1

                            Broj: Ppž-3011/2021             

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. V.V., zbog prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/08. i 112/12.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, Broj: PP-DO-24/19-XXII, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 18. veljače 2021., broj: 80. Pp-699/2021, u sjednici vijeća održanoj 4. siječnja 2022.,

p r e s u d i o    j e

              Odbija se žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji od 18. veljače 2021., broj: 80. Pp-699/2021, na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, okr. V.V.je oslobođen od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2.              Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava s prijedlogom da se pobijana presuda ukine.

3.              Žalba nije osnovana.

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5.              Suština žalbe zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava tužitelja svodi se na tvrdnju kako je pogrešno prvostupanjski sud u pobijanoj presudi utvrdio da se ne radi o prekršaju iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a sve iz razloga jer je iz činjeničnog opisa prekršaja izloženog u optužnom aktu jasno da je okrivljenik zbog razlike u spolnoj orijentaciji M.Š. i I.K. postupao u cilju stvaranja neprijateljskog, uvredljivog i ponižavajućeg okruženja za njih, a budući da se iz činjeničnog opisa jasno zaključuje kako je okrivljenik postupao u cilju stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja sve zbog razlike u spolnoj orijentaciji oštećenika, a koja u konkretnom predmetu predstavlja zakonom propisanu razliku i osnovu za stavljanje u nepovoljniji položaj radi čega je okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužnim prijedlogom tereti.

5.1.              Međutim, suprotno tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje je protiv okrivljenika podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

5.2.              Naime, odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisano je:

„(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugom ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju u spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 30.000,00 kuna.“.

5.3.              Iz citirane zakonske odredbe članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj može počiniti samo ako su ispunjenja dva elementa, a to su: 1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji i 2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Oba opisana elementa, kao biće djela, moraju biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja. 

5.4.              Iz činjeničnog opisa djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret proizlazi da je djelo prekršaja opisano na način da je navedeno „da je dana 09. srpnja 2018., u prostorijama Hotel „xx“ … za vrijeme radnog vremena drugim zaposlenicima govorio „gdje ti je pederčina, pederčina su jedan i drugi“ misleći pri tom na M.Š. i I.K. te verbalno napao M.Š. govoreći mu „pederčina, gdje je peder, znam da si peder, ali da si takav peder da prijaviš svog kolegu u krađi, vidjet ćeš ti pederčino“. Iz takvog činjeničnog opisa, kako je on bio naznačen u optužbi, nedvojbeno proizlazi da nisu navedeni konstitutivni elementi koji čine bića djela iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno nisu navedena dva elementa od kojih ovisi ispunjenje bića djela, a to su: 1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u izražavanju spolne orijentacije i 2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

5.5.              U vezi s naprijed navedenim, ističe se da iako je u optužbi nakon činjeničnog opisa naveden zakonski opis prekršaja na način da je navedeno: „dakle, s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja za druge na temelju razlike u spolnoj orijentaciji povrijedio njihovo dostojanstvo“ time nije otklonjen nedostatak u činjeničnom opisu prekršaja, jer kao što je naprijed navedeno odlučne činjenice odnosno konstitutivni elementi bića prekršaja moraju biti navedeni u činjeničnom opisu prekršaja, a ne samo u zakonskom opisu, kao što je to tužitelj učinio u podnesenom optužnom prijedlogu.

5.6.              Potrebno je istaknuti, a u vezi s naprijed navedenim, da su u činjeničnom opisu prekršaja u pobijanoj presudi navedena oba konstitutivna elementa, naprijed opisana, koja čine biće prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, ali je očigledno da je prvostupanjski sud samoinicijativno odlučne činjenice, konstitutivne elemente bića tog prekršaja, dodao u činjenični opis djela na način da je naveo: „…odnosno s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja za druge na temelju razlike u spolnoj orijentaciji povrijedio njihovo dostojanstvo.“, obzirom da u podnesenom optužnom prijedlogu od strane tužitelja, a kao što je naprijed opisano, isto nije bilo navedeno u činjeničnom opisu prekršaja već samo u zakonskom opisu.

5.7.              Slijedom navedenog, prekršajno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak na način kako je to opisano u optužbi ne sadrži odlučne činjenice od koje ovisi ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja, pa je pravilno prvostupanjski sud donio presudu kojom se okr. V.V. oslobođa od optužbe obzirom da djelo na način kako je to činjenično opisano u optužbi nije prekršaj.

6.              Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 4. siječnja 2022.

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

Emina Bašić, v.r.                                                                                         Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.