Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
- 1 -
Broj: Ppž-12653/2021
Broj: Ppž-12653/2021
REPUBLIKA HRVATSKA |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
|
Zagreb |
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih Ž.H. (rođ.XX.) i dr. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90.-pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenog Ž.H. (rođ.1.8.1972.), podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini od 10. studenog 2021., broj: 10. Pp-1082/2021-9, u sjednici održanoj 11. siječnja 2022.
p r e s u d i o j e:
I. Žalba okrivljenog Ž.H. (rođ.XX.) odbija se kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđuje za podnositelja žalbe.
II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c) u vezi sa člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljeni Ž.H. (rođ.XX.) dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 15 dana računajući od primitka ove presude.
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni Ž.H. (rođ.XX.), Ž.H. (rođ. XX.) i N.H. su proglašeni krivima zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a okrivljeni Željko Horvat (rođ.1.8.1972.) još i za prekršaj iz članka 76.c Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“ broj 79/07., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18., 47/20., 134/20.) činjenično opisanih u izreci. Na temelju navedenih propisa okrivljenom Ž.H. (rođ.XX.) je za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira izrečena kazna zatvora u trajanju od deset dana, u koju kaznu mu je, na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode kao dva dana zatvora pa mu za izdržati preostaje 8 dana zatvora. Istom okrivljeniku je za prekršaj iz članka 76.c Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izrečena novčana kazna od 500,00 kuna. Okrivljenom Ž.H. (rođ. XX.) je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna od 577,00 kuna, što je protuvrijednost od 150 DEM, odnosno odgovarajućeg iznosa EUR, u koju kaznu mu je uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode kao dva dana zatvora ili 600,00 kuna novčane kazne tako da za platiti nema više ništa. Okrivljenom N.H. je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna od 765,00 kuna, što je protuvrijednost od 200,00 DEM, odnosno odgovarajućeg iznosa EUR u koju kaznu mu je uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode kao dva dana zatvora ili 600,00 kuna novčane kazne tako da mu za platiti preostaje iznos od 165,00 kuna.
Okrivljenici su upozoreni na pogodnost da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ukoliko u danom im roku plate dvije trećine novčane kazne.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna, svaki, kao i troškove svjedoka u iznosu od 23,36 kuna, svaki.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni Ž.H. (rođ.XX.) je podnio pravodobnu žalbu bez navođenja žalbenih osnova, ali je iz sadržaja žalbe razvidno da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povreda odredaba prekršajnog postupka i zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Podnositelj žalbe navodi da nikada nije osobno primio poziv za glavnu raspravu slijedom čega nije ispitan odnosno nije mu omogućeno iznošenje obrane. Osim toga navodi kako zapisnik o ispitivanju osumnjičenika Ž.H. nije zakonit dokaz jer je iskaz dan bez prisutnosti branitelja i kao takav se ne može koristiti u postupku. Nadalje, podnositelj žalbe navodi kako presuda nema uopće razloga o odlučnim činjenicama te da smatra da mu se mogla izreći uvjetna kazna kojom bi se također postigla svrha kažnjavanja, uz eventualno određivanje posebnih obveza uz uvjetnu osudu.
Podnositelj žabe predlaže da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, ili da se ista preinači na način da mu se izrekne uvjetna osuda sa primjerenim rokom kušnje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih podnositelj žalbe pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.
6. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjski sud održao glavnu raspravu 9. studenog 2021. na koju je pozvao svu trojicu okrivljenika, koji su, kako proizlazi iz dostavnica, uredno pozive primili, ali se na raspravu nisu odazvali niti su izostanak opravdali. Što se tiče dostavnice za podnositelja žalbe, ista je popunjena na način iz kojeg proizlazi da je okrivljenik osobno poziv primio – poziv uručen u prvoj dostavi, potpis štampanim slovima imena i prezimena je na mjestu predviđenom za potpis primatelja u prvoj dostavi. Slijedom navedenog, i po ocjeni ovog Suda, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio takvu dostavu urednom.
7. U odnosu na žalbene navode o tome da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, navodi se kako je prvostupanjski sud dao jasne razloge o tome na temelju kojih dokaza utvrđuje činjenice odlučne za krivnju okrivljenika, kao što je dao jasnu ocjenu tih dokaza. Iz obrazloženja prvostupanjske presude vidljivo je da sud svoju odluku o krivnji okrivljenika, dakle i podnositelja žalbe, temelji na iskazima tri svjedokinje – A.C., LJ.C. i V.M. koje su sve tri iskazivale, kako je vidljivo iz zapisnika o glavnoj raspravi, na vrlo detaljan način, tereteći okrivljenike, a njihovi iskazi su međusobno sukladni. Raspolažući takvim iskazima, a uzimajući u obzir i neposredni dojam suda stečen tijekom njihovog svjedočenja, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud imao dovoljno osnova za svoju odluku. Pri tome se podnositelji žalbe napominje kako su svi zapisnici o ispitivanju osumnjičenika pred policijom, pa tako i onaj o ispitivanju osumnjičenika Ž.H., zakoniti. Okolnost da je osumnjičenik Ž.H. ispitan bez nazočnosti branitelja ne čini takav zapisnik nezakonitim dokazom budući da je iz istog jasno vidljivo da je osumnjičenik poučen o svojim pravima, pa tako i na pravo na branitelja te da se očitovao da branitelja ne želi. Konkretan slučaj nije takav da bi obrana okrivljenika bila obvezna pa da bi njegov iskaz bez branitelja bio nezakoniti dokaz.
8. Što se tiče kazne izrečene podnositelju žalbe za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ističe se kako je za navedeni prekršaj propisana novčana kazna u protuvrijednosti od 50 do 200 DEM odnosno odgovarajućeg iznosa EUR, te kazna zatvora u trajanju do 30 dana. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je pravilno uzeo u obzir sve okolnosti prekršaja, te za navedeni prekršaj pravilno odabrao težu vrstu kazne. Naime, podnositelj žalbe je osoba višestruko kažnjavana upravo zbog istovrsnog prekršaja, a niti jedna do sada mu izrečena vrsta kazne (novčana i uvjetna kazna zatvora) očito nije polučila svoju svrhu tako da prvostupanjskom sudu nije niti preostalo drugo, u takvim okolnostima, nego izreći mu bezuvjetnu kaznu zatvora koju je sud, također, po ocjeni ovog Suda odmjerio u primjerenom trajanju. Za prekršaj iz članka 76.c Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisana je novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna te je takva kazna podnositelju žalbe i izrečena, a smatrat će se u cjelini plaćenom ukoliko podnositelj žalbe u paricijskom roku plati dvije trećine te kazne.
9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje podnositelja žalbe.
Zagreb, 11. siječnja 2022.
Zapisničarka: |
|
Predsjednica vijeća:
|
Martina Bastić, v.r. |
|
Ivanka Mašić, v.r.
|
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 4 otpravka - za spis, podnositelja žalbe i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.