1                     Poslovni broj: I Kž-416/2021-4

Poslovni broj: I Kž-416/2021-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te mr.sc. Marijana Bitange i Snježane Hrupek-Šabijan, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog I. D., zbog kaznenog djela iz članka 111. točka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika izjavljenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru, broj Kov-16/2021. od 7. prosinca 2021. u sjednici vijeća održanoj 28. prosinca 2021.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenika I. D. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Vukovaru, broj Kov-16/2021. od 7. prosinca 2021., pod točkom I. izreke, odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog I. D. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza: zapisnika o ispitivanju svjedoka M. P. (list 270-275), zapisnika o ispitivanju svjedoka D. B. (list 274-275), zapisnika o ispitivanju svjedoka K. R. (list 277-279), zapisnika o ispitivanju svjedoka K. V. (282-285), zapisnika o ispitivanju svjedoka N. K. (list 296-298), zapisnika o ispitivanju svjedoka L. R. (list 301-302), zapisnika o ispitivanju svjedoka J. M. (list 303-305), zapisnika o ispitivanju svjedoka A. B. (list 308-310, 565-567), zapisnika o ispitivanju oštećenog R. D. (list 449-451), zapisnika o ispitivanju svjedoka D. P. (list 339-341), zapisnika o ispitivanju svjedoka I. J. (list 543-545), zapisnika o ispitivanju svjedoka B. M. (list 547-549), zapisnika o ispitivanju svjedoka T. Š. (list 551-553), zapisnika o ispitivanju svjedoka V. M. (list 557-559), zapisnika o ispitivanju svjedoka Ž. M. (list 561-563) te zapisnika o ispitivanju oštećenika R. D. (list 624-626).

2. Protiv tog rješenja žalbu je uložio okrivljeni I. D. po branitelju S. Š., odvjetniku u V., ne navodeći izrijekom žalbene osnove. U istoj predlaže da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske "…žalbu usvoji, te ožalbeno rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak".

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenog postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.), prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Naime, sukus okrivljenikove žalbe se svodi na tvrdnju kako iz spisa predmeta kao nezakonite dokaze treba izdvojiti zapisnike o ispitivanju svjedoka tijekom istrage, kako su isti imenom i listovima prvostupanjskog spisa označeni u izreci pobijane odluke. Nezakonitost njihovog ispitivanja okrivljenik nalazi u nespornoj činjenici da obrana nije obaviještena i pozvana na ročišta na kojima su svjedoci ispitani, što, prema daljnjim tvrdnjama obrane, predstavlja povredu tzv. konfrontacijskog pravila unutar načela pravičnog kaznenog postupka.

6. Međutim protivno takvim žalbenim tvrdnjama okrivljenika, ispravno je prvostupanjski sud u svojoj odluci ukazao na državnoodvjetnički karakter istrage u ZKP/08. i isto doveo u vezu sa pojmovnim određenjem nezakonitih dokaza u članku 10. stavak 2. ZKP/08. Kako ZKP/08. doista ne nameće obvezu državnom odvjetniku da u istrazi o ročištima za ispitivanje svjedoka obavještava ili poziva okrivljenika, to je pravilan i daljnji zaključak prvostupanjskog suda kako su navedeni dokazi ispitivanjem svjedoka pribavljeni na zakonit način.

7. Točno je da se zaključak o postojanju krivnje određene osobe za počinjenje određenog kaznenog djela ne može donijeti samo na osnovu dokaza koji je izvela samo jedna stranka u postupku (konkretno državni odvjetnik), a u odnosu na koji dokaz druga stranka (konkretno okrivljenik) nije imala mogućnost ispitivanja. Međutim, to vrijedi za onaj stadij kaznenog postupka u kojem je došlo do kontradiktorne rasprave. Ustavna odredba iz članka 29. stavak 2. podstavak 6. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" 56/90., 135/97., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/010., 85/10. i 5/14.), te članak 6. stavak 1. točka d. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.), na koje ukazuje žalitelj, propisuje da u slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo ispitati ili dati ispitati svjedoke optužbe i zahtijevati da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Pravilno tumačenje ovih odredaba (a koje podrazumijeva teleološki pristup, odnosno takav koji ima u vidu ratio ostvarivanja svrhe koju je ustavotvorac imao na umu kada ju je inkorporirao u ustavni tekst) podrazumijeva i zaključak da se njome propisuje zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u sudskom postupku u kojem se utvrđuje krivnja okrivljenika. Dakle, pravo okrivljenika da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe odnosi se na sudski postupak u cjelini. Niti jedna odredba ZKP/08. ne obvezuje državnog odvjetnika da o ispitivanju svjedoka obavijesti obranu, pri čemu je dosljednim provođenjem konfrontacijskog načela jasno da će to obrani biti omogućeno na raspravi. U suštini je s jednakom argumentacijom svoju odluku o odbijanju izdvajanja iz spisa navedenih dokaza opravdano odbio prvostupanjski sud.

8. Slijedom svega navedenog, a budući pobijanim rješenjem nisu ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (članak 494. stavak 4. ZKP/08.), trebalo je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 28. prosinca 2021.