1                   Poslovni broj: 4 Us I-650/2021-8

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 4 Us I-650/2021-8

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja D. P. iz V., kojeg zastupa opunomoćenik S. K., odvjetnik u V., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., kojeg zastupa opunomoćenica A. N., službena osoba, radi zastupničke mirovine, 22. prosinca 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I.              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe KLASA: UP/II 140-02/20-01/03378255254, URBROJ: 341-99-05/3-20-9673 od 23. travnja 2021. i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z. KLASA: UP/I 140-02/20-01/03378255254, URBROJ: 341-25-05/3-20-117564 od 16. studenoga 2020.

 

II.              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnoga spora.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 140-02/20-01/03378255254, URBROJ: 341-99-05/3-20-9673 od 23. travnja 2021. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 140-02/20-01/03378255254, URBROJ: 341-25-05/3-20-117564 od 16. studenoga 2020.

2.              Navedenim prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, zastupniku u Hrvatskom saboru, priznato počevši od 1. kolovoza 2019. pravo na zastupničku mirovinu u svoti od 8.793,28 kn mjesečno. Od 1. siječnja 2020. mirovina iznosi 8.855,38 kn, a od 1. srpnja 2020. 8.980,86 kn mjesečno. Isplata mirovine tužitelju pripada počevši od 1. kolovoza 2019. i isplaćivati će je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag.

3.              Tužitelj u tužbi navodi da osporavana rješenja nisu činjenično utemeljena, niti na zakonu osnovana već su donesena istovjetna rješenja kao ona prethodno poništena presudom Upravnog suda u Osijeku poslovni broj: 3 UsI-285/20-8 od 1. srpnja 2020. Predlaže Sudu izvršiti uvid u tu presudu i saslušati tužitelja te po provedenom postupku poništiti pobijana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

4.              Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako navodi i razlozi tužbe nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5.              Radi utvrđivanja svih odlučnih činjenica u sporu, u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) održana je javna rasprava 15. prosinca 2021. Na održanoj raspravi je opunomoćenik tužitelja predao podnesak kojem se pozvao na obrazloženje presude ovog Suda koja je prethodila, poslovni broj: 3 UsI-285/20-8 od 1. srpnja 2020. U podnesku je predložio Sudu i saslušati tužitelja te provesti sudsko knjigovodstveno-financijsko vještačenje, ali od kojih dokaznih prijedloga je na raspravi odustao. Ostao je kod navoda tužbe, te je predložio Sudu poništiti osporavana rješenja, uz naknadu troška za sastav tužbe od 2.500,00 kn uz pripadajući iznos PDV-a. Opunomoćenica tuženika je ostala kod odgovora na tužbu i kod obrazloženja osporavanog rešenja.

              6.               Sud je izveo dokaze uvidom u spis, te spis upravnog postupka, te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 55. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.              Iz podataka spisa proizlazi da je predmetni upravni postupak pokrenut povodom zahtjeva tužitelja od 23. svibnja 2019. za priznanje prava na zastupničku mirovinu primjenom odredbi Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (Narodne novine, broj 55/00., 107/01., 86/09., 91/10., 49/11., 1/12., 102/14., dalje: Zakon).

8.              Povodom navedenog zahtjeva, prvostupanjsko tijelo utvrdilo je da je tužitelj rođen …. te je do dana 1. kolovoza 2019. navršio 55 godina života, dok je iz potvrde Hrvatskog sabora KLASA: 140-08/19-01/09, URBROJ: 6541-19-2 od 31. srpnja 2019. razvidno da je tužitelj u razdoblju od 12. svibnja 1997. do 28. ožujka 2001. obnašao dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru.

9.              Nadalje, mirovinski staž tužitelja prema odredbi članka 24. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 102/19.) koji se računa za stjecanje prava na mirovinu do dana 1. kolovoza 2019. iznosi ukupno 28 godina, 5 mjeseci i 18 dana.

10.              Stoga kao nesporno proizlazi da je tužitelj dana 1. kolovoza 2019. ispunio uvjete za priznanje prava na zastupničku mirovinu prema odredbama članka 8. stavka 1. i 2. Zakona, dok je osnovica za određivanje zastupničke mirovine, budući da je zahtjev za utvrđivanje prava na zastupničku mirovinu podnesen 23. svibnja 2019., neto plaća zastupnika iz mjeseca travnja koja iznosi 15.703,55 kn (članak 13. stavak 1. i 2. Zakona).

11.              S obzirom na priznati mirovinski staž od 28 godina i 5 mjeseci, zastupnička mirovina je određena prema članku 8. stavku 3. i članku 13. stavku 3. Zakona u visini od 81% od navedene osnovice i iznosi 12.719,88 kn mjesečno, koja je smanjena prema članku 16.a Zakona za 1.863,98 kn i iznosi 10.855,90 kn mjesečno te za 10% prema odredbi članka 2. Zakona o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (Narodne novine, broj 86/09.) i iznosi 9.770,08 kn mjesečno.

12.              Osim toga, ovako određena mirovina smanjena je za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10. i 130/11.) i iznosi 8.793,07 kn mjesečno.

13. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjsko tijelo je rješenjem od 12. kolovoza 2019. tužitelju priznalo, počevši od 1. kolovoza 2019., pravo na zastupničku mirovinu u svoti od 8.793,07 kn mjesečno uz isplatu od 1. kolovoza 2019. Tuženik je rješenjem od 24. siječnja 2020. odbio žalbu tužitelja uz obrazloženje da je tužitelj pravo na mirovinu ostvario 1. kolovoza 2019., nakon stupanja na snagu Odluke o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju uz obrazloženje da tužitelju mirovina nikada nije niti bila smanjenja prema odredbi članka 3.a navedenog Zakona.

14.              U upravnom sporu koji je prethodio, ovaj Sud je poništio navedena rješenja presudom poslovni broj: 3 UsI-285/20-8 od 1. srpnja 2020. navodeći kako obrazloženja istih nisu jasna niti argumentirana. Odnosno, da u situaciji kada je dana 1. listopada 2017. na snagu stupila Odluka o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodataka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 88/17.), da nije jasno iz kojih razloga su tuženik i prvostupanjsko tijelo prilikom izračuna mirovine tužitelju istu smanjili za 10% prema Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10., 130/11., 157/13., dalje: Zakon o smanjenju mirovina). Stoga je Sud naložio prvostupanjskom tijelu da ponovno odluči o zahtjevu tužitelja za priznanje prava na zastupničku mirovinu.

15.               U ponovnom postupku je prvostupanjsko tijelo o zahtjevu tužitelja odlučilo na isti način, priznavši mu rješenjem od 16. studenoga 2020., pravo na zastupničku mirovinu u svoti od 8.793,28 kn mjesečno, počevši od 1. kolovoza 2019., ali uz opširno obrazloženje, a koje rješenje je potvrđeno pobijanim rješenjem tuženika od 23. travnja 2021.

16.               Prema tužbenim navodima, proizlazi da je tužitelj nezadovoljan odlučenim smatrajući da mu je priznata mirovina nezakonito umanjena za 10%.

17.              Odredbom članka 3.a Zakona o smanjenju mirovina, smanjenje mirovine i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini iznosi 10% i primjenjuje se od 1. siječnja 2014. na pripadajuću svotu mirovine, odnosno dodatka mirovini koja je određena, odnosno ostvarena prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz članaka 2. i 2.a ovoga Zakona, te na smanjenu mirovinu prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10. i 130/11.) prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava.

18.              Prema odredbi članka 6.a Zakona o smanjenju mirovina, smanjenje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini iz članka 3.a ovoga Zakona primjenjuje se od 1. siječnja 2014., a prestaje se primjenjivati kada će realni rast bruto društvenog proizvoda u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznositi najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna Republike Hrvatske u istom razdoblju manji od 3% (stavak 1.). Odluku o prestanku smanjenja mirovina odnosno dodatka mirovini iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za financije (stavak 2.).

19.              Dana 1. listopada 2017. stupila je na snagu Odluka o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodataka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 88/17.) kojom je u stavku 1. propisano da smanjenje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina, na pripadajuću svotu mirovine, odnosno dodatka mirovini koja je određena, odnosno ostvarena prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz članaka 2. i 2.a Zakona, prestaje se primjenjivati počevši s isplatom mirovina za mjesec rujan 2017. koje će biti isplaćene u mjesecu listopadu 2017.

20.              Nesporno osnovica za određivanje zastupničke mirovine tužitelja, odnosno neto plaća iz mjeseca travnja iznosi 15.703,55 kn, a 81% iznosi 12.719,88 kn mjesečno. Taj iznos se prema članku 16.a Zakona smanjuje za 1.863,98 kn i iznosi 10.855,90 kn mjesečno, što tužitelj ne osporava.

Nadalje, dobiveni iznos je smanjen za daljnjih 10% prema članku 2. Zakona o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (Narodne novine, broj 86/09.), jer je istim predviđeno da korisnicima mirovine, čija je mirovina određena na temelju članka 8. do 16.a Zakona, pripadajuća svota mirovine smanjuje za 10% počevši od mirovine koja pripada za srpanj 2009. Tako izračunata, mirovina tužitelja iznosi 9.770,1 kn mjesečno, što tužitelj također ne osporava.

              21.              Člankom 2. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10.) propisano je da se, između ostaloga smanjuju mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, bivših članova Vlade Republike Hrvatske, sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavnog državnog revizora, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.

              22.              Nadalje, prema članku 3. stavku 1. istog Zakona, smanjenje mirovina i mirovinskih primanja iz članka 2. ovoga Zakona iznosi 10%, a primjenjuje se na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava.

              23.              Tuženik je u odnosu na prigovore tužitelja u vezi tog smanjenja mirovine od 10% obrazložio da su citirane odredbe članka 2. i 3. navedenog Zakona važeće odredbe i da su u postupku pravilno primijenjene. Naveo je i da tužitelj pogrešno tumači Odluku Vlade Republike Hrvatske o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 88/17.) jer se ta Odluka Vlade odnosi samo na ona smanjenja mirovina koja su propisana naknadno donesenom odredbom članka 3.a Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih prema posebnom propisu (Narodne novine, broj 157/13.).

              24.              K tome, tuženik pravilno pojašnjava da navedenom Odlukom Vlade nije ukinuto i smanjenje mirovina za 10% koje je predviđeno Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10.) već je prema Odluci Vlade ukinuto ono smanjenje mirovine za dodatnih 10% prema članku 3.a ZID Zakona o smanjenju mirovna određenih prema posebnom propisu (Narodne novine, broj 157/13.).

              25.              Iz svega navedenoga, proizlazi da je tužitelju, suprotno njegovim tvrdnjama pravilno mirovina umanjena za dodatnih 10%, jer su odredbe članka 2. i 3. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10.) bile na snazi u vrijeme priznavanja prava tužitelju na zastupničku mirovinu, 1. kolovoza 2019.

Dakle, iznos od 9.770,31 kn je pravilno smanjen za 10% i tako izračunata mirovina tužitelja koja mu je priznata iznosi 8.793,28 kn. Stoga tužitelj pogrešno tvrdi da mu je smanjena za 10% prema članku 3.a ZID Zakona o smanjenju mirovna određenih prema posebnom propisu (Narodne novine, broj 157/13.).

26.              Slijedom navedenoga, Sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan te je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

27.              Budući da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom, sam snosi sve troškove upravnog spora u skladu s odredbom članka 79. stavkom 4. ZUS-a te je stoga zahtjev za naknadu troška upravnog spora, odnosno zastupanja po opunomoćeniku odbijen i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

 

 

U Osijeku 22. prosinca 2021.

 

                                                                                                                Sutkinja

                                                                                                                     Valentina Grgić Smoljo,v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).