- 1 -              Rev 1854/2016-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1854/2016-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr.sc. Jadranka Juga člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja I. Z. K. i II-tužiteljice B. K., oboje iz S.. N., koje zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u S., protiv tuženika Županijske ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u Z., radi naknade štete,  odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-612/11-2 od 21. kolovoza 2013., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Samoboru br. P-862/09-11 od 13. listopada 2010. i dopunska presuda Općinskog suda u Samoboru br. P-862/09-15 od 22. veljače 2011., u sjednici vijeća održanoj 4. siječnja 2022.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prihvaća se revizija I i II-tužitelja i ukidaju presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-612/11-2 od 21. kolovoza 2013. kao i presuda Općinskog suda u Samoboru br. P-862/09-11 od 13. listopada 2010. i dopunska presuda Općinskog suda u Samoboru br. P-862/09-15 od 22. veljače 2011., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

              O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim su isti tražili da im tuženik isplati iznos od 334.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom (toč. I.)., te su tužitelji obvezani tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 30.750,00 kuna (toč. II.).

 

2. Dopunskom presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu daljnjeg iznosa od 2.171.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom, te zahtjev za naknadom parničnog troška (toč. I.), time da su tužitelji dužni tuženiku naknaditi daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 98.646,00 kuna (toč. II.).

 

3. Presudom suda drugog stupnja odbijene su žalbe I i II-tužitelja i potvrđena je presuda suda prvog stupnja, kao i dopunska presuda suda prvog stupnja.

 

4. Protiv presude suda drugog stupnja tužitelji su podnijeli reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu prihvatiti reviziju, pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak. 

 

5. U odgovoru na reviziju tuženik predlaže reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu te traži trošak sastava odgovora na reviziju.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 392. a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP) samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

8. Predmet spora je zahtjev za isplatom naknade za zemljište, za koje tužitelji smatraju da im je izvlašteno, radi potrebe izgradnje ceste i rotora u S. N., konkretno zemljišnoknjižne čestice upisane u zk.ul. 865. k.o. S. N. i to: čk.br. 2658/1 površine 273 čhv, čk.br. 2662 od 140 čhv, čk.br. 2664 od 30 čhv i čk.br. 2665 od 21 čhv, sve ukupno površine 472 čhv ili 1670 m2.

 

9. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev zaključivši da obzirom u odnosu na predmetne nekretnine nije vođen upravni postupak radi izvlaštenja, tužitelji nemaju pravo potraživati isplatu po osnovi izvlaštenja, dok drugostupanjski sud smatra da tužitelji nemaju niti pravo na naknadu štete jer u postupanju tuženika nema elemenata protupravnosti.

 

10. Navedeno shvaćanje nižestupanjskih sudova ne može se prihvatiti pravilnim.

 

11. U situaciji kada je tužiteljima zemljište oduzeto bez akta o oduzimanju, a da im pri tom nije isplaćena nikakva novčana naknada za vrijednost tog zemljišta, riječ je o imovinskopravnom zahtjevu za isplatu koji spada u sudsku nadležnost (tako i u Rev-1047/15)

 

12. Za nastanak obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za štetu u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) potrebno je kumulativno ispunjenje svih pretpostavki odgovornosti za štetu, od kojih je jedna i protupravnost. O protupravnosti je riječ kada je povrijeđeno neko pravilo objektivnog prava.

 

13. Sukladno odredbi čl. 33. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, dalje: ZVDSP) pravo vlasništva može u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenja), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju, dok sukladno odredbi st. 3 istog članka u okolnostima kada je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtjeva težu žrtvu, ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje – on ima pravo na naknadu kao da je riječ o izvlaštenju.

 

14. Tijekom postupka sudovi su utvrdili da je na prijedlog tuženika pokrenut pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u kojem je formirana novonastala k.č.br. 34/5, dok su tužitelji brisani kao vlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. 865 k.o. S. N.

 

15. Postupak izvlaštenja pokreće se podnošenjem prijedloga za izvlaštenje, a može ga podnijeti korisnik izvlaštenja i nakon što je u skladu s odredbama Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“ broj 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06 dalje: ZI) utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili za izvođenje radova.

 

16. Slijedom navedenom nije jasan stav nižestupanjskih suda da u konkretnom slučaju nema elemenata protupravnosti u okolnostima kada je tužiteljima oduzeto pravo vlasništva na predmetnim nekretninama radi izgradnje rotora, a izgradnje prometnice nesumnjivo predstavlja interes Republike Hrvatske. Pri tome nije u skladu s odredbama ZVDSP proveden postupak izvlaštenja, a koji je bio u obvezi pokrenuti korisnik izvlaštenja.

 

17. Kako zbog pogrešnog pravnog shvaćanja nisu raspravljena sva pitanja nužna za donošenje meritorne odluke, to je valjalo prihvatiti reviziju tužitelja i ukinuti odluke nižestupanjskih sudova, te predmet vratiti sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP.

 

18.U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će donijeti novu i zakonitu presudu o osnovanosti tužbenog zahtjeva vodeći računa o razlozima iznesenim u obrazloženju ove odluke. Kod toga će jasno utvrditi kada je provedena gradnja spornog rotora, odnosno kada su sporne nekretnine – vlasništvo tužitelja postale sastavni dio javne ceste, jesu li tužitelji prilikom gradnje javne ceste na bilo koji način štitili svoje pravo vlasništva, kada tužitelji kao vlasnici više nisu mogli tražiti povrat posjeda oduzetih nekretnina, je li u odnosu na druge vlasnike na spornom području proveden postupak izvlaštenja ili ne. U tom smislu provesti će dokaze koje je predložiti parnične stranke tijekom nastavka postupka.

 

19. Novom odlukom o glavnoj stvari odlučiti će se o troškovima cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

 

Zagreb, 4. siječnja 2022.