1

Poslovni broj: 51.Pp-5309/2021

 

 

 

              REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

              Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

 

 

 

 

Poslovni broj: 51.Pp-5309/2021

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

P R E S U D A

 

 

              Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mili Meštrović, uz sudjelovanje zapisničara Petre Bergles, u prekršajnom predmetu protiv okr. H. G., radi prekršajnog djela iz čl. 45. st. 1. i st. 4. uz primjenu odredbe čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), u povodu obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, PU Zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, broj: 511-19-44/05-4-7965-1/2020 od dana 28. listopada 2020. godine, nakon provedenog žurnog postupka, na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), dana 07. siječnja 2022. godine

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

              Okr. H. G., kći M. i L., rođ. … godine u Z., OIB: , državljanka RH, s prebivalištem u Z., S. 5, V., voditelj ureda, zaposlena, s mjesečnim prihodima od 8.000,00 kn neudana, bez djece, prekršajno nekažnjavana, zastupana po branitelju Z. B., odvj. iz Z., J. 30, po punomoći koja prileži spisu,

 

oslobađa se optužbe

 

              da bi dana …. godine u … sati u Z., na raskrižju U. g. V. i R. c., upravljala biciklom marke Trek, serijskog broja okvira 1111111, pješačkim nogostupom, na kojem je ucrtana biciklistička staza, a koji se nalazi sa sjeverne strane sjevernog kolnika U. g. V. u smjeru istoka, te da bi se dolaskom do raskrižja sa prilaznim kolnikom R. c. kbr. 49 uključivala na isti, u smjeru istoka, a da prethodno ne bi propustila sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključivala, pa je tom prilikom na lijevu bočnu stranu bicikla svojim prednjim dijelom naletio automobil reg. oznake ZG … kojim je upravljao M. L., a kretao se prilaznim kolnikom R. c. kbr. 49, u smjeru juga, pri čemu je nastala materijalna šteta,

čime da bi počinila prekršajno djelo iz čl. 45. st. 1. i st. 4. uz primjenu odredbe čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.              

              Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

              1. Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, I PPP Zagreb, pod gornjim brojem izdala je dana 28. listopada 2020. godine obavezni prekršajni nalog, protiv okr. zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izrijeku ove presude, koji je na temelju pravovremeno uloženog prigovora, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

              2. Ispitana na činjenične navode optužnog prijedloga, u prisutnosti svog branitelja Z. B., odvj. iz Z., okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom i ne priznaje prekršaj za koji ju se tereti. Brani se, da je točno da je kritične zgode, dana 20. srpnja 2020. godine upravljala biciklom marke Trek U. g. V. i kretala se biciklističkom trakom u pravcu istoka. Dolaskom do prilaznog kolnika R. c. br. 49 zaustavila je bicikl, što je učinio još jedan biciklist, NN muškarac, svjedok u ovom predmetu. Dok su bili zaustavljeni, s njihove lijeve strane pojavilo se vozilo. Kada je vidjela da se vozač tog vozila, koje je njoj dolazilo s lijeve strane, zaustavio, shvatila je da ih pušta. Naime, drugi biciklist, koji je bio s njezine lijeve strane je krenuo prije nje i kada je on prošao, ona je krenula za njim, no tada je vozač vozila, koje je bilo njoj lijevo, a kretalo se prilaznim kolnikom na U. g. V., naglo krenuo, te ju udario prednjim dijelom svog vozila u nogu, pedalu i srednji dio bicikla, tako da je ona od siline udarca pala na haubu vozila. Nakon toga, vozač je nastavio dalje vožnju, sa škripom guma i ubrzavao je, a ona je jedno određeno vrijeme bila na tom vozilu, dok je vozač i dalje upravljao vozilom. Kako je to vozilo skretalo desno, ona da je u tom času pala lijevo od vozila, koljenima na asfalt, a vozač je vozilo zaustavio na U. g. V., 50-tak metara od mjesta gdje je ona bila pala, te se do mjesta nesreće vratio pješice. Bio je vidno zbunjen, nije ju pitao kako je, tako da je ona zvala policiju, koju su čekali dosta dugo. Nije točno da je bicikl kojim je upravljala u voznom stanju, a ona je policijskim službenicima pokazala rane na koljenima. Dalje navodi, da je nakon ove prometne nesreće prolazila terapije i liječenja. Na poseban upit branitelja okrivljenoj da li se vozilo prethodno kretalo, pa zaustavilo, okrivljena navodi da se vozilo kretalo, s njihove lijeve strane, u pravcu juga, te da ga je ona uočila iz daleka, te su i ona i drugi biciklist bili zaustavljeni, kao i da je vozač tog vozila bio zaustavljen na nekoliko sekundi, no od zaustavljanja do ponovnog nastavka vožnje i udarca prošlo je nekoliko sekundi.

3. U tijeku dokaznog postupka sudac je, u prisutnosti okrivljenice i njezinog branitelja, kao svjedoke saslušao Ž. G., M. L. i D. K., policijskog službenika.

4. Svjedok Ž. G. iskazao je da okrivljenicu ne poznaje od ranije, te da se ne sjeća niti datuma, niti mjeseca, ali da se samog događaja sjeća. Navodi da je u prijepodnevnim satima vozio se po biciklističkoj stazi po V. u., u smjeru prema H. u., te kako  se približavao križanju, da je počeo vizualizirati križanje i aute koji čekaju da se priključe na V., pa je tako vidio vozilo koje se priključuje od Mercatora prema V., a puštalo je aute ispred sebe, da se spoje na V.. Kako se približio zebri pogledao je vozača u oči, a to uvijek radi kako bi bio siguran da ga vozači vide, no tada je vidio da je vozač fokusiran na vozila koja dolaze V. i da se želi uključiti u promet, a njega ne percipira. Postepeno se približavao i 5 metara prije zebre je skroz usporio, da vidi da li će stati ili će ga to vozilo propustiti. Tada ga je vozač vidio i pustio ga da prođe, nakon čega je čuo nagli start auta, ali i naglo kočenje. Okrenuo se i tada je doživio šok, kada je vidio mjesto događaja i okrivljenu, koja je tada ležala na cesti, dok je na podu, na sredini križanja bio bicikl i vozila nisu mogla prolaziti. Vidio je da je vozač tog vozila u šoku, ne zna o kakvom se vozilu radilo, zna samo da je bilo osobno vozilo, boju vozila isto ne zna. Tada je krenuo prvo prema ovdje nazočnoj okrivljenoj H. G. i ohrabrilo ga je što se okrivljena mogla sama ustati. Kritične zgode, ona je bila na zebri, bliže prema kolniku V. ulice. Iznenadilo ga je što taj vozač nije imao suosjećanja prema njoj, budući ovdje nazočnu okrivljenu nije pitao kako je, nego je započeo s prepirkom. Ne sjeća se tko je zvao policiju, a koja je došla za 10-tak minuta, no prije dolaska policije osobno vozilo se pomaknulo sa strane, a bicikl je bio na mjestu nesreće do dolaska policije. Dalje navodi, da je predmetnog dana okrivljenu uočio na raskrižju sa D. ul. gdje su oboje bili zaustavljeni na biciklima, zbog crvenog svjetla na semaforu za njihov smjer kretanja, no on se očito brže vozio i prvi prošao taj dio puta do mjesta gdje je bila nesreća.

5. Na posebno pitanje branitelja svjedok je iskazao da je dolazeći do spornog raskrižja usporavao svoju vožnju, ali da je gospodin bio fokusiran na vozila na V. i stajao je u cijelosti sa vozilom ispred pješačkog prijelaza i biciklističke staze. On se kritične zgode nije sasvim zaustavio, veća se lagano kretao i gotovo da se zaustavio.

6. Na daljnje pitanje branitelja da li je u predmetnom raskrižju bilo drugih sudionika iskazao je da u trenutku nesreće nije bilo pješaka niti biciklista ispred njih. U trenutku kada je čuo gas i kočenje vozila, on je bio na kraju zebre/biciklističke staze koju je prelazio.

7. Na pitanje branitelja da li se okrivljenica kretala odmah iza njega, iskazuje da je okrivljenica mogla biti vidljiva vozaču osobnog vozila, jer nema nikakve barijere za to.

8. Okrivljenica prigovara iskazu svjedoka u dijelu u kojem navodi da je osobno vozilo pomicano nakon nesreće. 

9. Svjedok M. L. iskazao je da se kretao osobnim vozilom crvene boje i trebao je skrenuti desno u neku ulicu, a s lijeve strane su mu dolazili automobili. Kako su oni imali prednost, da je čekao ispred pješačkog prijelaza, preko kojega je prvo prošao jedan biciklist, na način da je projurio ispred njega, a uočio ga je dok je stajao, ali tek kad je prošao ispred njega. Dalje je gledao u lijevo, da se uključi u promet i kako je krenuo, tako je naišla okrivljenica, koja je upravljala biciklom i došlo je do udara. Navodi, da je okrivljenicu vidio tek kad ju je lupio, a gledao je lijevo i zatim desno, da vidi da li idu pješaci i tada je krenuo, no došlo je do udara, na način da je on svojim prednjim dijelom vozila udario u bicikl koji je bio na sredini zebre. Naglašava, da se strahovito preplašio, da je samo vidio okrivljenicu ispred svog prednjeg vjetrobranskog stakla na vozilu, a da do sada u životu nije imao prometnu nesreću. Od tog uzbuđenja i adrenalina, od šoka je automatski stisnuo gas i gume su počele škripati, te je stao nakon otprilike 5 metara od zebre. Okrivljena se sama pridigla sa kolnika, bila je nasred zebre i počela je galamiti na njega, no ne sjeća se riječi. Okrivljena je pozvala policiju koja je došla nakon otprilike pola sata. U tom trenutku prišao im je vozač bicikla koji je prvi prošao ispred njegovog vozila, no ne sjeća se gdje je taj svjedok bio u trenutku nesreće, samo ga je uočio kada se vratio na mjesto nesreće i on nije razgovarao s njim, već okrivljena.

10. Na posebno pitanje sutkinje odgovorio je da na tom dijelu kolnika nema biciklističke staze, a okrivljena je cijelo vrijeme vozila bicikl.

11. Na posebno pitanje branitelja svj. je iskazao da nije vidio da li je okrivljenica vozila bicikl, budući ju je samo vidio na svojoj haubi.

12. Na upit branitelja gdje je gledao kada je kretao s vozilom, svj. je iskazao da se ne sjeća.

13. Na daljnje pitanje branitelja svjedok odgovara da se više ničega ne sjeća zbog šokova koje je doživio u zadnjih godinu dana.

14. Na posebno pitanje okrivljenice da li se sjeća što ga je upitala nakon nesreće, odgovorio je da se ne sjeća, a na daljnje pitanje kako se onda sjeća da je ona bila bezobrazna prema njemu i da mu je rekla "majmune", odgovara da nije pitao oštećenu kako je, jer je bio uplašen. Okrivljenica je dodala da su svi bili u šoku i uplašeni.

15. Branitelj okrivljenice nema daljnjih pitanja na svjedoka, no prigovara izrazito nekorektnom ponašanju svjedoka, te vidljivom namjernom neodgovaranju na pitanja, odnosno na odgovaranje sa "ne znam", dok svjedok dodaje da se "ne sjeća".

16. Svjedok D. K., policijski službenik iskazao je da on nije bio nazočan prometnoj nesreći, već ga je po obavijesti OKC-a, šef smjene uputio na mjesto prometne nesreće, koja ja bila na križanju V. i R. c., negdje kod R. c. broj 45 ili 47, nije siguran. Tamo je zatekao okrivljenu, koja je bila biciklistica, svjedoka drugog biciklistu i vozača vozila, koji je došao R. c. i želio se uključiti na V., pri čemu je osobni automobil bio nekih par metara prije pješačkog prijelaza u R. c., a bicikli su bili pomaknuti, što znači da niti jedan učesnik nije bio na samom mjestu događaja. Na kolniku nije bilo nikakvih tragova, dok su oštećenja bila na biciklu i na vozilu, a što je vidljivo na fotografijama iz spisa. Obavio je razgovor sa sudionicima, a tehnički dio posla je obavila kolegica M. M.. Biciklisti su se kretali po pješačkom nogostupu na kojem se nalazi ucrtana biciklistička staza, iz smjera zapada u smjeru istoka, pri čemu je naglasio da ne zna da li je tada bila ucrtana biciklistička staza, ali da je sada sigurno ucrtana.  Biciklisti su se kretali po pješačkom nogostupu i uključivali su se sa pješačkog nogostupa na kolnik R. c., dok je osobno vozilo dolazilo prilaznim kolnikom R. c. i uključivalo se na kolnik U. g. V.. Razgovorom je utvrdio da vozač vozila nije stao, već je naletio na biciklisticu, s time da je prvi biciklist prošao, a na drugi bicikl, točnije na njegovu lijevu stranu je naletio vozilom.

17. Na pitanje branitelja da li su se biciklisti kretali jedan iza drugoga, iskazao je da su se biciklisti kretali jedan iza drugoga, a kolika je bila razdaljina između njih, da to ne zna.

18. Na pitanje branitelja da li se sjeća da li je vozač vozila nešto rekao okrivljenici nakon nesreće, iskazao je da to ne zna, a da na kolniku nije bilo tragova guma ili kočenja.

19. Na daljnje pitanje branitelja svjedok je iskazao da je na mjestu događaja otvoren prostor, u krugu od 30 do 40 metara, budući nema nikakvog grmlja, pa su se vozač i biciklisti morali vidjeti.

20. Na daljnje pitanje branitelja iskazao je da je vozač vozila morao primijetiti bicikliste, a i oni njega. 

21. Na poseban upit sutkinje svjedoku kako je prilikom očevida utvrdio kretanje sudionika ove prometne nesreće, svjedok iskazuje da je obavio razgovor, a na temelju istog je utvrdio da se okrivljenica kretala po pješačkom nogostupu uz sjevernu stranu U. g. V. u smjeru istoka, te je dolaskom do prilaznog kolnika R. c. u visini broja 45-47, nastavila vožnju i biciklom se uključila sa pješačkog nogostupa na prilazni kolnik Radničke ceste i nakon toga je došlo do prometne nesreće. Vozač osobnog vozila rekao je da je isto bio kretanju, a prvi biciklist je rekao da se skoro zaustavio, pogledao vozača tog vozila koji ga je propustio, a iza je naišla gospođa koju je lupio.

22. Budući se navodi obrane okrivljenice i iskazi saslušanih svjedoka u bitnim dijelovima razlikuju sutkinja je u ovom predmetu odredila prometno vještačenje, koje je povjereno stalnoj sudskoj vještakinji za cestovni promet, prometne nezgode, tehniku i procjenu motornih vozila I. V. dipl. ing., koja je po naredbi suda izradila svoj nalaz i mišljenje.

23. U zaključku svog nalaza i mišljenja stalna sudska vještakinja je iznijela: "Neposredno prije nesreće, okrivljenica je upravljala biciklom marke Trek po označenoj biciklističkoj stazi koja se nalazi na sjevernom nogostupu U. g. V., krećući se biciklom u pravcu istoka. Dolaskom do raskrižja sa R. c. okrivljenica je krećući se biciklom nastavila zadržavati smjer kretanja ravno u pravcu istoka preko obilježenog biciklističkog prijelaza, dok je svjedok upravljajući osobnim vozilom marke VW Polo obavljao radnju skretanja u desno sa R. c. na cestu s prednošću prolaska. Prvi kontakt između vozila i bicikla ostvaren je između prednjeg središnjeg dijela osobnog vozila marke VW Polo i lijevog bočnog dijela bicikla marke Trek. Promet na raskrižju U. g. V. i R. c. reguliran je prometnim znakovima. Radnička cesta označena je znakovima "STOP" – obavezno zaustavljanje i "Obavezan smjer desno". Na kolniku R. c. nalazi se obilježeni pješački prijelaz i obilježena biciklistička traka. Okrivljenica je dolazila nailazećem vozilu marke VW Polo s desne strane. Prilikom prelaska kolnika R. c. okrivljenica je upravljala biciklom po obilježenoj biciklističkoj traci. Da je svjedok neposredno prije pokretanja vozila unaprijed okrenuo glavu u desno, mogao je sa svoje desne strane uočiti nailazeću okrivljenicu na biciklu i odustankom od pokretanja svog vozila izbjeći ovu nesreću. Maksimalna brzina vožnje ograničena je prometnim znakom do 50 km/h."

24. Nakon ovako provedenog postupka, analizom i ocjenom obrane okrivljenice, koja je odlučno tijekom cijelog postupka poricala počinjenje djela prekršaja, te analizom iskaza saslušanih svjedoka i nalaza i mišljenja prometne vještakinje, te uvidom u spis predmeta, sudac nije našao dokazanim da bi okrivljenica počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret.

25. Naime, iskazu saslušanog svjedoka M. L. sudac nije poklonio vjeru, jer je njegov iskaz ocijenio kao neuvjerljiv, nelogičan i proturječan nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje. Također, obrana okrivljenice prigovarala je iskazu saslušanog svjedoka.

26. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje proizlazi da je okrivljenica neposredno prije sudara upravljala biciklom po obilježenoj biciklističkoj traci, što znači javno prometnom površinom koja je namijenjena isključivo za biciklistički promet, a kako je biciklistička traka bila u raskrižju označena i na kolniku južno od pješačkog prijelaza, biciklisti se po navedenoj površini kreću upravljajući, a ne gurajući bicikl. Nadalje, kako se okrivljenica neposredno prije nesreće kretala po biciklističkoj stazi i dolaskom do raskrižja se nastavila i dalje kretati po obilježenoj biciklističkoj traci, ista nije izvodila radnju uključivanja u promet, već se cijelo vrijeme, prema postavljenoj prometnoj signalizaciji kretala javnoprometnom površinom koja je namijenjena isključivo za odvijanje biciklističkog prometa. Stoga se okrivljenica kritične zgode nije sa vozilom kojim je upravljala – biciklom uključivala u promet na cesti, kada bi bila dužna propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje, već je kontinuirano koristila javnoprometnu površinu namijenjenu upravo vozilima kakvim je i sama upravljala, pri čemu je vozaču vozila koje ju je udarilo, dolazila s desne strane i zadržavala je smjer svog kretanja.

27. Stoga je sudac, u skladu s načelom „in dubio pro reo“, po kojemu se u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica rješava u korist okrivljenika, na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenicu oslobodio optužbe.

28. Budući je okrivljenica oslobođena optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

              29. Na temelju odredbe čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona, protiv ove presude žalba nije dopuštena.

             

 

U Zagrebu, 07. siječnja 2022. godine

 

 

 

 

   Zapisničar                                                                                                                Sudac

Petra Bergles                                                                                          Mila Meštrović

 

 

Ova presuda je pravomoćna.

 

 

DOSTAVITI:

1. Okr.
2. Branitelju:
3. Tužitelju: MUP, PUZ, I PPP Zagreb, Zagreb, Heinzelova 98
4. Spis