1              Poslovni broj: 6 Kž-1076/2021-3

 

    

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

         Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 6 Kž-1076/2021-3

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A 

 

R J E Š E NJ E

 

 

           Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća, te Renate Miličević i Lidije Vidjak kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog P. B. i dr., zbog kaznenog djela protiv imovine – razbojništva iz članka 218. stavak 1. u svezi članka 33. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj: 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. – u daljnjem tekstu KZ/97), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Zadru broj: K-394/2020 od 22. travnja 2021. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru broj KO-DO-155/2020 od 14. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 04. siječnja 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

 

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru broj: K-394/2020 od 22. travnja 2021., na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12  – odluka Ustavnog suda RH., 143/12 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - dalje u tekstu ZKP/08), 1. okrivljeni P. B. i 2. okrivljeni D. P. oslobođeni su od optužbe zbog kaznenog djela protiv imovine – razbojništvo, opisano i kažnjivo po članku 218. stavak 1. u svezi članka 33. KZ/97, sve u svezi članka 35. stavak 3. KZ/97.

 

1.1. Sud je, na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08, odredio da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

 

 

 

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 467. točka 1. ZKP/08 i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. točka 3. ZKP/08, te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

3. Odgovor na žalbu podnio je 2. okrivljeni D. P. po branitelju, te predlaže da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

 

4. Prije sjednice vijeća spis je na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

 

6. Državni odvjetnik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 467. točka 1. ZKP/08 navodeći da su razlozi presude nerazumljivi i proturječni jer je prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od optužbe navodeći da nema dokaza za odgovornost okrivljenika, a potom da nedostaje jedan od elemenata kaznenih djela. No, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude naveo da „dokazi u postupku ne upućuju na zaključak da bi 1. okrivljeni P. B. i 2. okrivljeni D. P. došli na mjesto događaja radi ostvarivanja zakonskog bića kaznenog djela koje im se stavlja na teret“, dakle, da nema dokaza su okrivljenici došli na mjesto događaja s namjerom da počine kazneno djelo razbojništva, a ne da nema elemenata inkriminiranog im kaznenog djela pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju upire državni odvjetnik. U ostalom dijelu žalbe po ovoj žalbenoj osnovi proizlazi da državni odvjetnik osporava utvrđeno činjenično stanje prvostupanjskog suda jer ocjena vjerodostojnosti iskaza i dokaza te posljedično ocjena da li je neka sporna činjenica utvrđena ili ne, predstavlja pitanje činjeničnog utvrđenja.

 

7. U pravu je državni odvjetnik kada navodi da je, za sada, činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Naime, prvostupanjski sud smatra da postoje suprotstavljene verzije dinamike inkriminiranog događaja. Prema navodima 1. okrivljenog P. B., donekle, svjedoka Z. B. i D. K., proizlazi da su okrivljenici sa oštećenim E. A. B. htjeli razjasniti razlog odlaska svjedokinje D. K., dok iz iskaza oštećenog E. A. B. proizlazi da su dvije muške osobe ušle u njegovu sobu i prema njemu upotrijebile silu tražeći novac, ali su zbog njegovog otpora i vikanja napustile sobu ne otuđivši ništa, što su čuli i svjedoci D. P. i R. B. Pri tome prvostupanjski sud ne prihvaća iskaz svjedoka E. A. B. smatrajući ga neživotnim, neuvjerljivim i nelogičnim jer nije želio da se zove policija, zbog čega smatra da nije nedvojbeno i na siguran način utvrđeno da su 1. okrivljeni P. B. i 2. okrivljeni D. P. počinili inkriminirano im kazneno djelo.

 

 

 

 

 

 

 

7.1. No, svjedok R. B. navodi da je čuo pozive upomoć, riječi „ubit će me“ na talijanskom te zvukove pomicanja namještaja o čemu je telefonom obavijestio recepciju. Oštećeni E. A. B. je neposredno nakon inkriminiranog događaja svjedoku R. B. rekao da su dvije muške osobe ušle u njegovu sobu te prema njemu upotrijebile silu tražeći novac, ali zbog njegovog otpora i vikanja su napustile sobu ne otuđivši ništa, što je čuo i svjedok D. P. Sukladno toj izjavi neposredno nakon događaja cijelog kaznenog postupka oštećeni E. A. B. je, u bitnome, identično iskazivao da su ga napale dvije osobe koje su od njega tražile novac. Iz iskaza 1. okrivljenog P. B. i 2. okrivljenog D. P. proizlazi da nisu ulazili u sobu „Talijana“ već su bili pred ulazom u sobu oštećenog. Tada je oštećenik prvi udario 1. okrivljenog B. koji ga je na to odgurnuo, dok je za to vrijeme 2. okrivljeni P. držao ruke u džepovima ne uključujući se u sukob. No, iz iskaza svjedoka D. P. i R. B. proizlazi da su u sobi oštećenog B. vidjeli tragove borbe, razbacane stvari kao i krv na samom oštećenom B., na posteljini i po sobi. I u zapisniku o očevidu (list 5-7 spisa) evidentirano je da se na podu prije ulasku u sobu oštećenog, na podu sobe, na polici unutar sobe, na majici koja se nalazi na toj polici, pored TV elementa i na donjoj plahti kreveta nalaze tragove crvene boje nalik na krv. Prema izvješću (list 8-9 spisa) proizlazi da se platnena putna torba, koja se nalazi na podu u sobi oštećenika, zatiče u otvorenom položaju a unutar nje nalazi se ispreturana odjeća. Svjedokinja D. K. potvrđuje da je ušla u sobu oštećenog sa 1. okrivljenikom B., koji ju je tamo ostavio i otišao, a da ju je oštećeni počeo potezati za kaput na što mu se ona istrgnula i otišla iz sobe. Svjedokinja K. uopće ne spominje da bi oštećenom B. pružala bilo kakav drugačiji otpor koji je rezultirao razbacivanjem stvari po sobi što prvostupanjski sud, pogrešno, navodi kao mogućnost. Jednako tako, imajući na umu mjesta gdje su pronađeni tragovi nalik na krv (prema zapisniku o očevidu i izvješću), te opis mjesta sukoba i opis događaja prema svjedocima P. i B. nije ni životno ni logično da bi tako tragovi krvi nastali isključivo kretanjem oštećenog B. po sobi, a kako to, pogrešno zaključuje prvostupanjski sud. Uz to, iz iskaza svjedoka Z. B. proizlazi da je, nakon povratka 1. okrivljenog B. i 2. okrivljenog P. iz hotela nakon „vike sa Talijanom“, pitao 1. okrivljenog B. da li je oštećenom što uzeo, na što mu je on odgovorio da nije.

 

7.2. Slijedom navedenog, za sada se, ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da nije dokazano da su 1. okrivljeni B. i 2. okrivljeni P. s namjerom započeli ali nisu dovršili da uporabom sile protiv oštećenog B. pokušali od tog oštećenika oduzeti njegov novac s ciljem da ga protupravno prisvoje, zbog čega je, za sada, činjenično stanje pogrešno utvrđeno, pa je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

 

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će provesti sve već izvedene dokaze te provesti i druge dokaze koje se ukažu kao potrebni radi utvrđenja dinamike događaja i utvrđenja namjere 1. okrivljenog P. B. i 2. okrivljenog D. P. kod dolaska do oštećenog E. A. B. Potom će sud sve izvedene dokaze detaljno i sveobuhvatno analizirati, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, te se vrijednosno odrediti prema njima i time otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom. Nakon toga će donijeti novu odluku, koju će valjano obrazložiti, sukladno odredbi članka 459. stavka 5. ZKP/08.

 

 

 

8.1. Slijedom navedenog, temeljem članka 483. stavka 1. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 04. siječnja 2022.

 

 

                                                                                                          PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

                                                                                                  Dušanka Zastavniković Duplančić, v.r.