- 1 -              Poslovni broj: I Kž-420/2021-4

Poslovni broj: I Kž-420/2021-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i Marije Balenović, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. K. zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog M. K. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj Kir-315/2021-2 od 13. prosinca 2021. u sjednici vijeća održanoj 11. siječnja 2022.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenog M. K. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog M. K. za izdvajanjem iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza zapisnika o ispitivanju svjedokinja I. M. i L. B. Ć..

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio okrivljeni M. K., bez navođenja žalbenih osnova, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske iz spisa predmeta izdvojiti zapisnike o ispitivanju navedenih svjedokinja kao nezakonite dokaze.

3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.), bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovani su žalbeni navodi okrivljenika da su navedene svjedokinje ispitane bez njegove nazočnosti "radi čega mislim da se radi o nezakonitim dokazima jer nisam bio u mogućnosti iste ispitati" pa da je time okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane u istrazi. Takvim navodima okrivljenik upire da bi se radilo o nezakonitim dokazima iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08. prema kojoj odredbi su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života.

6. U tom kontekstu pogrešno je shvaćanje obrane prema kojemu iz spisa predmeta kao nezakonite treba izdvojiti zapisnike o ispitivanju navedenih svjedokinja, jer tijekom istrage okrivljenom M. K. nije bilo omogućeno konfrontirati se tim iskazima, čime bi onda bilo povrijeđeno tzv. konfrontacijsko pravilo kao bitna sastavnica prava na pravični postupak iz članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 18/07., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija), odnosno, članka 29. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14., dalje: Ustav). Naime, spomenuto konfrontacijsko pravilo kao jedno od tzv. minimalnih prava obrane sud je dužan omogućiti okrivljeniku unutar kaznenog postupka kao cjeline, kako to ispravno naglašava i prvostupanjski sud. Iako ispravno primjećuje žalba kako se pravičnost postupka proteže na njegovu ukupnost, dakle, uključivo i na predraspravnu fazu postupka, no, to ne znači nužno i automatizmom aktiviranje tzv. konfrontacijskog pravila u istoj toj postupovnoj fazi, ali zaključak o postojanju krivnje određene osobe za počinjenje određenog kaznenog djela ne bi se mogao izvesti jedino iz dokaza koji je izvela samo jedna stranka u postupku i u odnosu na koji druga stranka nije imala mogućnost ispitivanja. Međutim, to vrijedi za onaj stadij kaznenog postupka u kojem je došlo do kontradiktorne rasprave. Protežući doseg primjene odredbe članka 29. stavka 2. podstavka 6. Ustava te odredbe članka 6. stavka 3. točke d. Konvencije i na prethodni postupak, žalitelj zanemaruje da se konfrontacijsko pravo propisano citiranim odredbama Ustava i Konvencije odnosi na cjelokupni kazneni postupak u cilju ostvarenja načela prava na pravično suđenje.

7. Kako, dakle, ovdje nema govora o povredi prava zajamčenog člankom 29. stavkom 2. podstavkom 6. Ustava, odnosno člankom 6. stavkom 3. točkom d. Konvencije, već će okrivljeniku biti omogućeno da svoje konfrontacijsko pravo ostvari u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom, uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, žalbom okrivljenika nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

8. Pobijano je rješenje ispitano i u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08., no ni pri tome nije utvrđeno da bi bila ostvarena ni neka od povreda na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti pa je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 11. siječnja 2022.