Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679
- 1 - Broj: Jž-671/2020
Republika Hrvatska
Visoki Prekršajni Sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Jž-671/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D.S. i dr. , zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ 5/90,47/90), odlučujući o žalbi okr. D.S., podnijetoj po braniteljici M.B., odvjetnici iz S., protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj: 26 Pp J-494/2019-17 od 30. prosinca 2019. , na sjednici vijeća održanoj dana 11. siječnja 2022.
p r e s u d i o j e :
Obrazloženje
Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju od 30. prosinca 2019., broj: 26 Pp J-494/2019-17, proglašene su krivima okr. D.S. i okr. D.G., da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinile prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) dana, te im je uz primjenu čl. 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda, s rokom kušnje od šest mjeseci.
Okr. su obvezane na naknadu troška prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto kuna), primjenom čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona, svaka okr.
Protiv te odluke okr. D.S. je pravodobno podnijela žalbu po svojoj braniteljici zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
Žaliteljica traži da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
Žalba nije osnovana.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žaliteljica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona na koji sadržajno ukazuje žaliteljica u svojoj žalbi, s obzirom je izreka razumljiva, ista nije proturječna sama sebi niti razlozima danim u presudi. Prvostupanjski sud je dao jasne i valjane razloge o krivnji žaliteljice koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.
U odnosu na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
Suprotno tvrdnjama žaliteljice u žalbi, prvostupanjski sud je valjanom ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
Prvostupanjski sud je na temelju obrane okrivljenica, iskaza svjedoka M.M. i uvida u materijalne dokaze u predmetu spisa, nedvojbeno utvrdio kako je kritične zgode došlo do najprije verbalnog a kasnije i fizičkog sukoba između okrivljenica. Obje okrivljenice su poricale krivnju i prebacivale odgovornost na onu drugu, no međutim, svjedok M.M. kao nepristrani svjedok je iskazao kako je na mjestu događaja zatekao žaliteljicu kako viče i mašte rukama prema okr. D.G., te da je kod žaliteljice uočio ozljede a kod okr. D.G. vidnu preplašenost i uznemirenost. Dakle, evidentno je kako su se okrivljenice sukobile na javnom mjestu na neprimjeren način, vičući i vrijeđajući jedna drugu. Dakle, činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno, te ne stoji žalbeni navod žaliteljice o manjkavosti provedenog postupka.
Stoga, žalbeni navodi nisu doveli u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku, te dakle kako je odluka o krivnji valjano i argumentirano obrazložena valjalo je žalbu žaliteljice odbiti kao neosnovanu.
U odnosu na odluku o prekršajnopravnoj sankciji.
Za počinjeni prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisana novčana kazna od 50 DEM do 250 DEM ili kazna zatvora do 30 dana, te dakle ovaj Sud ocjenjuje da primjena uvjetne osude primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim za odmjeru kazne tako da je ista dovoljno individualizirana osobi žaliteljice, a nisu se stekli uvjeti za preinaku kazne na blažu.
Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138.st. 2.toč. 3.c Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“broj 18/13)propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna,to je visina paušalnih troškova postupka određena u iznosu od 200, 00 kuna,primjerena trajanju i složenosti prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.
Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu, 11. siječnja 2022.
|
Zapisničarka: |
|
Predsjednica vijeća: |
|
|
|
|
|
Martina Bastić, v.r. |
|
Anđa Ćorluka, v.r. |
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 5 otpravaka: za spis, žaliteljicu, braniteljicu i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.