1                            Broj: Ppž-13843/2021

Broj: Ppž-13843/2021

U I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja - Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog D.B. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog D.B., podnesenoj putem braniteljice Đ.L., odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu XX, protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, broj: 31 Pp J-494/2020-26 od 29. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj 11. siječnja 2022.

p r e s u d i o   j e

I. Žalba okrivljenog D.B. odbija se kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c) u vezi sa člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljeni D.B. dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 30 dana računajući od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni D.B. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, te mu je, na temelju istog propisa izrečena novčana kazna od 1.000,00 kuna.

Istom presudom je okrivljenik obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna.

2. Protiv pobijane presude je okrivljenik, pravodobno, putem braniteljice, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i odluke o troškovima postupka. Okrivljenik u žalbi i dopuni žalbe, prvenstveno i u najvećem dijelu, u bitnom, analizira dokaze koje je prvostupanjski sud izveo te način na koji ih je cijenio, odnosno analizira činjenice koje sud smatra utvrđenim. Okrivljenik navodi kako je oštećena M.B. inscenirala cijeli događaj te da je bila dobro pripremljena za sve, a ne uplašena, dok je prvostupanjski sud, s druge strane, izokrenuo izjave svjedoka na njegovu štetu. Okrivljenik tvrdi kako ni iz jednog izvedenog dokaza tj. iskaza svjedoka ne proizlazi išta što bi ukazivalo na bilo kakvo nasilje, niti o tome postoji ikakav materijalni dokaz (npr. tragovi na licu mjesta). Okrivljenik navodi da, iako su u ponovljenom postupku saslušani dodatni svjedoci, njihove iskaze sud nije analizirao dovoljno pažljivo, već ih samo paušalno prepričava, a u analizi istih se uzimaju u obzir dijelovi koji potkrjepljuju navode oštećenice, a potpuno se izostavljaju dijelovi koji potkrjepljuju navode okrivljenika, odnosno koji su međusobno kontradiktorni. Na kraju, okrivljenik smatra odmjerenu kaznu previsokom, kao i iznos troškova postupka.

Okrivljenik predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe, podredno da se pobijana presuda ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5. Nadalje, uvidom u pobijanu presudu utvrđeno je da je prvostupanjski sud tijekom postupka ispitao okrivljenika, koji je prekršaj poricao, a u svojstvu svjedoka ispitana je oštećena M.B. te svjedoci D.B., M.P. i R.G.. Između okrivljenika i oštećene M.B. provedeno je i suočenje, te je sud pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta. Nakon tako provedenog postupka prvostupanjski je sud donio osuđujuću presudu. U odnosu na žalbene navode kojima okrivljenik osporava vjerodostojnost iskaza oštećene M.B., ističe se da je procjena prvostupanjskog suda o tome da u odnosu na krivnju okrivljenika prihvati njezin iskaz, u skladu sa zakonskom odredbom članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona, na temelju koje sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

5.1. Prvostupanjski je sud za svoju odluku dao argumentirano obrazloženje, analizirajući sve izvedene dokaze pojedinačno i dovodeći iste u međusobnu vezu. Osobni stav okrivljenika o tome kako prvostupanjski sud pogrešno ocjenjuje izvedene dokaze, a time i pogrešno utvrđuje činjenično stanje, po ocjeni ovog Suda, ne dovodi u pitanje pobijanu odluku, za koju ovaj Sud drži da je pravilna i na zakonu utemeljena.

6. Razmatrajući odluku o prekršajnopravnoj sankciji, napominje se da je za predmetni prekršaj člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17.), koji Zakon je u vrijeme počinjenja bio na snazi, a u odnosu na kasnije izmjene je blaži Zakon ( sukladno članku 3. Prekršajnog zakona i načelu primjene blažeg zakona), propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna, odnosno kazna zatvora u trajanju do 90 dana. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je pravilno uzeo u obzir sve okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona te okrivljeniku izrekao vrstu i mjeru kazne primjerenu svim relevantnim okolnostima. Takvu prekršajnopravnu sankciju i ovaj Sud drži primjerenom za postizanje svrhe kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije, jer je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge za svoj odabir ove vrste i mjere sankcije.

7. U odnosu na paušalni žalbeni navod vezan za visinu troška prvostupanjskog postupka, navodi se da je ovaj Sud utvrdio da je prvostupanjski sud, pravilno i zakonito, na temelju članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao okrivljenika na platež navedenih troškova, a koji troškovi su određeni sukladno trajanju i složenosti postupka te okrivljenikovom imovinskom stanju. Paušalna je svota, osim toga, određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.), u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, i imovno stanje okrivljenika.

9. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

     Zagreb, 11. siječnja 2022.

Zapisničarka                                                                                                  Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.                                                                                                  Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu, Stalnoj službi u Ogulinu u 7 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu, oštećenicu, nadležni Centar za socijalnu skrb i tužitelja.