Broj: Gž Ob-312/2019-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice D. B. iz Z., OIB …, koju zastupa punomoćnica M. B., odvjetnica u B. i protustranaka: 1. S. H. iz N., D. i 2. M. K. iz N., D. koje zastupa punomoćnica V. R., odvjetnica u K., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni R1 Ob-160/18-9 od 23. studenoga 2018., dana 13. lipnja 2019.,

r i j e š i o   j e

I. Uvažava se žalba protustranaka, ukida se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni R1 Ob-160/18-9 od 23. studenoga 2018. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Naređuje novu raspravu održati pred drugim sudcem pojedincem prvostupanjskog suda.

III. Odluka o trošku žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je kako slijedi:

"Utvrđuje se da su predlagateljica D. B., OIB:…, iz Z., i sada pokojni J. H., OIB:…, iz S. I. Ž., rođen … u R., živjeli u izvanbračnoj zajednici od 31. ožujka 2013. pa sve do smrti J. H. dana ..."

Protiv prvostupanjskog rješenja žale se protustranke pobijajući tu odluku u cijelosti zbog svih zakonskih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku  ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, dalje u tekstu: ZPP) predlažući prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno rješenje preinačiti i prijedlog odbiti.

U odgovoru na žalbu, predlagateljica se usprotivila žalbenim navodima predlažući žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Žalba je osnovana.

Prvostupanjski sud prihvatio je predlagateljičin prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice D. B. i sada pokojnoga J. H. držeći kako je u postupku utvrđeno da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici, odnosno da je živjela u zajedničkom kućanstvu s J. H. dulje od tri godine, u razdoblju od 31. ožujka 2013. do 2. travnja 2018. 

U postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio sljedeće :

-kako iz preslika Smrtnog lista Matičnog ureda K. od 12. travnja 2018.  proizlazi da je J. H. rođen … u R., a umro dana … u K.,

-kako iz iskaza predlagateljice proizlazi da je predlagateljica bila u braku i kako je njezin brak s J. B. prestao smrću bračnog druga dana 3. ožujka 2013., kao i da predlagateljica s  J. B. ima dvoje djece, kćerku K. C. i sina M. B.,

-kako je J. H. bio u braku s majkom protustranaka Đ. K., koji brak je razveden 1972. ili 1973. kada je protustranka S. H. bila dijete u dobi od pet ili šest godina, a nakon razvoda braka J. H. da je živio u izvanbračnoj zajednici s M. N. u N., u gradu K. do 1988.,

-kako J. H. nije bio u kontaktu s kćerkom S. H. u razdoblju od dvadeset šest godina, a s kćerkom M. K. da je posljednji put kontaktirao telefonom 1988.,

-kako iz iskaza predlagateljice i iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da je predlagateljica neprekidno živjela s J. H. od smrti svog supruga J. B., odnosno od mjeseca ožujka 2013. do smrti J. H., kako su živjeli u J. kući u B. C., a u predlagateljičinoj kući, koja se nalazi u istom mjestu, da nitko nije stanovao, već su  predlagateljica i J. tu držali su stvari i ogrjevno drvo,

-kako predlagateljica u svom iskazu nije odredila od kada u mjesecu ožujku 2013. je počela živjeti s J. H. kojeg je poznavala od ranije, ali da je njezin suprug umro 3. ožujka 2013. pa da je s J. H. živjela od kraja mjeseca ožujka 2013., odnosno od 31. ožujka 2013.,

-kako je predlagateljica s kćerkom K. i sinom M. suvlasnica kuće u Z. u kojoj je stanovala s pokojnim suprugom, u toj kući da je nastavio stanovati njezin sin koji boluje od paranoidne shizofrenije te kako je ona dolazila u tu kuću u Z. po par dana i vraćala se J. u njegovu kuću,

-kako su se za vrijeme zajedničkog života predlagateljica i J. dobro slagali, da su bili u intimnoj vezi i u emotivnoj zajednici, imali zajednički društveni život, za velike praznike kao što su Uskrs, Božić, za imendane i slično J. i predlagateljica da su se družili s djecom i unučadi u kući u Z.,

-kako je za vrijeme zajedničkog života J. H. plaćao režijske za svoju kuću u kojoj su oboje živjeli, s tim što su zajedno kupovali namirnice, odjeću, radili zimnicu, organizirali kolinje, predlagateljica da je čistila kuću, prala i održavala vrt te kako nisu bili u braku niti su imali druge partnere i zajedničku djecu,

-kako je J. H. bio u bolnici u K. od 21. ožujka 2018. do 2. travnja 2018. kada je i umro, predlagateljica da ga je posjećivala i brinula se o njemu, a nakon smrti predlagateljica da je organizirala pogreb i karmine za oko 40 ljudi, troškove da je podmirila J. novcem u iznosu od 1.500 EUR-a koji novac je on ostvario od prodaje poljoprivrednog zemljišta,

-kako su za vrijeme zajedničkog života predlagateljica i J. H. živjeli kao muž i žena, J. da je ostvarivao mirovinu u Saveznoj Republici Njemačkoj koja je zajedno s naknadom za ozljedu prsta iznosila oko 900 EUR-a, kao i mirovinu u Republici Hrvatskoj od 130,00 kn, a predlagateljica kako ostvaruje mirovinu u Republici Hrvatskoj od oko 2.000,00 kn mjesečno.

Na temelju ovako utvrđenoga činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je zaključio kako je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici i u zajedničkom kućanstvu s J. H. dulje od tri godine, odnosno u razdoblju od 31. ožujka 2013. do 2. travnja 2018. kada je on umro i da je dokazala kako ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici, jer sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga te je prijedlog u cijelosti prihvaćen. Pritom je prvostupanjski sud naveo i da, ako između stranka u ostavinskom postupku bude sporna činjenica o kojima ovisi njihovo nasljedno pravo, odnosno ako bude sporno je li osoba izvanbračni drug, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom, sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju.

Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pronalazi kako je pobijana odluka opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 8. ZPP-a jer u postupku kao stranka nije sudjelovalo nadležno tijelu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/18 i 115/18, dalje ZMO) i to tijelo nije zastupao zakonski zastupnik.

Iz članka 5. ZMO-a proizlazi kako ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Člankom 22. stavak 3. ZMO-a propisano je kako se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, dalje u tekstu: ObZ) propisano je kako se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13 dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

Iz članka 8. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 i 33/15, dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

Imajući u vidu kako se predlagateljica u prijedlogu izrijekom poziva na svoje ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog J. H. kod nadležnog tijela, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to kao izvanbračni drug, to je prije svega u predmetnom izvanparničnom postupku, primjenjujući odredbe ZMO-a, prvostupanjski sud bio dužan pozvati predlagateljicu ispraviti prijedlog i pravilno označiti protustranku te prijedlog dostaviti protustranci, a sve sukladno citiranim odredbama ZMO-a.

No, predlagateljica se u postupku poziva i na ostvarivanje prava kao ostaviteljev zakonski nasljednik u ostavinskom postupku koji se vodi iza smrti pokojnog J. H. pa je očito i kako bi u tom slučaju trebalo primijeniti odredbe ZN-a prema kojima na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug. Stoga bi u sudskom postupku u kojemu se stranka poziva i na ostvarivanje prava kao ostaviteljev zakonski nasljednik u ostavinskom postupku koji se vodi iza ostaviteljeve smrti, kao stranke u postupku valja pravilno označiti i ostaviteljeve nasljednike.

Međutim, prema stavu ovog suda, postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice provodi se kao izvanparnični postupak jedino u slučaju utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbama ZMO-a te sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17), a u svim ostalim slučajevima postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice treba provesti kao parnični postupak u smislu članka 1. ZPP-a. U tom pogledu treba dodati i kako je na sjednici Građanskog odjela Županijskog suda u Splitu od 18. lipnja 2018. prihvaćen pravni stav prema kojemu se "u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u skladu s odredbom članka 438. ObZ-a pa takav prijedlog treba odbaciti (Izuzetak su postupci propisani odredbama drugih zakona kao što su Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji)."

Dakle, u konkretnom slučaju predlagateljica se može pozivati na ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog J. H. kod nadležnog tijela, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao izvanbračni drug, ali je pritom dužna ispraviti prijedlog i pravilno označiti protustranku, sukladno citiranim odredbama ZMO-a.

Iz navedenog je vidljivo kako je predmetno rješenje donijeto uz bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 8. ZPP-a te je postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a valjalo ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedene povrede, pozvati predlagateljicu ispraviti prijedlog i određeno se izjasniti na kojim okolnostima i u kom smislu temelji svoj zahtjev, kao i pozvati označiti kao protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te prijedlog dostaviti protustranci i nakon provedenoga dokaznog postupka donijeti novu zakonitu odluku.

Temeljem članka 371. ZPP-a naređeno je novu raspravu održati pred drugim sudcem pojedincem prvostupanjskog suda.

Odluka o trošku žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku temeljem članka 166. stavak 3. ZPP-a.

Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 13. lipnja 2019.