Poslovni broj: Gž Ovr-96/2021-2

Poslovni broj: Gž Ovr-96/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Martini Budinski Modronja, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. K. d.o.o., Z., OIB: …, kojega zastupa punomoćnica D. H., odvjetnica u O. društvu H. & partneri iz Z., protiv ovršenice E. I., iz O., OIB: …, koju zastupa punomoćnica I. I., odvjetnica iz O., radi odlučivanja o pravnim sredstvima ovršenika u postupku izravne naplate, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: 70. Ovr-200/2020-9 od 8. siječnja 2021., 12. siječnja 2022.

                                                                         r i j e š i o    j e

              Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice E. I. i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj  70. Ovr-200/2020-9 od 8. siječnja 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"Odbija se prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja ovršenica je izjavila pravovremenu žalbu pozivajući se na sve žalbene razloge  označene u članku 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP), u svezi s člankom 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., dalje: OZ), odnosno na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava. U žalbi navodi da tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom temelji na činjenici da je nastupila zastara tražbine te da u slučaju uspjeha u parnici, sukladno članku 221. Zakona o obveznim odnosima neće moći vratiti sredstva koja su ovrhovoditelju isplaćena. Nadalje navodi da tužbu temelji na činjenici da je ovrhovoditelj 2019. poslovao s gubitkom, da postoji vjerojatnost da će ti gubici uslijed pandemije biti i veći u 2020. te da postoji vjerojatnost za otvaranje stečajnog postupka. Navodi da je time dokazana vjerojatnost trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Predlaže drugostupanjskom sudu da uvaži žalbene navode i preinači pobijano rješenje na način da odgodi ovrhu, podredno da isto ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.    

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Razmatranjem pobijanog rješenje i postupka koji je prethodio njegovu donošenju, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP na koju povredu žalbom ukazuje ovršenica. Suprotno njezinim žalbenim navodima pobijano rješenje je razumljivo i može se ispitati.

5.1. Nema ni drugih bitnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje povrede ovaj drugostupanjski sud temeljem članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. Za donošenje odluke o prijedlogu ovršenice za odgodu ovrhe prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice, na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo, odredbu članka 65. OZ i pravilno je postupio kada je donio pobijano rješenje kojim je prijedlog za odgodu ovrhe odbio. 

7. Člankom 65. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice  odgoditi ovrhu. Uz navedene pretpostavke mora biti kumulativno ispunjen i jedan od uvjeta iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 8. OZ, a ti uvjeti su: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupk, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izabranog suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članka 52. ili 53. OZ ili podnio tužbu iz članka 52. ili 55. OZ, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtjeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha prema sadržaju ovršne isprave ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

8. Suprotno žalbenim navodima ovršenice, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju ovršenica nije učinila vjerojatnim trpljenje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Neosnovani su žalbeni navodi ovršenice kojima ukazuje da u slučaju uspjeha u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koju je pokrenula radi zastare tražbine, neće moći vratiti sredstva koja su ovrhovoditelju isplaćena, a ovršenica se i neosnovano poziva na odredbu članka 221. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., dalje: ZOO) kojim je propisano da ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, jer se u konkretnom slučaju radi o prisilnom ispunjenju obveze.

9.  Neosnovani su žalbeni navodi ovršenice kojima ukazuje da je ovrhovoditelj poslovao s enormnim gubicima u 2019., kao i navodi da postoji visok stupanj vjerojatnosti otvaranja stečajnog postupka, jer je prijedlog za odgodu ovrhe podnesen u prosincu 2020. pa gubici u poslovanju u 2019. nisu od utjecaja, a niti je stečajni postupak protiv ovrhovoditelja pokrenut. Osim toga iz izvatka iz registra trgovačkog suda, koji je dostavila ovršenica uz prijedlog, proizlazi da je temeljni kapital ovrhovoditelja 514.780.000,00 kuna. U povezanosti s navedenim, nisu osnovani ni žalbeni navodi ovršenice da je vjerojatnost da će zbog pandemije Covid 19 virusa poslovati s gubicima i u 2020. još i veća. Uzimajući u obzir činjenicu da je ovrhovoditelj pravna osoba, tvrtka koja se bavi pružanjem financijskih usluga, za pretpostaviti je da će ovršenica u eventualnoj protuovrsi moći vratiti iznos neosnovano naplaćenih sredstava, ako ovrha u ovom predmetu bude proglašenja nedopuštenom, a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

10.  Slijedom svega navedenog, obzirom se žalbeni razlozi nisu ostvarili a žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, temeljem članka 380. točka 2. ZPP valjalo je žalbu ovršenice odbiti kao neosnovanu i pobijano rješenje potvrditi. 

                                       U Sisku, 12. siječnja 2022.

                                                                                                                              Sutkinja

                                                                                        Martina Budinski Modronja,v.r.