama vještačenja razvidno je da su tijela vještačenja obzirom na postavljene dijagnoze, imala osnove ocijeniti da u konkretnom slučaju tužiteljica ne udovoljava propisanim mjerilima za utvrđivanje teškog invaliditeta, kao uvjeta za priznanje prava na osobnu invalidninu iz Zakona o socijalnoj skrbi, pa je i prvostupanjskim i drugostupanjskim osporavanim rješenjem nakon zakonito provedenog postupka u kojem su pribavljeni nalazi i mišljenja tijela vještačenja, pravilno odbijen zahtjev i žalba tužiteljice.

18.              Tužiteljica svojim tužbenim navodima ne dovodi u sumnju nalaze i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta, već daje subjektivno viđenje svog zdravstvenog stanja, tim više što je nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka iznimno iscrpan i detaljan, analizirana je cjelokupna priložena medicinska dokumentacija, kao i ona priložena uz žalbu, te sve postavljene dijagnoze liječnika specijalista. Također, istim je odgovoreno na sve prigovore koji se odnose na zdravstveno stanje, težinu bolesti i potrebe za pomoći i njege druge osobe. Ističe se kako novodostavljena medicinska dokumentacija može biti predmet novog zahtjeva.

19.              Slijedom svega navedenog, osporeno rješenje se ocjenjuje zakonitim, stoga je sud na temelju odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučio kao u izreci presude.

 

U Zagrebu, 3. ožujka 2022.

 

Sutkinja:

Željka Zrilić Ježek, univ. spec.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.