1

Poslovni broj: 2 Us I-1216/2021-9

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 2 Us I-1216/2021-9

 

 

 

 

  U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarka Adele Franc, u upravnom sporu D. o. R. H., Z., OIB: …, zastupanog po Ž. d. o. u B., B., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, kojeg zastupa Z. P., načelnik Sektora za drugostupanjske postupke i propise upravnog prava, uz sudjelovanje zainteresirane osobe N. P. D. iz V. B., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik F. Š., odvjetnik u V., radi naknade za oduzetu imovinu, 17. veljače 2022.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-01/20-01/147, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-06 od 27. kolovoza 2021.

 

 

Obrazloženje

 

1. Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-942-01/20-01/147, Urbroj: 514-04-02-01-01/07-21-06 od 27. kolovoza 2021., odbijena je žalba Državnog odvjetništva Republike Hrvatske izjavljena protiv rješenja Republike Hrvatske, Virovitičko – podravske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu i okoliš i imovinskopravne poslovne, Klasa: UP/I-943-01/19-01/11, Urbroj: 2189/1-08/03-20-5 od 4. ožujka 2020.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog rješenjem prvostupanjskog tijela Klasa: UP/I-942-01/97-01/14, Urbroj: 2189/02/01-16-80 od 25. ožujka 2016.

3. Tužitelj u tužbi osporava pravilnost primjene odredaba Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09, nastavno: ZUP) smatrajući da je riječ o postupku koji je započet po odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 53/91 i 103/96, nastavno: ZUP/91) te da bi isti trebao biti dovršen primjenom zakonskih tog Zakona. Smatra nespornim da je postupak povrata imovine oduzete grofu I. D. započet prema odredbama ZUP/91, stoga smatra neosnovanim pozivanje drugostupanjskog tijela da je postupak za obnovu podnesen izvan zakonom propisanog roka sukladno odredbi članka 123. ZUP, prema kojem je objektivni rok za podnošenje prijedloga 3 godine, iako je prema ZUP/91, isti 5 godina. Nadalje, smatra da je nesporna odredba članka 168. ZUP koja ne ostavlja prostora drugačijem tumačenju o tome kada se primjenjuje „stari“ ili „novi“ Zakon o općem upravnom postupku. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da sud poništi pobijano rješenje .

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja i predlaže da se tužba odbije.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu ističe da je stav tužitelja o primjeni odredbi starog ZUP/91 neosnovan jer je postupak čija se obnova traži započet po odredbama prethodno spomenutog Zakona no isti je okončan pravomoćnim dopunskim rješenjem od dana 25. ožujka 2016. Navodi i kako je stav tužitelja o primjeni odredaba starog Zakona o općem upravnom postupku suprotan shvaćanju Visokog Upravnog suda zauzet u nizu presuda, u kojima je zauzeto stajalište da  će se prilikom odlučivanja o prijedlogu za obnovu postupka primijeniti odredbe ranije važećeg ZUP/91 ukoliko prijedlog za obnovom postupka bude podnesen prije 1. siječnja 2010. Obzirom da je evidentno kako Državno odvjetništvo nije podnijelo ovaj prijedlog prije 1. siječnja 2010., na isti se primjenjuju odredbe ZUP. Obzirom da stranka nije podnijela prijedlog u prekluzivnom roku od tri godine od dostave rješenja kojim je okončan postupak čija se obnova traži, nije ispunjen formalni uvjet za podnošenje istog te je mišljenja kako je tužbena argumentacija usmjerena samo da odugovlačenje postupka. Nastavno, zainteresirana osoba ukazuje da se prijedlogom za obnovu postupka pokreće novi upravni postupak te se na isti ne mogu primjenjivati odredbe starog ZUP/91 te sukladno navedenom predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

5. Kako činjenice u ovom upravnom sporu nisu sporne, tužitelj osporava samo primjenu prava te stranke nisu izričito zatražile održavanje rasprave, sud je ovaj upravni spor riješio presudom bez održavanja rasprave, a sve sukladno odredbi članka 36. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, nastavno: ZUS).

7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja sud je izvršio uvid u spis tuženika i isprave priložene spisu, te je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke.

8. Na temelju članka 55. stavka 3. ZUS, razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

9. Uvidom u priloženi spis predmeta utvrđeno je da je tužitelj podnio prijedlog za obnovu postupka u kojem je donijeto rješenje Klasa: UP/I-942-01/97-01/14, Urbroj 2189-02/01-16-80 od 25. ožujka 2016. iz razloga što smatra da je u vrijeme konfiskacije imovine I. g. D. isti imao strano državljanstvo i to mađarsko te da je isto utvrđeno u službenim evidencijama. Kako je isti bio mađarski državljanin, tako on, odnosno njegov pravni slijednik prema odredbi članka 10. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 80/02, 81/02 i 98/19, nastavno: Zakon o naknadi)  nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu, jer je pitanje naknade riješeno Ugovorom o miru s Mađarskom, zaključenim u Parizu 10. veljače 1947. godine.

9.1. Dopunskim rješenjem Ureda državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I-942-01/97-01/14, Ur. broj: 2189-02/01-16-80 od 25 ožujka 2016. godine odlučeno je pod točkom. 1. o vraćanju (davanju u vlasništvo) k.č.br. …, pravo na naknadu za oduzeto poljoprivredno zemljište k.č.br. …, k.č.br. …, k.č.br. …, pod točkom II. da je obveznik naknade Republika Hrvatska, pod točkom III. Nalog upisa zemljišno-knjižnom odjelu i pod točkom IV. da će se odluka o visini i obveznicima naknade donijeti putem dopunskog rješenja.

10. Člankom 123. stavkom 1. ZUP propisano je da se obnova postupka, koji je okončan rješenjem protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, može pokrenuti u roku od 3 godine od dana dostave rješenja stranci. Stavkom 3. predmetnog članka propisuje se da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za nove činjenice ili od kada je stekla mogućnost uporabe novih dokaza.

10.1. Člankom 123. stavkom 1. ZUP propisano je da se obnova postupka može tražiti ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebi novi dokaz koji bi, sami ili u vezi s većim izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

10.2. Člankom 252. stavkom 3. ZUP/91 propisano je da nakon proteka roka od 5 godina od dostave rješenja stranci ne može se tražiti niti pokrenuti obnova postupka.

11. Člankom 126. ZUP propisano je da je nadležno tijelo po primitku prijedloga za obnovu postupka dužno ispitati da li je prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom, a ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbaciti će prijedlog rješenjem.

12. Člankom 168. ZUP propisano je da će se postupci započeti do stupanja na snagu ovog zakona nastaviti i dovršiti prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 53/91, 103/96)

13. U odnosu na prigovor tužitelja, istaknut u predmetnoj tužbi, da je u postupcima koji su prethodili ovom postupku doneseno pobijano rješenje na temelju pogrešne primjene odredaba Zakona o općem upravnom postupku, sud smatra da je takav prigovor neosnovan.

13.1. Nije u pravu tužitelj kada ističe da bi se trebale primijeniti odredbe članka 168. ZUP na način da se temeljem prijelaznih i završnih odredbi treba primjenjivati ZUP/91. Kako je dopunskim rješenjem Ureda državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I-942-01/97-01/14, Urbroj: 2189-02/01-16-80 od 25. ožujka 2016. redoviti upravni postupak okončan, podnošenje prijedloga za obnovu postupka jest pokretanje novog upravnog postupka te su prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo pravilno primijenili odredbe ZUP. Takvo stajalište je prihvaćeno i u praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: Usž-1423/2016-2 od 25. svibnja 2016.

13.3. Sukladno odredbi članka 123. stavka 3. stavka 1. i stavka 3. ZUP propisani su rokovi za podnošenje prijedloga za obnovu postupka, a rokovi su prekluzivne naravi. Iako je nesporno da je tužitelj podnio prijedlog za obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja novih činjenica ili dokaza te je time ispunio uvjet subjektivnog roka, no činjenica da je prijedlog za obnovu postupka od 18. listopada 2019. podnesen izvan objektivnog roka od 3 godine ukazuje na nepravodobnost takvog prijedloga.

13.4. Kako se odredbom članka 123. stavka 1. ZUP propisuje kumulacija uvjeta za dopuštenost prijedloga za obnovu, a prijedlog za obnovu postupka nije podnesen unutar objektivnog roka, pravilno je prijedlog tužitelja odbačen rješenjem kao nepravodoban.

14. Također, u odnosu na uvjet iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZUP činjenica isticanja stranog državljanstva kao prepreke za ostvarivanja prava na povrat imovine više nije pravno relevantna.

14.1. U  vezi navoda tužbe koji se odnose na razloge kojim je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje razloga za obnovu postupka, a iz kojih proizlazi da je I. D. kao raniji vlasnik oduzete imovine bio u vrijeme oduzimanja mađarski državljanin te isti, odnosno njegovi pravni slijednici nemaju pravo na naknadu za oduzetu imovinu, jer je pitanje naknade riješeno Ugovorom o miru s Mađarskom zaključenim u Parizu 10. veljače 1947. godine, valja naglasiti kako je sudska praksa zauzela pravno shvaćanje u drugim predmetima naknade za oduzetu imovinu, kao što je presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Us- 9198/2002-13 od 24. studenoga 2005., a u kojima je g. I. D. bio ovlaštenik. Državljanski status je tada utvrđen iz dopisa Oblasnog NO za Istru, Odsjeka za narodnu imovinu od 3. prosinca 1946., dopisa Predsjedništva Vlade Narodne Republike Hrvatske, Odjela za narodnu imovinu od 13. prosinca 1946., te službene potvrde Saveznog ministarstva financija Republike Austrije od 29. travnja 1999. Osim toga, valja napomenuti i da nakon Odluke i rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-673/1996 i dr. od 21. travnja 1999. (Narodne novine, broj: 39/99) kojom su ukinute odredbe čl. 9. i čl. 11. Zakona o naknadi, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi (Narodne novine, broj: 80/02 i 81/02) kojim je pravo na povrat imovine priznato i stranim državljanima. Stoga pitanje državljanstva kao pretpostavke za povrat imovine više nije relevantan.

14.2. S obzirom da konfiskacija imovine I. g. D. nije izvršena kao konfiskacija stranom državljaninu na temelju Ugovora o miru s Mađarskom, pitanje državljanstva I. g. D. pravno je irelevantno što je potvrdio Vrhovni sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj: Uzpz-10/2018 od 5. veljače 2020.

15. Dakle, čak i u slučaju pogrešne primjene odredbi ZUP o rokovima za podnošenje prijedloga za obnovu postupka tužitelj nije istaknuto nove činjenice ili dokaze koji bi da su bili poznati u prethodnim postupcima utjecali ili mogli utjecati na rješenje upravne stvari te bi takav prijedlog bio odbijen kao neosnovan.

16. Stoga je sud osporavano rješenje ocijenio zakonitim i pravilnim te je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan, kao u izreci presude.

17. Sud u smislu odredbe članka 79. ZUS, nije donosio odluku o troškovima upravnog spora, budući stranke nisu postavile zahtjev za naknadu troškova.

 

U Osijeku, 17. veljače 2022.

Sudac

Berislav Babić v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude sukladno odredbama članka 66. stavka 5. ZUS-a.