Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA Pr-297/2021-14 OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja
T. K., OIB:, S., A.K.M., zastupan po
punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika Z.z.h.m. S-d. ž., OIB:, S., S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 25. studenog
2021. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja A. R., odvj. vježb. kod M. S.,
odvj. u S. te pun. tuženik Z. Š., odvj. u Splitu, po objavi dana 13.
siječnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 01.prosinca 2015.g. do
31.listopada 2017.g. u ukupnom iznosu od 10.334,56 kuna zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 564,01 kuna teče od 15. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 500,31 kuna teče od 15. veljača 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 552,31 kuna teče od 15. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 766,94 kuna teče od 15. travanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 473,67 kuna teče od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 519,99 kuna teče od 15. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 531,04 kuna teče od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 536,14 kuna teče od 15. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 536,74 kuna teče od 15. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 566,65 kuna teče od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 539,83 kuna teče od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 502,24 kuna teče od 15. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 584,54 kuna teče od 15. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 365,64 kuna teče od 15. veljača 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 354,49 kuna teče od 15. ožujak 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 365,76 kuna teče od 15. travanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 362,77 kuna teče od 15. svibanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 381,50 kuna teče od 15. lipanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 419,98 kuna teče od 15. srpanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 338,60 kuna teče od 15. kolovoz 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 171,25 kuna teče od 15. rujan 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 203,99 kuna teče od 15. listopad 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 196,17 kuna teče od 15. studeni 2017. do
isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
parnični trošak od 8.375,00 kn sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do
isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.
Obrazloženje
1.Tužitelj je 04.01.2021. podnijela tužbu u kojoj navodi da da je tužitelj zaposlen kod
tuženika kao poslodavca koji predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona
o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj: 27/01, 39/09). Dana 23.
studenog 2006. godine Vlada Republike Hrvatske (nastavno: Vlada RH) i sindikati
javnih službi sklopili su Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno:
Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim
službama (nastavno: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godine. Zbog
nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. godine Vlada RH i sindikati javnih službi
sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno:
Dodatak Sporazumu), kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008.
godine na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009.
godine sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl.
IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi
uskladbe plaće u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Pri
tome su kao osnovne kategorije povećanja osnovice: (a) prosječna plaća VSS
početnika u javnim službama i (b) prosječna plaća u Republici Hrvatskoj te je odnos
ove dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. godine trebao doseći
ciljanu razinu od 92:100. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikati javnih službi
su sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama (dalje: Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu), koje su usvojene i u obliku
Arbitražne odluke dana 07. prosinca 2011.g. Izmjenama Dodatka Sporazumu
korigirani su uvjeti i promijenjena je metodologija za povećanje osnovice, i to prije
svega zamjenom statističkog podatka prosječne plaće u Republici Hrvatskoj s
podatkom o prosječnoj plaći u privredi Republike Hrvatske. Istim izmjenama je ciljana
cijena rada javnih službi u odnosu na prosječnu plaću u privredi Republike Hrvatske s
razine 92:100 povećana na razinu od 95:100, s ugovorenim rokom prilagodbe do
kraja 2016. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu zaključene su na rok
od pet godina (čl. XI.), ali se prema odredbi čl. 199. st. 1. Zakona o radu na njih
primjenjuju pravila o produženoj primjeni Kolektivnog ugovora, a što znači da vrijede i
daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene, iz čega proizlazi da su
istekle 26. siječnja 2017.g.Vlada RH i sindikati javnih službi su 28. prosinca 2018.g.
usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi čl. VII. st. 1.
Izmjena dodatka sporazumu. Uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredaba
Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su dana 27. studenog 2015. godine, s
početkom isplate od siječnja 2016. Međutim, tuženik kao poslodavac i pravna osoba
koja predstavlja javnu službu propustio je isplatiti plaću u skladu s povećanom
osnovicom, zbog čega tužitelj ovom tužbom zahtijeva sudsku zaštitu u smislu čl. 204.
st. 1. Zakona o radu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno
je sljedeće da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn
bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Dana 28.
kolovoza 2015. godine Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi
kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na
isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom
DZS-a od dana 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015.g. Državni zavod za statistiku
objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015.g. u kojoj
navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u III. tromjesečju 2015.g. u odnosno na isto
tromjesečje 2014.g. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom od dana 4.
prosinca 2015.g. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope
realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem
studenog 2015. godine ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su
u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st.
3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za
mjesec“,da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica,
onda se osnovica u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn. BDP je
i dalje nastavio rasti, pa je tako dana 4. ožujka 2016. godine DZS objavio procjenu
tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je
BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. DZS je dana
20. listopada 2016. godine objavio Priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih
tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja
2016. prema BDP-u za 2014. godinu. Iz revidiranih podataka proizlazi da bi, bez
zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi kvartal 2015. godine iznosila
1,24561%, dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247%. Stoga, revidirani podaci DZS-a
jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz čl. III Izmjena Dodatka
Sporazumu ispunjeni s danom 4. prosinca 2015. Budući da je tuženik od prosinca
2015. godine nadalje tužiteljičinu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn
odnosno 5.211,02 kn s plaćom za mjesec 2017.godine umjesto 5.415,37 kn, to
postoji dug tuženika prema tužiteljici s osnove razlike u plaći uvećano za zakonsku
zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće. Tužitelj je
pozivom na odredbu članka 186.b. Zakona o parničnom postupku obzirom da ne
posjeduje platne liste podnijela stupnjevitu tužbu time da će tužbeni zahtjev postaviti
nakon dostavljenih podataka i provedenog knjigovodstveno financijskog vještačanja.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom naveo kako nije sporno da je tužitelj
zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu, osporava osnovu i visinu
potraživanja te ističe prigovor zastare uz prijedlog sudu odbiti tužbeni zahtjev kao
neosnovan.
3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe, time da
je tužitelj uredio tužbeni zahtjev podneskom od 15.06.2021. a sve nakon provedenog
predloženog vještačenja na temelju kojega je uredio tužbeni dok se tuženik protivio i
ovako postavljenom tužbenom zahtjevu a posebno se protivio traženju tužitelja do
listopada 2017. držeći kako se je 26.siječnja 2017. istekla primjena izmjena i dopuna
dodatka sporazumu o osnovici plaće u javnom službama radi čega tužitelja ne bih imao osnovano pravo potraživati razliku.
4. Sud je izveo dokaze pregledom preslike Izmjena i dopuna dodatku Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. i arbitražne odluke od
7.12.2011., preslike Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od
23.11.2006., preslike Dodatka Sporazumu od 13.5.2009., preslike Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama usvojenog dana 28.12.2012., priopćenja za javnost Državnog zavoda za
statistiku od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4.9.2015., priopćenja za javnost
DZS-a od 27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4.12.2015., priopćenja za javnost
DZS-a od 20.10.2016. o objavi usklađenih podataka o tromjesečnom bruto
domaćem proizvodu prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016., te objavu
procjene DZS-a od 4.3.2016., knjigovodstveno financijsko vještačenje stalnog
sudskog vještaka Dalibora Krkleca od 24.05.2021. te ostale isprave priložene spisu.
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama
sklopljenog 26. listopada 2011. godine.
7. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod
tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2.
Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu na neodređeno
vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću
prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna razlike manje
isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.
8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način tumačenja
pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim
službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti
tužitelju plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici od
5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a, te je sporno je li nastupila zastara
predmetnog potraživanja kao i produžena primjena pravnih pravila sadržanih u
TKU/10.
9. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi :
- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i
2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća
u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se
primjenjivala u prethodnoj godini,
- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te
izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata
parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama
između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način
usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28.
prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne
službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl.
1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj
Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011.
10. U odnosu na prigovor zastare istaknut u odgovoru na tužbu, potrebno je naglasiti
da je isti u cijelosti neosnovan. Naime, tužba je podnesena putem e-komunikacije
04.01.2021., time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio na naplatu 15.
siječnja 2016., pa je očito da nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. ZR-a niti
u odnosu na niti jedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužitelj
utužuje.
11. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u
javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom odredbom čl. 2.
Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne
novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje
Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o
izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u
javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova
osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama.
11.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je osnovica
utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017.,
počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu
veljači 2017.
11.2. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili su
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.
11.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja
2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od
25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.
11.4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.
11.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i
98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni
ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o
radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka
roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog
roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju
za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Također, iz čl.
90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u
iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno
ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim ugovorom ili
ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec
isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.
11.6. Odredbom čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj
187/04) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj
95/05, 96/06 i 68/07), propisano je da se predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja
isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i članaka 11., 12. i
15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna
osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih
premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni
odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. tog Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj
obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao
porez po odbitku.
12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i
sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne
novine“, broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP), te primjenjujući pravne izvore
i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužitelj osnovano
potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, zbog čega je odlučeno kao u
izreci ove presude pod točkom I.
13. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti osporava
pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici
plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma. Naime, iz
naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i
sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama
utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao
potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom
odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu
valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove
ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-
III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo
ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i
sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od
sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da
je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.
13.1. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma predstavljaju
valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-a/07, TKU-
a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o osnovici plaće
u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za određivanje
osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na
snazi do 26. siječnja 2017. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na
određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno
citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.
13.2. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene čl. III IDD
Sporazuma jer odredbom čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD
Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26.
listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. proizlazi
da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.
13.3. Budući su među strankama nesporni podaci Državnog zavoda za statistiku,
prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a
u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem tromjesečju od 2,8%, a što
daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće tromjesečje objavljeni 4.
prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u
javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za prosinac
2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. i trajali su do zaključno s
plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do 15. veljače 2017.
14.U odnosu na daljnje utuženo razdoblje i to za razdoblje nakon 26. siječnja 2017.,
a koje se odnosi na isplatu razlike plaće za veljaču 2017. do zaključno prosinca
2017., potrebno je istaknuti kako je odredbom čl. XI. IDD Sporazuma između ostalog
propisano kako se Dodatak Sporazumu i IDD istog smatraju Ugovorom na određeno
vrijeme u trajanju od 5 godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri
pristupiti produljenju roka trajanja Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u
razdoblju od potpisivanja citiranih Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine
bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.
14.1. Slijedom naprijed iznijetog te imajući u vidu odredbu čl. st. 2. 199. ZR-a prema
kojoj se iznimno od odredbe st. 1. istog članka kolektivnim ugovorom može ugovoriti i
duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru,
te kod nesporne činjenice ispunjenja uvjeta u smislu članka VII. IDDS-a, za zaključiti
je kako je citiranim odredbama IDDS-a ugovoreno duže razdoblje primjene pravnih
pravila sadržanih u TKU/10 i to za daljnjih godinu dana.
14.02. S obzirom na navedeno, ovaj sud smatra kako je tuženik bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću tužitelju po uvećanoj osnovici po osnovici od 5.415,37 kn
budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem
koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, od lipnja 2017. pa do
zaključno listopada 2017. jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a,
za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto), ispunjenjem kojeg uvjeta je sukladno naprijed citiranim
odredbama IDDS-a došlo do produljene primjene odredbi Sporazuma i IDDS-a i
nakon 26. siječnja 2017. za daljnjih godinu dana.
14.3. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u utuženom razdoblju tužitelju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je trebao primijeniti osnovicu
od 5.415,37 kn, to je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj osnovici za
navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 10.334,56 kn, s mjesečnim iznosima
razlike plaće kako je to izračunao stalni sudski vještak Dalibor Krklec u svom
pisanom nalazu i mišljenju od 24.05.2021., a na koji izračun tuženik nije imao
primjedbi, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je pozivom na odredbu čl. 328. st.2. ZPP-a..
15. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po
osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom
iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da
zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je odlučeno
kao u točki I izreci presude.
16. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi
članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08,
125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na
porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koje
dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. I 5. Zakona o
porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na
dohodak. Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po
sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu
oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10,
114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3.
Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu
na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne
kamate.
17. Dokaze koji se ne obrazlažu posebno u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod ovog postupka.
18. Tužitelj je u cijelosti uspio sa svojim zahtjevom, pa joj sukladno odredbi članka
154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15,
nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe
u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr.7.1. Tarife), trošak sastava obrazloženog podneska
od 19.04.2021., i 24.06.2021. (Tbr.8.1.Tarife u vezi sa Tbr.7.1.Tarife), trošak
zastupanja na ročištu od 20.04.2021. i 25.11.2021. za svaku radnju od po 1.000,00
kuna (Tbr. 9.1.Tarife), te trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od
500,00 kuna (Tbr. 9.3.Tarife), odnosno sveukupno 5.500,00 kn koji uvećan za 25%
PDV-a od 1.375,00 kn iznosi 6.875,00 kn koji iznos valja uvećati za nužne troškove
vještačenja od 1.500,00 kn pa isti ukupno iznosi 8.375,00 kn koliko valja tužitelju
dosuditi a tuženika obvezati na plaćanje u roku od 15 dana.
18.1.Na sve dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl.
29. st. 2. ZOO-a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl.
30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17).
U Splitu, 13. siječnja 2022.
SUDAC
Snježana Cvitanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u
tri primjerka.
Presuda kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se
pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda
odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, osim zbog povrede iz
članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP (čl. 467. ZPP).
DNA: - pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis