Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Poslovni broj: Usž-1381/20-2

 

Poslovni broj: Usž-1381/20-2

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. O. iz R.,  kojeg zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. M. i B. M., R., protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Z.,  uz sudjelovanje zainteresirane osobe I. D., iz R., kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J., R.,  radi prekida upravnog spora u predmetu izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 2 UsI-595/2019-13 od 20. siječnja 2020., na sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2022.

 

r i j e š i o   j e

 

I.               Poništava se rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 2 UsI-595/2019-13 od 20. siječnja 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu.

II.               Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

 

Obrazloženje

 

1.               Osporenim rješenjem, točkom I. izreke, određen je prekid upravnog spora u predmetu izdavanja rješenja o izvedenom stanju do okončanja postupka što se u predmetu inspekcijskog nadzora vodi pred građevinskom inspekcijom u izvršenju presude Upravnog suda u Rijeci, posl.br.: 7 UsI-1659/13-6 od 2. prosinca 2015. godine. Točkom II. izreke određeno je da će se spor nastaviti voditi nakon pravomoćnog dovršenja naprijed navedenog postupka i točkom III. izreke otkazano je ročište za raspravu zakazano za 22. siječnja 2020. godine.

2.               Zainteresirana osoba u žalbi navodi da ne postoje osnove za određivanje prekida spora jer, suprotno obrazloženju prvostupanjskog suda, pitanje zakonitosti izgradnje spornog prozora na nekretnini tužitelja nije prethodno pitanje u ovoj upravnoj stvari.  Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-362-02/13-21/524, URBROJ: 531-07-2-2-1-13-3 od 26. kolovoza 2013., potvrđeno je prvostupanjsko rješenje od 19. studenog 2018., kojim je tužitelju naloženo zatvaranje prozora na nekretnini na kojoj je izvodio rekonstrukciju jer je utvrđeno da je tužitelj postupio protivno planu, odnosno uvjetima iz važećeg plana. Naime, projektnom dokumentacijom za rekonstrukciju predmetne nekretnine jasno je bilo utvrđeno koliko prozora i na kojem mjestu na pročelju zgrade oni mogu biti postavljeni. Međutim, tužitelj nije postupio po postojećem planu već je, bez odobrenja i protivno građevinskoj dozvoli, izgradio prozor na pročelju zgrade na mjestu što bi smetalo zainteresiranoj osobi kad bi htjela nadograditi svoju kuću. Dakle, prvostupanjski sud je na temelju podataka spisa predmeta imao mogućnost odlučiti o zakonitosti postupanja tužitelja, a time i o mogućnosti eventualnog ozakonjenja njegove kuće, odnosno spornog prozora. Inspekcijski nadzor radi uklanjanja, odnosno zatvaranja spornog prozora proveden je nakon što je na snagu stupio Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., dalje: Zakon) pa je stoga sud i bez prekida spora imao mogućnost, pravilnom primjenom materijalnog prava, odlučiti o postojanju nezakonitosti na nekretnini tužitelja, a posljedično tome radi li se o nezakonitostima koje onemogućuju izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Naime, prema odredbama Zakona, nezakonito izgrađenom zgradom se smatra svaka zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade ako je građen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, a koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1: 5000 Državne geodetske uprave izrađeno na temelju aerofotogrametrijskog snimanja započetog do 21. lipnja 2011. godine. Kako je nesporno da je tužitelj sa gradnjom započeo prije navedenog datuma, to je na sudu bilo utvrditi primjenjuje li se navedeni zakon na predmetnu zgradu, a potom i utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za ozakonjenje propisani tim zakonom. Slijedom svega navedenog, predlaže usvojiti žalbu i poništiti prvostupanjsko rješenje.

3.               Tužitelj, u odgovoru na žalbu, navodi da se zainteresirana osoba na ročištu, na kojem je izložio razloge zbog kojih smatra svrsishodnim prekinuti spor, nije očitovala niti je to učinila u daljnjem roku od 15 dana. Pojašnjava da su inspekcijska rješenja, kojima je tužitelju naloženo uklanjanje i zatvaranje spornog prozora, poništena prvostupanjskom presudom posl.br.: 7 UsI-1659/13-6 od 2. prosinca 2015. i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, radi čega se utvrđenja iz tih, sada nepostojećih, rješenja ne mogu cijeniti u ovom postupku. Navedenom prvostupanjskom presudom utvrđeno je da su sporni prozor, odnosno rekonstrukcija nekretnine tužitelja, izvedeni sukladno tada važećim propisima, dakle zakonito. Stoga pitanje primjene članka 6. stavka 3. Zakona, odnosno zakonitosti izgradnje spornog prozora, predstavlja prethodno pitanje u ovoj upravnoj stvari. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

4.               Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

5.               Žalba je osnovana.

6.               U skladu sa odredbom članka 73. stavka 1. u vezi sa člankom 67. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud ispituje osporeno rješenje u dijelu u kojem je osporavano žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.

7.               Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/19-26/190, URBROJ: 531-05-2-2-19-2 od 20. ožujka 2019., kojim je, točkom 2. izreke, odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada R., Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-361-03/13-03/2505, URBROJ: 2170/01-13-02-18-14/ŽS od 19. studenog 2018. godine.

8.               Tim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja od 29. lipnja 2013. za ozakonjenje nezakonito izgrađene manje zahtjevne zgrade – sjeveroistočne jedinice dvojne zgrade, izgrađene u R. na kč.br. 1870 k.o. S.. Prema podacima spisa predmeta, za rekonstrukciju predmetne zgrade izdana je građevinska dozvola od 19. ožujka 1998., ali je usporedbom tlocrta u snimci izvedenog stanja u odnosu na tlocrte iz građevinske dozvole utvrđeno da je od građevinske dozvole odstupljeno. Zaključkom od 13. travnja 2018. tužitelj je pozvan da otkloni nedostatak zbog kojeg se predmetna zgrada ne može ozakoniti, to jest da zatvori otvor, prozor, na međi sa sjevernozapadne strane predmetne sjevernoistočne jedinice dvojne građevine građevine. Obzirom na to da tužitelj nije postupio po zaključku, sukladno odredbi članka 20. stavka 4. Zakona, po ocjeni javnopravnih tijela nije bilo moguće donijeti rješenje o izvedenom stanju. Zahtjev za ozakonjenje je odbijen jer je utvrđeno da postoji prepreka iz članka 6. stavka 3. podstavka 1. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12. i 143/13., dalje ZoPNIZ) koja propisuje da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

9.               Ovaj Sud nalazi da je odluka prvostupanjskog suda obzirom na, u postupku, utvrđeno činjenično stanje i mjerodavno materijalno pravo pogrešna.

10.               Naime, u predmetnoj upravnoj stvari  se odlučuje o zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, prema odredbama ZoPNIZ-a. Prilikom odlučivanja o osnovanosti takvog zahtjeva u postupku je potrebno utvrditi sve okolnosti slučaja.  U konkretnom slučaju, kako to proizlazi iz arhitektonskog snimka izvedenog stanja u spisu predmeta, sporni otvor se ne nalazi na međi građevinske čestice, već se nalazi na dijelu dvojnog objekta koji je naknadno, a bez dozvole nadograđen pa ostaje razjasniti je li do bespravne rekonstrukcije postojeće zgrade i postavljanja prozora, došlo prije ili nakon 21. lipnja 2011. godine i s tim u vezi pravilno primijeniti odredbe ZoPNIZ-a

11.               Iz navedenog razloga, pogrešna je ocjena prvostupanjskog suda da okončanje postupka u predmetu inspekcijskog nadzora, predstavlja prethodno pitanje zbog kojeg bi, u smislu članka 45. stavka 2. točke 1. ZUS-a, predmetni spor valjalo prekinuti.

12              Kraj takvog stanja stvari, valjalo je usvojiti žalbu zainteresirane osobe, poništiti osporeno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na  meritorno odlučivanje o zakonitosti rješenja tuženika.

13.              Tužitelj je, temeljem članka 79. stavka 4. ZUS-a, odbijen sa zahtjevom za naknadu troška sastava odgovora na žalbu jer je zainteresirana osoba uspjela sa žalbom.

14.               Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. u vezi članka 67. stavka 3. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 14. siječnja 2022.

 

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić, v.r.

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu