Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33

         Gž Ovr-323/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, po sucu toga suda Vesni Vrkić
Perak, kao sucu pojedincu,u ovršnom predmetu ovrhovoditelja S. P. iz L., K., OIB:, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv ovršenika R. H., Ministarstvo OIB:, zastupano po zakonskom zastupniku O. d. o. u O., radi ovrhe, a odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku broj: 70 Ovr-1708/2021-2 od 16. rujna 2021., 20. siječnja 2022.,

r i j e š i o j e

Žalba ovršenika prihvaća se kao djelomično osnovana te se rješenje Općinskog
suda u Osijeku broj: 70 Ovr-1708/2021-2 od 16. rujna 2021., preinačava i rješava: Nalaže se ovršeniku R. H., Ministarstvu, OIB:, naknaditi ovrhovoditelju S. P., iz L., K., OIB: , trošak postupka izravne naplate pred F. A. u iznosu od 1.015,62 kune sa zateznom zakonskom kamatom po stopi iz članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počev od dana 16. rujna 2021. godine, (kao dana donošenja prvostupanjske odluke), pa do isplate, isplatom na žiro-račun punomoćnika ovrhovoditelja odvjetnika M. K. na žiro račun broj: kod Z. b. d.d., sve u roku od 8 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška postupka ovrhovoditelj odbija kao s neosnovanim.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem naloženo je ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak
postupka izravne naplate pred F. A. u iznosu od 1.093,75 kuna s pripadajućom zateznom kamatom, isplatom na Žiro račun punomoćnika ovrhovoditelja odvjetnika M. K. , u roku od 8 dana.

2.Ovršenik je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedenog rješenja zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka i

2 Gž Ovr-323/2021-2

pogrešne primijene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – u nastavku teksta: ZPP), koji zakon se ovdje primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17. i 131/20. – u nastavku teksta: OZ).
U žalbi u bitnom navodi da je ovaj postupak pokrenut radi naplate presuđenog
parničnog troška temeljem ovršne presude i to za iznos 5.057,69 kuna, a da je
ovršnom ispravom naloženo ovdje ovršeniku da tužiteljima (ukupno 13.) svi
zastupani po odvjetniku M. K. naknadi parnični trošak u iznosu od 65.750,00 kuna, te da je odvjetnik samoinicijativno podijelio parnični trošak na 13 dijelova i pokrenuo 13 odvojenih postupaka izravne naplate iako je u svim postupcima
zahtijevao prijenos zaplijenjenih sredstava izravno na račun punomoćnika. Stoga
smatra da izravna naplate u ovom postupku i nastali trošak nisu bili potrebni nego da
je to rezultat zlouporabe procesnih ovlasti ovrhovoditelja. Smatra da su povrijeđene odredbe članka 6. i članka 14. stavak 4. Ovršnog zakona. Ističe da u svakom slučaju ovrhovoditelju ne pripada trošak pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti presude jer je isti već priznat punomoćniku ovrhovoditelja rješenjem naslovnog suda u odluci broj: Ovr-1638/2021-2 od 16. rujna 2021. Smatra i da je sud neosnovano priznao trošak ovrhovoditelju za sastav zahtjeva za naknadu troška izvansudske ovrhe u iznosu od 250,00 kuna uvećano za PDV, jer je riječ o "ostalim podnescima" pa mu je trebalo temeljem tbr. 11. točka 8. Odvjetničke tarife priznati trošak od 187,50 kuna uvećano za PDV.

Predlaže drugostupanjskom sud usvojiti žalbu kao osnovanu te preinačiti pobijano rješenje na način da sud odbije zahtjev ovrhovoditelja za naknadom predmetnog troška, ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

3.Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4.Žalba ovršenika je djelomično osnovana.

5.Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio te navode
ovršenika iznesene u žalbi i odgovora na žalbu ovrhovoditelja, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati niti su njome povrijeđene odredbe parničnog i ovršnog postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6.U ovom postupku prvostupanjski sud odlučivao je o prijedlogu ovrhovoditelja za naknadom troška ovršnog postupka izvansudske odnosno izravne naplate kod F. A., te usvojio u cijelosti zahtjev za isplatom iznosa od 1.093,75 kuna.

Presudom Općinskog suda u Osijeku broj: Pr-1079/2010-50 od 30. studenog

2018. koja je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presudom Županijskog
suda u Rijeci broj: Gž-51/2019-3 od 7. travnja 2021. tužiteljima (ukupno 13 tužitelja)
priznat je trošak u ukupnom iznosu od 65.750,00 kuna. Kako je predmetna odluka
postala ovršna dana 5. svibnja 2021., a ovršenik nije u paricijskom roku dobrovoljno ispunio svoju obvezu ovrhovoditelj je podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine i to na ime parničnog troška u iznosu od 5.057,69 kuna koliko njemu pripada od ukupnog priznatog troška od 65.750,00 kuna.

Dakle, ovršenik (tuženik u gore navedenim presudama) je imao mogućnost u
paricijskom roku isplatiti tužiteljima trošak u cijelosti kako je to određene gore
navedenim presudama, ali to nije učinio, pa je ovrhovoditelj imao pravo pokrenuti ovršni postupak radi naplate svog dijela parničnog troška, a kako je to i učinjeno.

Ovaj sud ne nalazi da je time ovrhovoditelj zlorabio svoja procesna ovlaštenja, kako to navodi ovršenik, pa ni time što je naložena isplata troška na žiro račun punomoćnika ovrhovoditelja. Stoga, postupanjem prvostupanjskog suda nisu povrijeđene odredbe članka 6. i članka 14. stavak 4. OZ-a kako to u žalbi navodi ovršenik.

7.Prvostupanjski sud je ovrhovoditelju primjenom odredbe članka 14. stavak 4.
OZ-a priznao trošak u ukupnom iznosu od 1.093,75 kuna i to za pribavu potvrde pravomoćnosti i ovršnosti iznos od 250,00 kuna (Tbr. 32. st. 2. OT), za sastav zahtjeva za provedbu izvansudske ovrhe kod FINA-e (zahtjev za izravnu naplatu) iznos od 375,00 kuna (Tbr. 11. st. 5. u vezi Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava prijedloga za naknadu troškova izvansudske ovrhe iznos od 250,00 kn (Tbr. 11. st. 8. u vezi Tbr. 7. st. 1. OT ), a sve uvećano za PDV 25 % (Tbr. 42. OT) u iznosu od 218,75 kuna.

8.Protivno navodima ovršenika ovrhovoditelju pripada naknada troška za
pribavu potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave u iznosu od 250,00 kuna
jer je taj trošak ovrhovoditelj u ovom postupku izravne naplate stvarno i imao, pa je
irelevantno što je istovjetan trošak već priznat punomoćniku ovrhovoditelja rješenjem
Općinskog suda u Osijeku broj: Ovr-1638/2021-2 od 16. rujna 2021., a s obzirom da
je riječ o drugom ovršnom postupku iako temeljem iste ovršne isprave.

9.Nasuprot tome u pravu je ovrhovoditelj kada u žalbi navodi da je neosnovano prvostupanjski sud priznao ovrhovoditelju trošak za sastav prijedloga za naknadu troškova izvan sudske ovrhe u iznosu od 250,00 kuna uvećan za PDV, jer s obzirom da se radi o podnesku u ovršnom postupku kategoriziranom kao ostali podnesci, prema - Tbr. 11. točka 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine: broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15- nastavno tarifa) pripada mu iznos od 187,50 kuna uvećan za PDV od 25%.

10.Dakle, ovrhovoditelju temeljem odredbe članka 14. stavak 4. OZ-a valja
priznati trošak u ukupnom iznosu od 812,50 kuna, što uvećano za PDV od 25%
(203,12), iznosi 1.015,62 kune.

11.Temeljem izloženog,sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 20. siječnja 2021.

              SUDAC

              Vesna Vrkić Perak