Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. C., O.:…, iz
I., 20, zastupanog po punomoćniku I. Ć.,
odvjetniku iz I., protiv tužene R. H., O.: …,
zastupane po O.-u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave,
zaključene dana 27. listopada 2021. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i
punomoćnice zakonske zastupnice tuženika, a po objavi presude dana 14. siječnja
2022.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 21.146,83 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:
- na iznos od 478,75 kn. od 16.04.2013. do isplate
- na iznos od 35,15 kn. od 16.05.2013. do isplate
- na iznos od 470,74 kn. od 16.06.2013. do isplate
- na iznos od 427,24 kn. od 16.07.2013. do isplate
- na iznos od 506,61 kn. od 16.08.2013. do isplate
- na iznos od 423,71 kn. od 16.09.2013. do isplate
- na iznos od 517,87 kn. od 16.10.2013. do isplate
- na iznos od 506,61 kn. od 16.11.2013. do isplate
- na iznos od 517,87 kn. od 16.12.2013. do isplate
- na iznos od 459,02 kn. od 16.01.2014. do isplate
- na iznos od 405,29 kn. od 16.02.2014. do isplate
- na iznos od 427,24 kn. od 16.03.2014. do isplate
- na iznos od 476,49 kn. od 16.06.2014. do isplate
- na iznos od 476,49 kn. od 16.07.2014. do isplate
- na iznos od 143,25 kn. od 16.08.2014. do isplate
- na iznos od 490,48 kn. od 16.09.2014. do isplate
- na iznos od 429,76 kn. od 16.10.2014. do isplate
- na iznos od 512,78 kn. od 16.11.2014. do isplate
- na iznos od 490,48 kn. od 16.12.2014. do isplate
- na iznos od 376,04 kn. od 16.01.2015. do isplate
- na iznos od 196,19 kn. od 16.02.2015. do isplate
- na iznos od 476,79 kn. od 16.03.2015. do isplate
- na iznos od 524,46 kn. od 16.04.2015. do isplate - na iznos od 272,45 kn. od 16.05.2015. do isplate - na iznos od 476,79 kn. od 16.06.2015. do isplate - na iznos od 356,78 kn. od 16.07.2015. do isplate - na iznos od 408,67 kn. od 16.08.2015. do isplate - na iznos od 458,06 kn. od 16.09.2015. do isplate - na iznos od 501,69 kn. od 16.10.2015. do isplate - na iznos od 547,30 kn. od 16.11.2015. do isplate - na iznos od 478,89 kn. od 16.12.2015. do isplate - na iznos od 143,34 kn. od 16.01.2016. do isplate - na iznos od 523,50 kn. od 16.02.2016. do isplate - na iznos od 374,30 kn. od 16.03.2016. do isplate - na iznos od 596,29 kn. od 16.04.2016. do isplate - na iznos od 476,39 kn. od 16.05.2016. do isplate - na iznos od 37,27 kn. od 16.06.2016. do isplate
- na iznos od 513,44 kn. od 16.07.2016. do isplate - na iznos od 513,44 kn. od 16.08.2016. do isplate - na iznos od 540,25 kn. od 16.09.2016. do isplate - na iznos od 493,27 kn. od 16.10.2016. do isplate - na iznos od 515,70 kn. od 16.11.2016. do isplate - na iznos od 540,25 kn. od 16.12.2016. do isplate - na iznos od 147,34 kn. od 16.01.2017. do isplate - na iznos od 515,70 kn. od 16.02.2017. do isplate - na iznos od 338,15 kn. od 16.03.2017. do isplate - na iznos od 537,28 kn. od 16.04.2017. do isplate - na iznos od 575,02 kn. od 16.05.2017. do isplate - na iznos od 495,95 kn. od 16.06.2017. do isplate
po stopi koja se do 31.07.2015. određuje za svako polugodište uvećanjem
eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 01.08.2015. do
isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana, dok je
za više zatraženi iznos od 5.383,00 kn i zatezne kamate, kao i za zatezne
kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u
bruto iznosu od 21.463,83 kn, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 11.250,00kn,
sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1.Presudom ovog suda Pr-284/2018 od 10. listopada 2019. naloženo je tuženoj
isplatiti tužiteljici iznos od 21.146,83 kn te naknaditi parnični trošak u iznosu od
8.000,00 kn.
2. Rješenjem ŽS u Zagrebu Gžr-2025/2019-5 ukinuta je presuda ovog
suda posl. br. Pr-284/18 od 10. listopada 2019. u pobijanom dijelu pod točkom I.
izreke u kojoj je naloženo tuženici da isplati tužitelju iznos od 21.146,83 kn, zajedno s
pripadajućim zateznim kamatama i pod točkom II. Izreke, te je predmet u tom dijelu
vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U svojoj uputi viši sud navodi da
uzimajući u obzir činjenično stanje u ovom predmetu, da je tužitelj u jednom dijelu
utuženog razdoblja (od 1. ožujka 2013. pa do 30. rujna 2013.) bio dužan dolaziti u
PP I. pola sata prije početka smjene, a nakon tog razdoblja (od 1.
listopada 2013. pa do 1. svibnja 2017.) petnaest minuta prije početka smjene, s time
da se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko je dugo tužitelj, u cjelokupnom utuženom
razdoblju, nakon završetka smjene putovao s graničnog prijelaza u policijsku postaju
i koliko je dugo zatim trajala primopredaja smjene u policijskoj postaji, nakon čega da
je tužitelj mogao otići kući, a samim time niti odlučna činjenica je li tužitelj zaista,
prema vlastitim navodima, završavao s poslom tek pola sata nakon završetka
smjene.
3. U tužbi koja je podnijeta dana 11. travnja 2018. godine pred ovim sudom SS I, tužitelj navodi da je djelatnik tužene, MUP u IGP u I., te da je zaposlen na poslovima
kontrolora prelaska državne granice kod PP I., a koji rad obavlja u smjenama
od po 13 sati. Tužitelj da je u vremenu od 01. ožujka 2013.g. do 01. svibnja 2017.g.
po nalogu nadređenih dolazio na posao pola sata ranije odnosno u 6 i 30 h kad mu je
smjena počinjala u 19 h, a odlazio pola sata kasnije odnosno u 19 i 30 h kad mu je
smjena završavala u 19 h. Kad mu je smjena počinjala u 19 h, tužitelj da je bio dužan
doći na posao pola sata ranije odnosno u 18 i 30 h , a odlazio je pola sata kasnije
odnosno u 7 i 30 h kad mu je smjena završavala u 7 h. Slijedom navoda tužitelj da
radi više od propisanog i plaćenog radnog vremena kod svake smjene za 1 sat.
Obzirom da tužitelj u prosjeku odradi 13 smjena mjesečno, da proizlazi da radi 13
sati mjesečno više od onoga što mu je plaćeno.
4.Tužitelj je pismenim podneskom na ročištu od dana 21. svibnja 2019. konačno
precizirao tužbeni zahtjev kao u izreci ove presude.
5. U odgovoru na tužbu od dana 24. kolovoza 2018.g. tužena navodi da se
djelomično protivi osnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva te u tom dijelu predlaže
tužbeni zahtjev odbiti, dok se u cijelosti protivi visini ovako postavljenog tužbenog
zahtjeva. Navodi da rad na međunarodnim graničnim prijelazima je organiziran na
način da su svi policijski službenici za graničnu kontrolu u PP I.
do 14. listopada 2013.g., imali obvezu doći pola sata ranije u službu zbog otpreme
iste, a nakon 14. listopada 2014.g., za međunarodne granične prijelaze (V. D.
i V. G.) da je ukinuta ta obveza. Što se tiče graničnih prijelaza za pogranični
promet da policijski službenici imaju obvezu doći na posao pola sata ranije u PGP
I. zbog otpreme službe od strane šefa smjene što traje cca 5-10 minuta, dok da
se ostalo vrijeme odnosi na prijevoz službenim vozilom do mjesta rada na GPPP gdje
policijski službenici dolaze u točno određeno vrijeme navedeno u Posebnom
dnevnom rasporedu rada. Isto tako da policijski službenici, pa tako i tužitelj da službu
obavljaju u turnusima od 06-18 i 18-06 sati te od 07-19 i 19-07 sati. Dolaskom iduće
smjene u točno određeno vrijeme služba da prestaje za one policijske službenike koji
su službu obavljali prije njih te da se vremenska razlika, koja se ostvari od prestanka
službe do dolaska u PGP I., odnosi isključivo na putovanje, odnosno prijevoz
službenim vozilom od mjesta obavljanja službe na GPPP do PGP, s time da svi
policijski službenici primaju naknadu za putne troškove za prijevoz vlastitim vozilom
od PGP I. do mjesta stanovanja i obrnuto. Obzirom da postoji obveza da se
radi preuzimanja smjene na GPPP dođe pola sata ranije, da tuženik smatra u tom
dijelu tužbeni zahtjev osnovanim. Međutim, što se povratka tiče, da nema nikakve
osnove da se zbog činjenice što vožnja od graničnih prijelaza do PGP I. traje
određeno vrijeme tužitelju tako provedeno vrijeme u vožnji honorira kao da je to
vrijeme proveo na radu, posebno iz razloga što nema potreba posla ni naloga
nadređenih da se policijski djelatnici nakon povratka s graničnih prijelaza zadržavaju
u PGP I. ili bilo što rade.
6. U nastavku postupka sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora ODO, Podaci o broju smjena / sati, Zapisnike u predmetima Pr-
167/18, Pr-241/18, Pr-157/18, Pr-245/18, Pr-322/17, čitanje iskaza svjedoka M.
K., K. B., A. J., F. Č., S. Š., M. G.,
J. G., J. G. ,I. Z., M. V. i I. G., vještvo
vještaka za financije i knjigovodstvo M. G. od 11. ožujka 2019.g.,
obračunski list i obračunske , saslušanje vještaka na ročištu dana 09. rujna 2019.g. ,
7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan. Pun. tužitelja popisao je parnični trošak.
Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da mu tužena isplati naknadu za rad duži od
punog radnog vremena za pola sata u dolasku na posao i pola sata u odlasku s
posla, dakle za sat vremena duže od propisanog u vremenskom periodu od 01.
ožujka 2013.g. do 01. svibnja 2017.g.
8.Neosnovani su prigovori tužene u pogledu osnovanosti tužbenog zahtjeva jer da
tužitelj nije imao obvezu po povratku s posla zadržavati se u policijskoj postoji.
Cijeneći i uvažavajući iskaze saslušanih svjedoka M. K., K. B.,
A. J., F. Č., S. Š., M. G., J. G., J. G.,
I. Z., M. V. i I. G., koji su svoje iskaze dali u drugim
postupcima, ali su uz suglasnost stranaka radi ekonomičnosti postupka isti iskazi
pročitani u predmetnom postupku u dokazne svrhe, nedvojbeno je utvrđeno da su i
nakon 14. listopada 2013.g., djelatnici ranije trebalo doći u policijsku postaju preuzeti
radni nalog i službeno vozilo i organizirano otići na prijelaz, te po povratku doći
ponovno u PP I.. Međutim, bez obzira da li je tužitelj imao obvezu predavanja
radnog naloga ili izvješća u PP I. po povratku s posla tužitelju pripada naknada
za jedan sat izvan redovnog rada prvenstveno iz činjenice što je tužitelju rad bio
organiziran da je s radom započinjao u PP I., te ponovnim dolaskom u
policijsku postaju završavao s radom, odnosno rad tužitelja nije započinjao i
završavao na graničnom prijelazu u kojem slučaju se ne bi radilo o radu dužem od
punog radnog vremena. Kako tužena nije dokazala da je rad tužitelja započinjao i
završavao na graničnom prijelazu prigovori da li se tužitelj zadržavao ili nije po
povratku s posla u PP I. nisu od utjecaja na osnov potraživanja tužitelja ovoj
pravnoj stvari.
9.Cijeneći da je tužitelj proveo na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena
isto treba vrednovati i honorirati po čl. 44. KU za državne službenike
i namještenike (NN93/08, 23/09, 39/09, 09/10- dalje KU).
10.Odredbom čl. 41. KU propisano je da plaću službenika i namještenik čine
osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću ( st.1). Osnovna plaća je umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili
namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu
radnog staža (st.2) . Dodaci na osnovicu su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za
poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće ( st.3.).
11.Člankom 44. st. 1. KU propisano je da će osnovna plaća za službenike i namještenike uvećati za svaki sat rada i to za rad u turnusu 5%, a st. 2. citiranog
članka da se dodaci iz st. 1. iz ovog članka međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.
12. Što se tiče upute višeg suda iz točke 19. rješenja posl. br. 60 Gžr- 2025/2019-5
od 25. svibnja 2021., da je potrebno utvrditi da li je tužitelj zaista završavao s poslom
pola sata nakon završetka smjene, obzirom da je u jednom dijelu utuženog razdoblja
od 1. ožujka 2013. pa do 30. rujna 2013. bio dužan dolaziti u policijsku postaju
Imotski pola sata prije početka smjene, a nakon tog razdoblja od 1. listopada 2014.
pa do 1. svibnja 2017. petnaest minuta prije početka smjene, valja istaći da Zakon o
radu, kako onaj iz 2009. tako ni kasniji iz 2014. , a niti podzakonski akti ne predviđaju
vrednovanje rada na pola sata ili na minutu kao mjernu jedinicu, već isključivo u
punim satima, stoga tužitelju za svaki započeti sat rada pripada plaća za puni sat,
dakle bez obzira da li je tužitelj bio dužan dolaziti u policijsku postaju u navedenom
razdoblju pola sata prije početka smjene, a u drugom razdoblju petnaest minuta prije
početka smjene, u svakom slučaju mu pripada plaća za po jedan sat za svaki
odrađeni turnus. Takav je stav zauzeo ŽS u Zagrebu posl. br. 29 Gžr-
948/2021-2.
13.Na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku za financije i računovodstvo M. G..
U svom vještvu od dana 11. ožujka 2019.g. vještak za financije i računovodstvo
M. G. navodi da je temeljem podataka u spisu te podacima tuženika o broju
smjena te obračunskim listama tužitelja za utuženo razdoblje iskazao potraživanje
tužitelja po osnovi uvećanja plaća za rad tužitelja, koji da je za 1 sat duži od punog
radnog vremena,, za utuženo razdoblje od 01. ožujka 2013.g. do 01. svibnja 2017.g. i
to kako slijedi:
- u nalazu točka Ad.1., tablica br. 1., stupac 7, red ukupno ( varijanta prva ) da
je iskazao potraživanja tužitelja na okolnosti utvrđenja visine jednog bruto
radnog sata ( redoviti rad uvećan za minuli rad ) u svakom mjesecu
odrađenog povrh formalno propisanog radnog vremena za svaku smjenu , te
zbroj vrijednosti obračuna tih sati za svaki mjesec u utuženom razdoblju, te
dobio ukupno bruto iznos od 21.146,83 kuna.
- u nalazu , točka Ad.2., tablica br. 2., stupac 5., red ukupno ( varijanta druga )
da je iskazao potraživanja tužitelja na okolnosti izračuna vrijednosti prosječnog
bruto radnog sata u svakom pojedinom mjesecu, te taj iznos pomnožio s
brojem odrađenih smjena ( 1 sat po smjeni ) u svakom pojedinom utuženom
mjesecu, te dobio ukupno bruto iznos od 26.529,34 kune.
14. U svom podnesku od 17. svibnja 2019.g. tužena navodi kako osporava vještvo
imenovanog vještaka izrađenog isključivo temeljem prijedloga varijanti vještačenja od
strane tužitelja, čime da je vještvo proizvoljno i neutemeljeno na relevantnim
činjenicama i dokaznoj građi u ovom predmetu.
15. Na ročištu dana 21. svibnja 2019.g. punomoćnik tužitelja je prigovorio obračunu
vještaka M. G. u dijelu koji se odnosi na prvu verziju njegovog izračuna
budući da tužitelj nije zahtijevao odnosno predlagao obračun više odrađenih sati na
način da se redovitom radu uveća minuli rad već samo da na način da se više
odrađeni sati izračunaju u visini prosječnog bruto radnog sata.
16. Na ročištu dana 09. rujna 2019.g. provedeno je očitovanje vještaka za
knjigovodstvo i financije M. G. na istaknute prigovore stranaka, te vještak
potvrdio da ostaje u cijelosti kod danog nalaza i mišljenja, a koje da je izradio na
temelju zadatka suda, po prijedlogu tužitelja i temeljem priložene dokumentacije. Što
se tiče prigovora tužene ističe da se ne odnose na njega kao vještaka nego da su
pravne prirode pa da stoga u odnosu na iste odluku prepušta sudu.
17. Ovaj sud prihvaća vještvo vještaka G. i to obračun vještaka pod točkom Ad1,
a stranke ga svojim prigovorima nisu dovele u pitanje. Obračun vještaka po točkom
Ad1, je izrađen pravilnom primjenom navedenih odredbi kolektivnog ugovora, stoga
ovaj sud smatra da tužitelju pripada naknadu za rad duži od redovnog radnog
vremena kako je vještak za financije i računovodstvo to iskazao pod točkom Ad1 i to
izračunom jednog bruto radnog sata (redoviti rad uvećan za minuli rad) u svakom
mjesecu odrađenom povrh formalnog radnog vremena za svaku smjenu uvećan za
rad u turnusu od 5 % te zbroj vrijednosti obračuna tih sati za svaki mjesec u
utuženom razdoblju, dobio ukupan iznos od bruto 21.146,83 kuna. Vještak je izvršio
obračun za sat rada duže od redovnog radnog vremena prema evidenciji i podacima
tužene sukladno dostavljenoj dokumentaciji, odnosno evidenciji o odrađenim satima
i ispravama za isplatu plaće, stoga je u cijelosti neosnovan prigovor tužene na visinu
tužbenog zahtjeva, kao i tužitelja koji je prigovorio obračunu vještaka pod točkom
Ad1. Ovakav stav je zauzeo i viši sud u svojoj odluci Gž-336/2019-2. Stoga je za više
zatraženi iznos od 5.383,00 kn, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
18.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate pripadajuće zakonske zatezne kamate
koje teku od 15-tog dana u mjesecu na svaki pojedinačni mjesečni iznos za protekli
mjesec do isplate, a temeljem odredbe članka 84. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11, 82/12 i 73/13) i odredbe članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN
35/05, 41/08, 125/11, 78/15) s time da je stopa kamata usklađena sukladno Zakonu
o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 78/15), dok je tužbeni
zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan za zatezne kamate na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu od 21.146,83 kn.
Naime, u skladu s odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak
("NN" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/11., 144/12., 120/13.,
125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15., u daljnjem tekstu: ZPD) predujam poreza
na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14.
istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji
važe na dan isplate. Prema odredbi čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak
("NN" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10.,
137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je
da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom
istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog
rada iz čl. 14. ZPD-a odnosno čl. 11. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene
doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za
iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD-a te umanjenog
za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD-a (porezna osnovica).Obračunati predujam
poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od
nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (čl. 61. st. 1. Pravilnika).S obzirom na
navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto
plaće (uz neto plaće i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka
isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se
na te iznose zatezne kamate do tada ne obračunavaju, slijedom čega je u tom dijelu
zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan.
19.Odluka o parničnim troškovima temelji se na članku 154. stavak 5. i 155. ZPP-a,
te troškovima zastupanja tužitelja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14 i 118/14), te popisu
punomoćnika tuženika.
Tužitelju je priznat trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora- 100 bodova,
za sastav tužbe -100 bodova, za zastupanje na ročištima : 29. listopada 2018.g. ,
23. siječnja 2019.g. , 21. svibnja 2019.g. i 09. rujna 2019.g., 27. listopada 2021. - za
svako po 100 bodova, za sastav podnesaka od: 28. listopada 2019., 25. siječnja
2019. , 20. svibnja 2019. i 26. listopada 2021.- 100 bodova, za sastav žalbe- 125
bodova , što ukupno daje 1.125 bodova, (vrijednost jednog boda =10 kn) što iznosi
11.250,00kn. Pun. tužitelja nisu priznati trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme
putovanja na ročišta iz I. u S. i obrnuto, kao i naknada za upotrebu
vlastitog automobila, jer se po ocijeni ovog suda taj trošak mogao izbjeći obzirom na
veliki broj odvjetnika koji rade na području Općinskog suda u Splitu koji su kao
zamjena mogli bez nastanka tih troškova odraditi pristupe na ročišta, stoga po ocjeni
ovog suda isti nisu bili neophodni za vođenje ove parnice.
U Splitu,14. siječnja 2022.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom
sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 8 dana od
dana primitka pismenog otpravka iste.
v.r.