- 1 -              Poslovni broj: Usž-3766/21-2

Poslovni broj: Usž-3766/21-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te sudske savjetnice Ivane Jasprice Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. M. iz D., kojeg zastupa odvjetnica M. Ć., D., protiv rješenja tuženika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Z., klasa: UP/II-371-01/20-04/17, urbroj: 510-05-01-01/01-20-11 od 2. prosinca 2020., radi stambenog zbrinjavanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-87/21-12 od 10. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2022.

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-87/21-12 od 10. svibnja 2021.

Obrazloženje

1.              Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-371-01/20-04/17, urbroj: 510-05-01-01/01-20-11 od 2. prosinca 2020., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Š.-k. županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne i zajedničke poslove, klasa: UP/I-019-06/19-03/22, urbroj: 2182/1-20-20-20 od 24. veljače 2020. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja utvrđeno je da tužitelj ne ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana na području posebne državne skrbi na adresi D. 2.              Tužitelj u žalbi navodi da u vrijeme darovanja nije bio upoznat niti sa samim činom darovanja nekretnine, a posebno s pravnim posljedicama darovanja koje su kasnije nastale. Nije znao da ima u vlasništvu nekretninu budući nije njegov potpis na darovnom ugovoru ovjeren niti je ikada kao obdarenik uveden u posjed nekretnine, a istu je odmah po saznanju da egzistira darovao ugovorom 2008. godine. Darovanje bez prave predaje u posjed je sukladno važećoj sudskoj praksi ništavo i ne proizvodi pravne učinke. Navodi da je predmetna kuća u T. vlasništvo njegove majke koja je istu sama osposobila za nužno stanovanje, a na koju nakon majčine smrti polaže prava i tužiteljeva sestra koja se ne može voljom tuženika i prvostupanjskog suda izvlastiti. Smatra da treba izvršiti procjenu vrijednosti navedene obiteljske kuće. Ističe da gotovo 30 godina živi u prijepornom stanu za koji ne egzistira nikakav zahtjev za povrat imovine niti je bilo koja treća osoba predala zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Taj stan je on potpuno renovirao i priveo ga stambenoj svrsi te uložio značajna novčana sredstva. Ističe da je za slučaj potrebe u svrhu realizacije odobrenja predmetnog zahtjeva spreman vratiti iznos proporcionalan vrijednosti površine od 10 m2 koje je tužitelj tada kao maloljetni član kućanstva imao po rješenju o obnovi, a koji je isplaćen njegovom pok. ocu. Predlaže da se presuda prvostupanjskog suda preinači i usvoji tužbeni zahtjev tužitelja.

3.              Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da ostaje kod odgovora na tužbu u cijelosti te predlaže žalbu odbiti.

4.               Žalba nije osnovana.

5.              Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6.              Ovdje se radi o postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 40. stavka 1. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (Narodne novine, broj 106/18. i 98/19.), kojom je propisano da osobe koje borave na temelju akata tijela državne uprave, drugih državnih tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u stanovima u državnom vlasništvu kojima upravlja Središnji državni ured, a koje nemaju utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje od strane Središnjeg državnog ureda ili njegovih prednika niti im je to pravo regulirano posebnim zakonom, Središnji državni ured zatražit će od nadležnog upravnog tijela županije odnosno  Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stambeno zbrinjavanje utvrđivanje prava po službenoj dužnosti prema tom zakonu.

7.              Prema odredbi članka 8. točka 1. navedenog Zakona, pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene ovog Zakona može ostvariti stranka i članovi njezine obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu pod uvjetom da u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan odgovarajuće stambene površine na području Republike Hrvatske, ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u zadnjih 15 godina prije podnošenja prijave na listu prvenstva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti. 

8.              U postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja utvrđeno je da je ugovorom o darovanju od 27. studenoga 1996., ovjerenog kod javnog bilježnika, R. M. darovao svom sinu I. M., tužitelju, kuću u  T. te je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne kuće. Tužitelj je i izvršio prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime. Nadalje, iz ugovora o darovanju od 21. srpnja 2008., ovjerenog kod javnog bilježnika, vidljivo je da je tužitelj, I. M., predmetnu nekretninu darovao T. S. te da od 2008. godine isti nema nekretnina u vlasništvu.

9.              Slijedom navedenog, kako iz javnih isprava priloženih spisu predmeta proizlazi da je tužitelj 2008. godine otuđio useljivu kuću, to su pravilno zaključila upravna tijela i prvostupanjski sud da postoje zapreke propisane naprijed citiranom odredbom članka 8. Zakona.

10.              Osim toga, tužitelju je u upravnom postupku omogućeno sudjelovanje te je u tom postupku naveo da je neko vrijeme bio vlasnik obiteljske kuće u T. koju je darovao ujaku T. S., a što proizlazi iz zapisnika od 23. siječnja 2020. i 30. siječnja 2020., koji prileže spisu predmeta i koje je tužitelj potpisao bez primjedbi.

11.              Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUSS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 21. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća

mr.sc. Inga Vezmar Barlek, v.r.