Poslovni broj: 15 Gž Ovr-534/2021-2

1

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice H. r., Z., OIB: ..., koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. & P. d.o.o. u Z., protiv ovršenice E. Č. iz T., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovrv-360/2019-4 od 4. srpnja 2019., dana 17. siječnja 2022.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se žalba ovrhovoditeljice H. r., ukida rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovrv-360/2019-4 od 4. srpnja 2019. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1.              Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbacuje se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja podnesen javnom bilježniku G. B. I. iz S. dana 11. prosinca 2015."

2.              Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila ovrhovoditeljica, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka i apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak. U žalbi ističe da je odredbom čl. 39. st. 3. Ovršnog zakona propisano da će sud odbaciti ovršni prijedlog ako isti ne sadrži neki od podataka iz st. 1. istog članka. Međutim, odredbom čl. 39. st. 4. Ovršnog zakona je propisano da će, iznimno od odredbe čl. 39. st. 3. istog Zakona, sud ili javni bilježnik, ako prijedlog za ovrhu ne sadrži OIB ovršenika, istoga pribaviti po službenoj dužnosti. Prvostupanjski je sud bio dužan donijeti predloženo rješenje o ovrsi jer ovršni prijedlog sadrži dovoljno osobnih podataka za identifikaciju ovršenice, a ovakvo bi tumačenje čl. 39. Ovršnog zakona onemogućilo ovrhovoditelje koji ne raspolažu nekim osobnim podatkom o svom dužniku pomoću kojega je moguće pribaviti OIB, da prisilnim putem ostvare svoje tražbine. Odbacivanje ovršnog prijedloga dovelo bi do zastarijevanja predmetne tražbine za koju Zakon o obveznim odnosima predviđa zastarni rok od godinu dana. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da ni javni bilježnik, ni sud nisu poduzeli sve radnje koje im stoje na raspolaganju kako bi po službenoj dužnosti pribavili OIB. Sud je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer u obrazloženju nisu navedene isprave nadležnih tijela iz kojih bi proizlazila nemogućnost dostave podatka o OIB-u.

3.              Žalba je osnovana.

4.              Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditeljica 11. prosinca 2015. javnom bilježniku G. B. I. iz S. podnijela prijedlog za ovrhu kojim je predložila da se odredi ovrha općenito na imovini ovršenice. Kako u prijedlogu za ovrhu nije bio naveden OIB ovršenice, javni je bilježnik sukladno odredbi čl. 39. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13. i 93/14. – u daljnjem tekstu: OZ) od Porezne uprave zatražio da mu dostavi podatak o OIB-u ovršenice, međutim, Porezna je uprava obavijestila javnog bilježnika da nije u mogućnosti dostaviti tražene podatke jer ovršenicu nema evidentiranu u registru stanovništva.

5.              Javni je bilježnik ovrhovoditeljici 31. ožujka 2016. uputio poziv da u roku od 8 dana dostavi zahtjev za poduzimanjem daljnjih radnji vezanih za pribavu OIB-a i podatke o ovršenici (datum rođenja, matični broj građana, broj osobne iskaznice ili posljednje poznato prebivalište i adresu stanovanja) koji su potrebni kako bi se od Porezne uprave pribavio podatak o OIB-u, sve pozivom na odredbu čl. 39. st. 5. OZ. Međutim, ovrhovoditeljica nije postupila po traženju javnog bilježnika već je podneskom 9. svibnja 2016. zamolila da se u predmetu ne poduzimaju daljnje radnje do obavijesti ovrhovoditeljice. 14. listopada 2016. javni bilježnik ponovno je ovrhovoditeljici uputio poziv da radi pribave OIB-a dostavi podatke o ovršenici, međutim, ovrhovoditeljica nije postupila po pozivu javnog bilježnika, već je u podnesku od 11. siječnja 2017. ponovila zamolbu da se ne poduzimaju radnje do obavijesti ovrhovoditeljice. 

6.              2. listopada 2017. javni je bilježnik spis predmeta proslijedio Općinskom sudu u Kutini, koji je pozivom na odredbu čl. 39. st. 6. OZ pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za ovrhu. U obrazloženju rješenja sud navodi da je javni bilježnik sukladno čl. 39. st. 4. OZ od nadležne Porezne uprave pokušao pribaviti podatak o OIB-u ovršenice, međutim OIB nije bilo moguće utvrditi budući nije bilo dovoljno podataka o ovršenici, nakon čega je u dva navrata pozivao ovrhovoditeljicu da dopuni podatke o ovršenici temeljem kojih bi se mogao pribaviti podatak o OIB-u, ali ovrhovoditeljica nije postupila po traženju javnog bilježnika, već je zamolila da se u predmetu ne poduzimaju daljnje radnje do obavijesti ovrhovoditelja.

7.              Odredbom članka 39. st. 1. OZ propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.

8.              Odredbom članka 39. st. 3. OZ bilo je propisano da će prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz stavka 1. i 2. sud odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim u ovrsi radi vraćanja zaposlenika na rad ili u službu. Odredbom st. 4. istog članka OZ propisano je, iznimno od odredbe st. 3. ovoga članka, ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovršenika, nadležni sud ili javni bilježnik će ga pribaviti po službenoj dužnosti. Sud ili javni bilježnik dužan je najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovršeniku, uputiti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom identifikacijskom broju. Odredbom st. 5. istog članka propisano je da, ako Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijesti sud ili javnog bilježnika o nemogućnosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, sud ili javni bilježnik je dužan u roku od osam dana od dana primitka obavijesti uputiti poziv ovrhovoditelju da dopuni podatke o ovršeniku (podaci o rođenju, matični broj građana, posljednje poznato prebivalište i adresa stanovanja za fizičku osobu, odnosno matični broj ili matični broj subjekta za pravnu osobu) u roku od osam dana od dana primitka poziva. St. 6. propisuje da ako ovrhovoditelj u roku iz st. 5. ovoga članka ne dostavi tražene podatke ili ako sud ili javni bilježnik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti osobni identifikacijski broj ovršenika, sud će odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kada će sud ili javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika.

9.              Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske je odlukom broj U-I/2881/2014 od 1. lipnja 2016. ("Narodne novine" broj 55/16.) ukinuo odredbu članka 39. stavka 3. ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13. i 93/14.) te je u obrazloženju naveo da se ukidanjem osporenog članka na sve ovršne prijedloge na odgovarajući način primjenjuje članak 109. Zakona o parničnom postupku, ako i dok zakonodavac na drugačiji način, sukladan ustavnim zahtjevima, ne uredi pretpostavke za podnošenje ovršnih prijedloga. Ukinute odredbe zakona prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok, te se od tog dana neće primjenjivati u postupcima koji nisu pravomoćno dovršeni (čl. 55. st. 2. i čl. 58. st. 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske – "Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02.).

10.              Dakle, u trenutku donošenja prvostupanjske odluke odredba čl. 39. st. 3. OZ više se nije primjenjivala.

11.              Prema odredbi čl. 21. st. 1. OZ, u ovršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

12.              Odredbom čl. 109. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - u daljnjem tekstu: ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19.) u vezi čl. 21. st. 1. OZ, propisano je da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.

13.              Odredbe članka 39. st. 4., 5. i 6. reguliraju iznimku od ukinute odredbe st. 3. ovoga članka, na način da se podaci koji nedostaju ipak pribave. Iz stanja spisa razvidno je da je javni bilježnik pozivom na odredbe st. 4. i 5. dao mogućnost ovrhovoditelju da dostavi potrebne podatke, na koji poziv ovrhovoditelj nije odgovorio. No, navedenu mogućnost ovrhovoditelju nije pružio prvostupanjski sud, koji je također dužan postupiti u smislu potonje navedenih odredbi OZ (tako i u odlukama Županijskog suda u Varaždinu posl. broj Gž Ovr-451/2020-2 od 4. veljače 2021., Županijskog suda u Splitu posl. broj Gž Ovr 536/2018-2 od 7. svibnja 2018. i Županijskog suda u Rijeci posl. broj. Gž Ovr-227/2020-2 od 26. studenog 2021.).

14.              Prema tome, u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja kojim se odbacuje ovršni prijedlog ovrhovoditelja, zbog čega je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 109. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ, a koja povreda je bila od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

15.              Slijedom iznesenog valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu ovrhovoditelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak.

16.              U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba ovršnog postupka na način da će najprije postupiti po odredbi čl. 109. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ te pozvati ovrhovoditelja da predmetni podnesak dopuni i u tom pravcu mu dati potrebnu uputu, nakon čega će donijeti novu odluku o prijedlogu za ovrhu.

Zadar, 17. siječnja 2022.