- 1 -              Revd 5336/2021-2

Broj: Revd 5336/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. J. iz S., OIB …, N. G. iz K. S., OIB … i Ž. E. iz S., OIB …, koje zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva L.-V. i partneri u S., protiv tuženika I. P. iz B., OIB …, G. P. iz N., OIB …, S. K. iz S., OIB …, I. P. iz S., OIB …, G. P. iz S., OIB … i J. P., iz S., OIB …, koje zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva K. i K. u S., radi predaje u posjed i zaštite od uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-916/2021-2 od 26. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2452/2020 od 18. siječnja 2021., u sjednici održanoj 12. siječnja 2022.,

r i j e š i o   j e:

              Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom radi predaje u posjed dijela nekretnine opisane u izreci presude suda prvog stupnja.

2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog materijalnolnopravnih i procesnopravnih pitanja koja glase:

„1. Da li se vlasništvo na društvenom vlasništvu moglo steći putem dosjelosti u razdoblju od 1945.godine od 8.listopada 1991.godine, odnosno dali se u vrijeme potrebno za stjecanja prava vlasništva putem dosjelosti na društvenom vlasništvu uračuna razdoblje od 1945.godine pa do 1991.godine?

2. Dali je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio da su tužitelji stekli vlasništvo na društvenom zemljištu protekom roka od 10 godina odnosno dali se u tom slučaju primjenjuju rokovi od 20 odnosno 40 godina ovisno o kakvoći posjeda?

3. Dali je sud pogrešno primijenio pravila o teretu dokazivanja kada navodi da je tužitelj, upisani zemljišnoknjižni vlasnik, u predmetu radi prestanka uznemiravanja trebao dokazivati svoju savjesnost i poštenje u odnosu na nekretninu koju je stekao odlukom suda?

4. Dali je sud pogrešno primijenio pravila o teretu dokazivanja kada navodi da je na tužitelju koji je upisan u zemljišnim knjigama kao vlasniku teret dokaza utvrđenja činjenice vlasništva i savjesnosti i poštenja stjecanja vlasništva u predmetu radi prestanka uznemiravanja?

5. Dali nepošteni posjednik može steći pravo vlasništva putem dosjelosti?

6. Dali se vlasnik susjedne nekretnine, može smatrati poštenim posjednikom u odnosu na drugu nekretninu na kojima nije stekao bilo kakvo stvarno pravo?

7. Dali osoba koja je stekla točno određenu nekretninu, temeljem pravnog posla u kojem je određena nekretnina po katastarskoj oznaci može smatrati poštenim posjednikom u odnosu na susjednu, drugu nekretninu?

8. Može li se osoba koja zna ili ima dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed jer nikada navedenu nekretninu nije stekla može steći nekretninu putem dosjelosti?“.

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Prijedlog nije dopušten.

5. Pitanjima koja postavlja tužitelj u suštini osporava činjenična utvrđenja sudova glede činjenice posjeda i kvalitete tog posjeda na spornoj nekretnini a u svezi s pitanjem prava vlasništva na istoj nekretnini, pa time odgovor na postavljena pitanja ovisi o konkretnim činjeničnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.

6. Time postavljena pitanja ne udovoljavaju zahtjevima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) pa je stoga riješeno kao u izreci na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP-a.

Zagreb, 12. siječnja 2021.