- 1 -              Revd 1580/2021-2

Broj: Revd 1580/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. E. iz S., OIB ... , koju zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika H. a. d.o.o. Z., OIB ... , kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ž. & P. u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika C. o. d.d. iz Z., OIB ... , radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1403/2020-3 od 4. veljače 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-802/18-33 od 22. listopada 2020., u sjednici održanoj 12. siječnja 2022.,

r i j e š i o   j e :

              Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice B. E. odbacuje se.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja i odbijena je žalba tužiteljice.

2. Presudom suda prvog stupnja pod stavkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila da se naloži tuženiku platiti tužiteljici iznos 23.792,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. travnja 2017. do isplate, dok je pod stavkom II. izreke naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 2.500,00 kn.

3. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv navedene drugostupanjske presude u kojem predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pitanja kako slijedi:

"1. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava u situaciji kada se u obrazloženju prvostupanjske presude navodi "Tužiteljica u tužbi od 5. 10. 2017. godine navodi da je dana 4. veljače 2007. godine ... došlo do prometne nezgode ..." pri čemu predmetna prometna nezgoda ne datira od 4. 2. 2007. godine, a prvostupanjska presuda je nastavno obrazložena i dokazom "izvršen je uvid u službenu bilješku MUP-a PU Splitsko-dalmatinska PP Split od 4.2.2016." i to višenavratno primjerice i pasus drugi i pasus četvrti str. 2. obrazloženja prvostupanjske presude pri čemu predmetna prometna nezgoda i naznačeni dokaz ne datira ni od 4.2.2016. godine jednako kao što je prvostupanjska presuda obrazložena dokazom prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda za HAC ONC d.o.o. za dan 4.2.2017.?

2. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi i samog spisu priležećeg nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka kada drugostupanjski sud obrazlaže svoju odluku "No, sve da je i postojala takva mogućnost predviđanja, pitanje efikasnosti soljenja prometnice i angažiranje ralice, na što upire tužiteljica u situaciji kada pada jaka kiša, bilo bi upitno imajući u vidu korist koja bi se postigla soljenjem, a upotreba ralice svakako ne bi imala svrhu" izravno suprotno nalazu i mišljenju vještaka da se pri navedenoj brzini kretanja da je kolnik bio posut solju ne bi dogodila predmetna prometna nesreća odnosno u slučaju da je kolnik bio očišćen pomoću ralica, kod brzine vožnje od oko 40-50 km/h vozilo bi bez klizanja i zanošenja sigurno prošlo po kolniku?

3. Egzistira li bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. Zakona o parničnom postupku kada drugostupanjski sud sam svojim mišljenjem "No, sve da je i postojala takva mogućnost predviđanja, pitanje efikasnosti soljenja prometnice i angažiranje ralice, na što upire tužiteljica u situaciji kada pada jaka kiša, bilo bi upitno imajući u vidu korist koja bi se postigla soljenjem, a upotreba ralice svakako ne bi imala svrhu" zamjenjuje i ispravlja nalaz i mišljenje vještaka u nepravilnoj primjeni čl. 8. Zakona o parničnom postupku jer nalaz i mišljenje vještaka, kao i svaki drugi dokaz, sud ocjenjuje po pravilima o slobodnoj ocjeni dokaza, a sukladno takvoj svojoj ocjeni sud može nalaz i mišljenje vještaka prihvatiti ili ne prihvatiti no sud ne može sam svojim mišljenjem zamijeniti, nadopuniti ili ispraviti nalaz i mišljenje vještaka jer sud za to nema potrebnih stručnih znanja i iskustva (zbog nedostatka kojih je uostalom i angažirao vještaka temeljem čl. 250. ZPP)?

4. Je li tuženik udovoljio svojoj zakonskoj obvezi iz čl. 26. i 31. Zakona o cestama u situaciji kada po utvrđenju vještaka na koje stranke nisu imale primjedbi "Do destabilizacije vozila na kolniku došlo je uslijed mokrog i klizavog kolnika koji je bio prekriven gradom koji je padao. Kolnik na mjestu nesreće nije bio očišćen od padalina grada niti je zimska služba vršila posipanje kolnika solju" tuženik svijetleći prometni znak poledica na cesti uključuje tek u 8,27 sati odnosno je li tuženik bio dužan organizirati svoje službe na način da omogući svim vozilima koje se kreću predmetnom prometnicom na način da organizira čišćenje kolnika, postaviti svjetleće prometne znakove, ograničiti brzinu i upozoriti na mogućnost poledice odmah po utvrđenju ophodara da pada tuča, a ne nakon tri odnosno ukupno četiri prometne nezgode kada tuženik svjetleći prometni znak poledica na cesti uključuje tek u 8,27 sati?

5. Je li u konkretnom slučaju padanje krupe na konkretnom području i konkretnom vremenu za konkretnog tuženika predstavlja iznenadnu pojavu tuče odnosno leda na kolniku – predstavlja vanjski i izvanredni događaj koji tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti pa da ne postoji tuženikova odgovornost za naknadu štete u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima odnosno je li sud ovlašten temeljem odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima odbiti tužbeni zahtjev ovdje tužiteljice pozivom na temperaturu pa ("Naime, imajući u vidu navedeno te prognozu koju je tehnička jedinica održavanja Z. dobila za taj dan do pojave tuče nije bilo potrebe za soljenjem kolnika autoceste, budući je temperatura u 8 sati iznosila +9,1 stupanj") i mikrolokaciju ("pala neposredno prije štetnog događaja, iznenada, na temperaturi od +9,1 stupnjeva u prostoru od kilometar ceste")-obrazloženje iznenadne poledice na području jednog kilometra, a u uvjetima ukupno četiri prometne nezgode tog dana pored spisu priležećeg ročišnog zapisnika od 21. 11. 2018. godine jer pojava tuče u zimskim mjesecima na tom konkretnom području za konkretnog tuženika nije nepredvidiva jer o učestalosti nezgoda upravo zbog tuče iskazuje i tužiteljici nesrodan svjedok u ovom predmetu?

6. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku time što je propustivši ocijeniti odlučne žalbene navode tužitelja drugostupanjski sud povrijedio odredbu iz čl. 375. st. 1. ZPP-a, čime je ostvarena i bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP?"

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

5. Prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP. Nadalje, temeljem odredbe čl. 385.a ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati da bi odgovor o nekom pravnom pitanju bilo važno za odluku u sporu te (naročito) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. ZPP revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije, postavljena pitanja nisu takva kakva je imala u vidu odredba čl. 385. st. 1. ZPP-a. Naime, navedena pitanja koja postavlja tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije odnose se isključivo na konkretan spor i upravljena su na osporavanje činjeničnih utvrđenja sudova nižeg stupnja, kao i isticanje prigovora glede bitnih povreda odredaba parničnog postupka pa time ta pitanja koja postavlja tužiteljica nisu pitanja koja bi bila važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Osim toga, niti odluke na koje se tužiteljica pozvala dajući značaj važnosti postavljenim pitanjima, ne daju važnost istima, jer činjenična utvrđenja u ovom konkretnom predmetu ne koincidiraju s utvrđenima u tim odlukama.

7. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja sukladno odredbi čl. 387. st. 5. ZPP-a.

Zagreb, 12. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.