Pp-6216/2021-5

                           

            REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

           Stalna služba u Kaštel Sućurcu                                                    

                                                                               Poslovni broj: 18. Pp-6216/2021-5

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sucu Draženu Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Elde Višić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika N. A., zbog prekršaja iz čl. 216. i čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, te NN br. 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17), zastupanog po Z. D., odvjetniku iz T. (nastavno branitelj), po javnoj i glavnoj raspravi održanoj 17. siječnja 2022. godine u nazočnosti okrivljenika, postupajući po optužnom aktu PU S-D PPP S. broj: 511-12-36-05-10-208-109/2019 od 15. svibnja 2019. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, te NN br. 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 - nastavno PZ-a), dana 17. siječnja 2022,       

 

primjenom čl. 179. i čl. 183. PZ-a,

 

p r e s u d i o  j e

 

OKRIVLJENIK N. A., sin R., rođen … u K. M. (K.), s prebivalištem u A., državljanin RH-a, OIB…, pretpostavljenog prosječnog dohotka i imovnog stanja, prekršajno nesankcioniran,

 

k r i v   j e

 

a) što je 09. ožujka 2019. godine u 21,00 sati u K. S., poduzeo vožnju osobnim vozilom reg. ozn… (D) državnom cestom D-8, prije stjecanja statusa vozača bilo koje kategorije motornih vozila,

dakle, u prometu na cesti upravljao je motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje,

 

b) što je 09. ožujka 2019. godine u 21,00 sati u K.S, izvan naselja, upravljajući osobnim vozilom reg. ozn… (D) državnom cestom D-8, poduzeo vožnju brzinom od najmanje 98 km/h, sve iako je na toj dionici brzina bila ograničena na 80 km/h,

dakle, kao vozač, vozilom na cesti izvan naselja kretala se brzinom koja je za 10 do 30 km na sat veća od dopuštene,   

 

              čime je u stjecaju počinio dva prekršaja, od toga učinom pod a) prekršaj iz čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te učinom pod b) prekršaj iz čl. 54. st. 4. istog zakona, pa mu se, temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu čl. 37. i 39. PZ-a, prethodno utvrđuje,

 

za prekršaj iz točke a) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.500,00 KN,

za prekršaj iz točke b) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 KN,

a potom se, uz primjenu čl. 39 st. 1. toč. 2. PZ-a, 

 

o s u đ u j e

 

NA UKUPNU KAZNU U IZNOSU OD 1.800,00 KN (tisućuosamsto kuna).

 

Okrivljenik je izrečenu mu novčanu kaznu dužan uplatiti u roku od 3 mjeseca po primitku ove odluke u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), jer će se u suprotnom postupiti sukladno čl. 34. PZ-a.

 

Sukladno čl. 152. st. 3. PZ-a, okrivljenik se upozorava da će se izrečena kazna smatrati u cijelosti uplaćenom, ukoliko u ostavljenom roku (prema priloženoj uplatnici) uplati dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toč. 3, te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenik je na ime troškova prekršajnog postupka dužan, u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke, uplatiti u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženoj uplatnici), paušalni iznos od 400,00 kn (četristo kuna), sve uz prijetnju ovrhe.

 

Obrazloženje

 

PU S-D PPP Split (nastavno ovlašteni tužitelj) dostavila je 14. lipnja 2021. godine, povodom pravodobnog prigovora okrivljenika, ovom sudu na odluku citirani prekršajni nalog, kojim je N. A. proglašen krivim i sankcioniran ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 5.500,00 kn, uz obvezu naknade troškova prethodnog postupka u iznosu od 500,00 kn, zbog prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude. U popratnom dopisu nisu stavljeni dokazni prijedlozi.

 

Okrivljenik je prigovor podnio po angažiranom branitelju.

 

Okrivljenik u prigovoru uvodno navodi kako prekršajni nalog pobija u cijelosti.

U bitnom, u kratkom očitovanju, uvodno potvrđuje kako je razumio što mu se stavlja na teret, a potom citira dijelove članka 216. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U nastavku, okrivljenik se u prigovoru osvrnuo isključivo na prekršaj iz čl. 216. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tvrdi kako nije mogao počiniti taj prekršaj, s obzirom da od 29. listopada 1992. godine ima njemačku vozačku dozvolu. Predlaže se ispitati okrivljenika i izvršiti uvid u originalnu vozačku dozvolu.

Izbjegao se očitovati o odgovornosti za prekršaj iz čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Završno se predlaže ukinuti prekršajni nalog.

 

Na sugestiju iz popratnog dopisa ovlaštenog tužitelja, sud je uzeo da je prigovor pravodoban.

...

 

 

 

Povodom pravodobnog i dopuštenog prigovora okrivljenika, za koji je trebalo uzeti da je podnesen zbog poricanja prekršaja, sud je glavnu raspravu zakazao za 09. prosinca 2021. godine.

 

Tom prilikom, glavna rasprava nije započela. Dostavnica poziva za okrivljenika, vratila se uz napomenu dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. Po provedenim provjerama, završno ročište zakazano je za 09. prosinca 2021. godine.

 

Nisu pristupile uredno pozvane stranke i branitelj okrivljenika. Izostanak nije ispričan. Branitelj okrivljenika dostavio je kratki podnesak u kojem navodi kako okrivljenik ostaje pri sadržaju prigovora, kojem je prethodno priložen preslik inozemne vozačke dozvole. Iznova se predlaže da se prekršajni nalog ukine.

 

S obzirom da na glavnu raspravu nisu pristupile uredno pozvane stranke, sud je, smatrajući da raspoloživi dokazi pružaju dostatnu osnovicu za donošenje meritorne odluke, istu održao i okončao u njihovoj odsutnosti. Kako okrivljenik nije ispričao svoj izostanak i nije dostavio pisanu obranu, sud je uzeo da ne želi dati iskaz i da se brani šutnjom.

 

Naime, podnesak branitelja okrivljenika ne može se smatrati pisanom obranom (a tako nije niti naslovljen), primarno imajući u vidu da nije potpisan od okrivljenika, a samo ovaj može iznositi obranu.

 

Osobni podaci okrivljenika provjereni su i utvrđeni uvidom u jedinstveni registar osoba. Provedena je provjera kroz prekršajnu i sudsku evidenciju. Tom prilikom, izvršen je uvid u dokumentaciju prethodnog postupka.

 

Prema navedenoj dokumentaciji, okrivljenik je kritične prigode upravljao osobnim vozilom marke M. reg. ozn… (D) državnom cestom D-8. Zbog prekoračenja brzine, zaustavljen je po prometnoj policiji na dionici te ceste kroz područje K. S. Provedenom identifikacijom, bilo je utvrđeno da tim vozilom upravlja ovdje okrivljeni N. A. Daljnjom provjerom, bilo je utvrđeno da ovaj u Republici Hrvatskoj nema status vozača bilo koje kategorije motornih vozila. Okrivljeniku je tom prilikom uručena obavijest o počinjenom prekršaju. Naknadno, dana 15. svibnja 2019. godine, izdan je prekršajni nalog, na koji je okrivljenik po angažiranom branitelju podnio citirani prigovor. Prigovoru je priložena preslika inozemne vozačke dozvole, na koju se okrivljenik u istom poziva. U pitanju je preslika, u koju se zbog nejasnoće ne može izvršiti uvid.

Na odgođenom ročištu, sud je obavio odgovarajuće provjere, te je utvrdio da se okrivljeniku prebivalište na adresi A. vodi u kontinuitetu od 04. siječnja 2005. godine. Okrivljenik je hrvatski državljanin. Nadalje, utvrđeno je kako do sada, ne samo da nikad nije sankcioniran, već nije niti procesuiran za bilo kakav prekršaj.

 

Po ovako provedenom postupku, sud je stanje stvari ocijenio dovoljno razjašnjenim za donošenje odluke o prekršaju.

...

 

 

 

 

Čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, glasi:

„Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana, kaznit će se za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.“

 

              Članak 54. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, glasi:

              „Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.“

 

              Članak 226. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, glasi:

(1) Stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji se iz inozemstva vrati u Republiku Hrvatsku, a i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava te stranih dopisništava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovi važeće inozemne vozačke dozvole za vrijeme do godinu dana od dana ulaska u Republiku Hrvatsku.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka važeća inozemna vozačka dozvola zamijenit će se hrvatskom vozačkom dozvolom, uz uvjete iz članka 216. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 2. i članka 219. ovoga Zakona, na njihov zahtjev, bez polaganja vozačkog ispita, vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom vozila u koju spadaju vozila za čije su upravljanje ovlaštene inozemnom vozačkom dozvolom. Iznimno i uz uvjet reciprociteta, od osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj pri zamjeni inozemne vozačke dozvole neće se zahtijevati dokazi o udovoljenju uvjetima iz članka 216. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (liječničko uvjerenje). Zamijenjena inozemna vozačka dozvola vratit će se tijelu koje ju je izdalo.

(3) Inozemna vozačka dozvola iz čijeg se teksta ne može zaključiti za koju je kategoriju vozila izdana ili da li joj je protekao rok važenja više od šest mjeseci, može se zamijeniti u smislu stavka 2. ovoga članka samo ako podnositelj zahtjeva priloži ispravu iz koje se vidi kojim vozilima može upravljati, odnosno da joj nije protekao rok važenja više od šest mjeseci.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja ne zamjeni inozemnu vozačku dozvolu u roku iz stavka 1. ovoga članka.

 

Branitelj okrivljenika se nije upuštao u osporavanje okrivljenikovog prekoračenja brzine prema optuženju, već samo u osporavanje tvrdnje ovlaštenog tužitelja, da okrivljenik nema status vozača, priznat u Republici Hrvatskoj.

 

Suprotno prijedlogu iz prigovora, ni okrivljenik, ni branitelj nisu pristupili na završno ročište i omogućili uzimanje obrane od okrivljenika, te uvid u original inozemne vozačke dozvole, na koji se prigovor okrivljenik pozivao.

 

Treba ipak uzeti nespornim da okrivljenik ima inozemnu vozačku dozvolu izdanu 29. listopada 1992. godine.

...

 

 

 

Nema dvojbe da ne inozemnu vozačku dozvolu, od naseljenja na sadašnje hrvatsko prebivališta, pa do predmetne prometne kontrole, nije zamijenio hrvatskom vozačkom dozvolom, a očigledno je da je još uvijek nije zamijenio, jer bi se bez dvojbe pozvao na ovu okolnost, koja bi mu išla u korist.

 

Dakle, okrivljenik se kritične prigode upustio u upravljanje osobnim vozilom u prometu na cesti na teritoriju Republike Hrvatske, iako nije imao status vozača priznat od ove države.

 

Stoga je okrivljenik odgovoran za počinjenje prekršaja iz čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 

S druge strane, nema dvojbe da je okrivljenik kritične prigode, izvan naselja, za više od 10-30 km na sat, prekoračio brzinu ograničenu prometnim znakom, ne samo s obzirom na rezultat predmetne prometne kontrole, u koji sud nema nikakvog razumnog razloga sumnjati, već i s obzirom na činjenicu da se branitelj okrivljenika ni u prigovoru, ni u podnesku sudu, nije upustio u osporavanje okrivljenikove odgovornosti za počinjenje tog prekršaja.

 

Stoga je okrivljenik odgovoran i za počinjenje prekršaja iz čl. 54. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 

Kod sastavljanja izreke presude sud je, imajući u vidu rezultate postupka, u manje važnim detaljima korigirao činjenični opis zadan optužnim prijedlogom, na što je bio ovlašten, budući je u bitnom ostao u okviru optuženja, čime okrivljeniku nije išao na štetu.

 

S obzirom na vrstu prekršaja i konkretne okolnosti počinjenja, treba uzeti da je okrivljenik iste počinio iz svjesnog nehaja, imajući u vidu da je postupao svjesno, lakomisleno držeći da neće doći do evidentiranja prekršaja.

 

Budući je nesporno da su se u djelovanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja predmetnih prekršaja, sud ga je, kao prekršajno odgovornog, za počinjenje tih prekršaja proglasio krivim, te mu je, temeljem citiranih zakonskih odredbi, za svaki pojedini prekršaj utvrdio novčanu kaznu ublaženu ispod propisanog posebnog minimuma, odnosno, ispod propisanog fiksnog iznosa, a potom mu je, kako se radi o djelima u stjecaju, izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu zbroja pojedinačno utvrđenih, pa tako u iznosu od 1.800,00 kn.

 

Pri odmjeravanju kazne sud je, sukladno čl. 36. PZ-a, imao u vidu stupanj krivnje okrivljenika, opasnost djela i svrhu kažnjavanja.

 

              Pri tom, sud je našao da se svrha kažnjavanja može postići blažom novčanom kaznom od propisane, pa je u konkretnom slučaju primijenio čl. 37. PZ-a.

 

              Posebno olakotnu okolnost predstavlja činjenica da okrivljenik do sada, ne samo da nije bio sankcioniran, već nije bio niti procesuiran za bilo kakav prekršaj.

...

 

 

 

              Okrivljenik nije pristupio pred sud, već se ukupnim držanjem upustio u opstrukciju, što ne predstavlja otegotnu okolnost, ali dovodi do izostanka dodatne olakotne okolnosti.

 

              Posebno otegotne okolnosti nisu nađene.

 

Sukladnom primjenom čl. 42 st. 5. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, te NN br. 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19), uzeto je da okrivljenik ostvaruje prosječni prihod i da je prosječnog imovnog stanja.

 

Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim propisima, a predstavlja paušalnu svotu, odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovne prilike okrivljenika.

 

U Kaštel Sućurcu 17. siječnja 2022.  

 

ZAPISNIČARKA:                                                                       SUDAC:

 

Elda Višić, v.r.                                                                            Dražen Kapisoda, v.r.