Poslovni broj:11 Kž-1146/2021-3

Poslovni broj: 11 Kž-1146/2021-3

U  I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E 

P R E S U D A 

           Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Plešea i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog Đ. A., zbog kaznenog djela protiv imovine – krađa – iz članka 228. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: 17 K-297/2021-5 od 13. listopada 2021. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, u sjednici vijeća održanoj 4. siječnja 2021.,

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Slavonskom Brodu, na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), stavio je izvan snage kazneni nalog tog suda broj 17 K-317/2017-2 od 8. prosinca 2017. te je, nakon održane rasprave, na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe optuženog Đ. A. da bi počinio  kazneno djelo protiv imovine – krađa – iz članka 228. stavak 1. i 2. KZ/11, činjenično pobliže opisano u izreci presude.

2. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08 oštećeno trgovačko društvo H. šume d.o.o., U. šuma, P. N. G. s imovinskopravnim zahtjevom upućeno je u parnicu.

3. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

              4. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

              6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

8. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 tvrdeći da je prvostupanjski sud prihvatio iskaz svjedoka M. R. o radnom vremenu optuženika 2. rujna 2017. i njegovom dolasku na posao koji je doveo u vezu i s odgovarajućim ispravama poslodavca optuženika o tome, iz čega bi proizlazilo da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela, 2. rujna 2017. oko 12.00 sati bio na radnom mjestu, a potom sud ističe da je svjedok M. R. naveo da je optuženik imao dovoljno vremena za izvesti inkriminirane radnje prije dolaska na posao. Treba istaknuti da u tom dijelu ne postoji proturječnost u iskazu svjedoka M. R. Navedeni svjedok nije očevidac inkriminiranog događaja i očito je naveo samo svoju pretpostavku da je optuženik prije dolaska na posao mogao počiniti kazneno djelo smatrajući da je za to imao u tom periodu dovoljno vremena. Prvostupanjski sud je pravilno prihvatio iskaz svjedoka M. R. koji je doveo u vezu s evidencijom o prisutnosti radnika na poslu za mjesec rujan 2017 iz koje proizlazi da je optuženik inkriminiranog dana bio na poslu u periodu 10.36-20.34 sati.

9. Žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik, u bitnome, obrazlaže na način da pokušava obezvrijediti ispravu na kojoj je sud temeljio svoju odluku i to evidenciju o prisutnosti optuženika na poslu za koju tvrdi da je nelogična pa time onda i netočna te smatra da je sud propustio na pravilan način vrednovati iskaz svjedoka I. A. koji je očevidac inkriminiranog događaj i koji je optuženika kao počinitelja kaznenog djela prepoznao u sudnici, a na mjestu počinjenja kaznenog djela optuženik mu je rekao svoje ime i prezime. Naime, bez obzira na činjenicu što državni odvjetnik pravilno tvrdi da se u T. Đ. Đ., gdje je optuženik zaposlen, rad odvijao kroz tri smjene i da ni jedna smjena nije u periodu 10.36-20.34 sati, treba istaknuti da iz navedene evidencije radnika (list 10) jasno proizlazi da se smjenski rad nije u potpunosti poštivao pa je tako primjerice radnik J. B. četiri dana za redom dolazio na posao u različito vrijeme (14.40,12.33, 23.30, 06.53 sati) ili svjedok T. K. koji je primjerice započeo rad u 04.01 sati. Iz navedenog očito proizlazi da je bitno da radnik odradi osmosatno radno vrijeme i ako je priroda posla to dozvoljavala mogao je doći i u drugo radno vrijeme na posao pa nije u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je nelogično da je optuženik bio na poslu inkriminiranog dana u vrijeme kada je to navedeno u evidenciji i da se očito radi o grešci jer to ne proizlazi niti iz jedne okolnosti, tim više ako se ima na umu iskaz svjedoka M. R. iz kojeg proizlazi da on kao poslovođa popunjava tu evidenciju, a dolasci i odlasci radnika s posla evidentiraju se elektronski, otiskom prsta. Slijedom navedenog, s obzirom da iz materijalnog dokaza proizlazi da je optuženik u vrijeme kada je prema iskazu svjedoka I. A. počinio inkriminirano mu kazneno djelo bio na radnom mjestu, pravilno je prvostupanjski sud otklonio iskaz tog svjedoka da je optuženik počinitelj inkriminiranog mu kaznenog djela jer taj svjedok optuženika od ranije ne poznaje, na licu mjesta nije utvrdio njegov identitet uvidom u osobu iskaznicu, a prepoznavanje optuženika od strane tog svjedoka u sudnici kao počinitelja kaznenog djela ne može se prihvatiti jer nije provedeno prema članku 301. ZKP/08 pa žalba državnog odvjetnika kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

9.1. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana niti kada se žali zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja tvrdeći da prvostupanjski sud nije od zemljišnoknjižnog odjela zatražio podatak je li optuženik u blizini mjesta gdje mu se inkriminira da je počinio kazneno djelo vlasnik šume, a što mu je prema tvrdnji svjedoka I. A., optuženik rekao. Naime, državni odvjetnik je prisustvovao raspravi 13. listopada 2021. na kojoj je nepravomoćno okončan ovaj kazneni postupak i na toj raspravi nije predložio provođenje navedenog dokaznog prijedloga koji ističe u žalbi. Sud je svoju odluku donio na temelju predloženih dokaza stranaka očito smatrajući činjenično stanje potpuno utvrđenim, a državni odvjetnik ne može u žalbi predlagati nove dokaze čije izvođenje nije predložio tijekom provođenja dokaznog postupka (članak 466. stavak 4. ZKP/08).

10. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).

11. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena niti bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

12. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 4. siječnja 2022.