- 1 -              Revd 4086/2020-2

Broj: Revd 4086/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. Ž. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik T. G., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G., H., Ž. d.o.o. u Z., protiv tuženika N. K. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica A. B., odvjetnica u Odvjetničkom društvu B. & L. j.t.d. u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-819/2020-2 od 17. kolovoza 2020., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1411/18-16 od 6. travnja 2020., u sjednici održanoj 12. siječnja 2022.,

r i j e š i o   j e :

              Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika N. K. odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnijeo prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-819/2020-2 od 17. kolovoza 2020. kojom je po žalbi tužiteljice djelomično potvrđena (u dijelu kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos 4.000,00 Eura u protuvrijednosti u kunama prema prodajnom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate od 28. lipnja 2017. do 14. ožujka 2018.) i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1411/18-16 od 6. travnja 2020. na način da je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos 4.000,00 Eura u protuvrijednosti u kunama prema prodajnom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2018. do isplate, kao i naknaditi joj trošak parničnog postupka.

1.1. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja kako slijedi:

"1. U slučaju kada tužitelj tuženim zahtjevom ne traži utvrđenje ništetnosti pravnog posla niti povrat onog što je dao na temelju ništetnog pravnog posla već je kao dio tužbenog zahtjeva izrijekom naveo da traži ispunjenje ugovorne obveze primjenjuje li se i na takav tužbeni zahtjev Pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. siječnja 2020., broj: 47/2020-2 o tijeku zastarnog roka kod restitucijskog zahtjeva? Odnosno može li se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži isplatu na ime ugovorne prestacije, a ništetnost pravnog posla jest utvrđena jedino kao prethodno pitanje i nije dio postavljenog tužbenog zahtjeva, smatrati restitucijskim zahtjevom?

2. Treba li se Pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. siječnja 2020., broj: 47/2020-2 koje se odnosi na tijek zastarnog roka kod restitucijskih zahtjeva i koje je doneseno u vezi s individualnim postupcima koje su potrošači pokrenuli protiv banaka radi povrata danog na temelju ništetnih ugovora o kreditu, primijeniti u svim parničnim postupcima u kojima se odlučuje o isplati na temelju ništetnog pravnog posla neovisno o okolnostima konkretnog slučaja ili primjena Pravnog shvaćanja ispred odredbi članka 215. Zakona o obveznim odnosima i postojećeg stava Vrhovnog suda izraženog u predmetu Rev 1666/2015 od 6. svibnja 2015. i drugima, koje se odnose na tijek i trajanje zastarnog roka kod restitucijskih zahtjeva ovisi o okolnostima konkretnog slučaja, pri čemu su relevantne okolnosti to u kakvom se odnosu stranke nalaze, savjesnost stranke koja traži isplatu, što i tko je uzrok ništetnosti pravnog posla, je li utvrđenje ništetnosti dio tužbenog zahtjeva ili je o tome odlučeno kao o prethodnom pitanju?

3. Ako sud presudu utemelji na sudskoj praksi odnosno pravnom shvaćanju koje je doneseno nakon što je parnični postupak pokrenut, a ne na onoj koja je vrijedila u trenutku pokretanja postupka, dolazi li time do povrede načela legitimnih očekivanja koje je dio načela vladavine prava odnosno prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava RH?"

2. Tužiteljica u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije navodi da je prijedlog za dopuštenje revizije tuženika neosnovan, te predlaže da se prijedlog odbije.

3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Navedeno stoga, što u pogledu postavljenih pravnih pitanja pobijana drugostupanjska odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-47/2020 održanoj 30. siječnja 2020. kao i od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda (primjerice Rev-2898/2015-3 od 18. veljače 2020., Rev-418/2020-3 od 28. travnja 2020. i dr.). Osim toga, prema pravnom shvaćanju ovoga suda nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu.

4. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci sukladno odredbi čl. 387. st. 5. ZPP-a.

Zagreb, 12. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.