1               Poslovni broj: Gž-664/2021-2

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj:664/2021-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja B. d.o.o. R., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik B. Z., odvjetnik u P. i protustranke Republike Hrvatske, OIB ..., koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, radi uređenja međe, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, poslovni broj R1-201/19 od 3. travnja 2019., dana 3. siječnja 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

I. Uvažava se predlagateljeva žalba, ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj R1-201/19 od 3. travnja 2019. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

II. Odbacuje se nadopuna predlagateljeve žalbe naslovljena kao "podnesak predlagatelja" od 5. listopada 2021., kao nepravovremena.

 

 

Obrazloženje

 

1.Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je kako slijedi:

 

"I. Stavlja se izvan snage rješenje ovog suda poslovni broj R1-632/17 od 26. travnja 2018., donijeto na očevidu na licu mjesta, kojim se uređuje međa na način da početna točka A – čini lom podzida na njegovom dnu podzida, dalje se nastavlja fasadom podzida do kraja podzida do točke F, dalje ide do točke na starom betonskom zidu na koji se nastavlja suhozid, te dalje kameni zid do točke G, dalje ide rubom kamenog zida do točke H, te dalje rubom kamenog zida do točke B.

 

II. Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak."

 

2.Protiv prvostupanjskog rješenja žali se predlagatelj pobijajući to rješenje u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. u svezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP) predlažući uvažiti žalbu, rješenje preinačiti i urediti među, odnosno rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3.Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.Žalba je utemeljena.

 

5.Nadopuna žalbe od 5. listopada 2021. nije pravovremena.

 

6.Iz spisa predmeta proizlaze slijedeća utvrđenja:

 

-kako predlagatelj navodi da je u zemljišnoj knjizi za k.o. R. upisan kao vlasnik nekretnine označene kao k.č.1064, kuća i dvorište, Z.U. 288, dok je protustranka upisana kao vlasnik nekretnine k.č. 1063, Z.U. 736, k.o. R. te da međe ucrtane u katastarskom operatu ne odgovaraju stvarnim međama na terenu,

 

-kako je u postupku izveden dokaz očevidom uz sudjelovanje sudskog vještaka mjeritelja koji je identificirao predmetne nekretnine k.č. 1064 k.o. R., na način što se do nekretnine pristupa makadamskim putem po k.č. 1063/1, nekretnina da je sa zapadne strane omeđena kamenim zidom, s južne strane podzidom, s istočne strane djelom zidom, dijelom nema vidljive međe te sjeverna međa nije jasno definirana, a uvidom u registar prostornih podataka kako je utvrđeno da je zgradi na k.č. 1064 dodijeljen kbr. R. 1., pored kuće na k.č. 1064 nalazi se i nadstrešnica, k.č. 1064 upisana je u posjedovnom listu 332 kao kuća i dvorište površine 984 m2 naziva Uvala R., da se uz zapadnu granicu nastavlja objekt koji se sada koristi kao spremište za generator, za potrebe kuće i u naravi čini dio okućnice, kako se prema podatcima iz katastarskog operata taj dio nalazi na k.č. 1063/1, upisano u katastarskom operatu u posjedovni list br. 272 kao šuma površine 85289 m2, naziva Maslinica, a prilazni put k.č. 1064 da se nalazi na k.č. 1063/1 i nije upisan u katastarskom operatu,

 

-kako su u postupku saslušavani svjedoci M. S., A. S., te W. B., predlagateljev zastupnik te je, s obzirom na njihove iskaze, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka i priloženoj skici lica mjesta, sud temeljem posljednjeg posjedovnog stanja, odredio u jednom dijelu među tako što prema skici početna točka A – čini lom podzida na njegovom dnu podzida, dalje se nastavlja fasadom podzida do kraja podzida do točke F, dalje ide do točke na starom betonskom zidu na koji se nastavlja suhozid te dalje kameni zid do točke G, dalje ide rubom kamenog zida do točke H, dalje rubom kamenog zida do točke B.,

 

-kako iz nalaza i mišljenja te iz nadopune vještačenja vještaka mjeritelja proizlazi da je vještak naknadno u nalazu izmijenio svoj navod tvrdeći kako prikazana međa na terenu na dan očevida, i to južna međa k.č. 1064 s k.č. 1063/1, ne odgovara međi na kopiji katastarskog plan te vještak djelomice mijenja iskaz tako što južni podzid ne odgovara međi na kopiji katastarskog plana, sporna međašna površina prema službenoj kopiji katastarskog plana pripada k.č. br. 1063/1, a ne k.č. br. 1064, a površina spornog dijela iznosi 64 m2, a na tom dijelu nalazi se objekt koji se koristi kao spremište za generator, s tim što površina objekta iznosi 30 m2,

 

-kako na nalaz i mišljenje vještaka predlagatelj nije imao primjedbi, navodeći da sukladno nalazu sporna površina iznosi 64 m2, dok zgradni objekt zauzima površinu od 30 m2 te sporna površina zauzima oko 6% ukupne površine, dok zgradni objekt zauzima oko 3% ukupne površine pa predlagatelj drži kako je moguće uređenja međa prema stanju na terenu, odnosno prema posljednjem mirnom posjedu,

 

-kako je protustranka navela da je vještak u nalazu utvrdio kako međa pokazana i na terenu na dan očevida uređena, južna međa k.č. br. 1064 s 1063/1, ne odgovara međi na kopiji katastarskog plana, odnosno kako je vještak u nalazu izmijenio svoj iskaz tako što južna međa k.č. br. 1064 na terenu ne odgovara međi na kopiji katastarskog plana, a sporna međašna površina prema službenoj kopiji katastarskog plana pripada k.č. br. 1063/1, a ne k.č. br. 1064, površina spornog dijela iznosi 64 m2, a na tom dijelu nalazi se objekt koji se koristi kao spremište za generator i površina objekta iznosi 30 m2 i kako je vještak naknadnom provjerom i izvršenom izmjerom utvrdio da međa k.č. br. 1064 sa k.č. br. 1063/1 ne odgovara međi na kopiji katastarskog plana, kao i da je na nekretnini u vlasništvu protustranke izgrađen i objekt te s obzirom na spornu površinu, protustranka drži kako je potrebno obustaviti izvanparnični postupak radi uređenja međe i predlagatelja uputiti u parnicu jer se ne može utvrđivati međa između nekretnina kada su sporne činjenice, kao i da nekretnina u vlasništvu predlagatelja graniči s nekretninom k.č. br. 1077/1 k.o. R., koja predstavlja pomorsko dobro.

 

7.Imajući u vidu navedena utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako se na spornoj međašnoj površini nalazi objekt u posjedu predlagatelja, a koji objekt predlagatelj koristi kao spremište za generator, a čija površina iznosi 30 m2, kao i da je, s obzirom na naknadnu izjavu vještaka, pogrješno utvrđena međa po katastarskoj mapi na dan očevida pa kako predlagatelj mora vlasništvo dokazivati u parničnom postupku, a ne u izvanparničnom postupku radi uređenja međa, jer da se radi o utvrđenju prava vlasništva i to na dijelu nekretnine u vlasništvu protustranke te je postupak obustavljen. Pritom sud navodi i kako u postupku nije identificirana k.č. 1077/1 k.o. R., a za koju protustranka tvrdi da je pomorsko dobro i graniči s nekretninom u vlasništvu predlagatelja, ali o toj nekretnini nije odlučeno jer nije obuhvaćena prijedlogom za uređenje međa.

 

8.Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje kako je predmetna odluka opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalba, jer se rješenje ne može ispitati jer nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama.

 

9.Člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je:

 

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

 

10.Predmetni izvanparnični postupak vođen je radi uređenja međa, sukladno citiranim odredbama ZVDSP-a. Prvostupanjski sud pobijanim rješenjem nije uopće utvrđivao navedene činjenice koje se odnose na postojanje razloga za obnovu ili za ispravak međe, koja je, očito, na predmetnom dijelu nekretnina među strankama sporna. U ovom postupku, naime, nije odlučno utvrđenje prava vlasništva i pitanje mora li predlagatelj dokazivati vlasništvo objekta kojeg posjeduje, kako to očito pogrješno drži prvostupanjski sud, već je odlučno pitanje je li međa sporna i jesu li ispunjeni zakonski razlozi iz citiranih odredaba članka 103. ZVDSP-a za njezino uređenje, a kako je rečeno, prvostupanjsko rješenje o tomu ne sadrži utvrđenja niti bilo kakve razloge. U tom smislu valja jasno navesti i kako je, u slučaju kada je međa sporna, sud dužan među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako to nije moguće ili nema pristanka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut takav sporazum, onda prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. Osim toga, istodobno s donošenjem odluke sud je dužan na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. O možebitnom dokazivanju prava vlasništva, nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, može odlučivati jedino parnični sud u odgovarajućem postupku sukladno članku 103. stavak 6. ZVDSP-a.

 

11.Naposljetku treba navesti i kako utemeljeno predlagatelj navodi da prvostupanjski sud, u okolnostima kada je već (djelomice) uredio među i kada protiv takve odluke nije podnesen pravni lijek, nije mogao sam donijeti odluku kojom takvu odluku stavlja "van snage", budući da stavljanje sudske odluke izvan snage sadržajno znači ukidanje odluke, a odluku suda može ukinuti samo nadležni sud u postupku po pravnom lijeku, a tek iznimno sud to može u određenim vrstama postupaka i postupajući po službenoj dužnosti. Pored toga, glede prijedloga žalitelja za donošenje odluke u ovom stadiju postupka po žalbi, valja navesti i kako drugostupanjski sud ne bi mogao niti uslijed možebitnih drukčijih utvrđenja preinačiti pobijanu prvostupanjsku odluku jer je sud, prema citiranim zakonskim odredbama, dužan na licu mjesta označiti među međašnim znakovima, a što nije moguće u postupku po žalbi.

 

12.Iz svega navedenog vidljivo je kako pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, posebno u odluci nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11 ZPP-a na koju ukazuje žalitelj. Imajući u vidu rezultate do sada provedenoga dokaznog postupka, proizlazi i kako prvostupanjski sud nije utvrdio sve bitne činjenice, a te činjenice još uvijek nije moguće utvrditi na temelju isprava i provedenih dokaza koje se nalaze u spisu pa stoga nisu ispunjeni zakonski razlozi za donošenje drugostupanjske odluke u smislu članka 373. a ZPP-a, i unatoč navedenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka.

 

13.Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 369. stavak 1. ZPP-a, valjalo prihvatiti žalbu, pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

14.U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedene povrede odredaba postupka, utvrditi sve odlučne činjenice koje se odnose na postojanje razloga za obnovu ili za ispravak međe u smislu citiranih odredaba ZVDSP-a te potom pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o zahtjevu i donijeti novu zakonitu odluku.

 

15.Člankom 367. stavak 1. ZPP-a propisano je kako će drugostupanjski sud nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbaciti rješenjem, ako to nije učinio prvostupanjski sud (članak 358). Iz članka 358. stavak 2. ZPP-a proizlazi kako je žalba nepravovremena ako je podnesena nakon proteka roka za njezino podnošenje. U smislu članka 348. stavak 1. u svezi s člankom 381. ZPP-a, protiv odluke donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa odluke, ako tim Zakonom nije određen drugi rok.

 

16.U konkretnom slučaju, prijepis, odnosno pisani otpravak pobijane prvostupanjske odluke dostavljen je predlagatelju po punomoćniku dana 10. travnja 2019., a kako je i vidljivo iz dostavnice koja je priložena listu 56. spisa predmeta. Podnesak predlagatelja koji sadržajno predstavlja nadopunu predmetne žalbe zaprimljen je u elektronskom obliku kod Županijskog suda u Splitu 5. listopada 2021., a što je vidljivo iz podataka u spisu predmeta u elektronskom obliku.

 

17.S obzirom na ovakva utvrđenja, jasno je i kako je zakonski rok za podnošenje žalbe predlagatelju istekao u travnju 2019. pa je spomenuti podnesak, kao nadopuna žalbe, podnijet nakon proteka zakonskog roka za podnošenje žalbe te je, postupajući temeljem citirane odredbe članka 367. stavak 1. ZPP-a, nadopunu žalbe valjalo odbaciti kao nepravovremenu.

 

18.Zbog navedenog je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

 

U Splitu 3. siječnja 2022.