Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex Vojarna Sv. Križ
Dračevac

Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u S., po sutkinji S. C., kao sucu pojedincu, a na
prijedlog sudske savjetnice I. B., u pravnoj stvari tužitelja Ž. G., OIB:
…., B. J. J. .., S., zastupane po punomoćnici D.
B., odvjetnici u S., Ć. M. .., protiv tuženika Sveučilište u S.,
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, OIB: …, R.
B. .., S., zastupanog po zakonskom zastupniku prof.dr.sc. S.
P., dekanu tuženika, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene ….. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja M. B.,
odvjetničke vježbenice u Odvjetničkom uredu D. B. u S. i punomoćnice
tuženika M. M., diplomirane pravnice zaposlene kod tuženika, te održanog
ročišta za objavu presude 22. prosinca 2021.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku Sveučilište u S., Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje, OIB: …, R. B. .., S. da tužitelju Ž.
G, OIB: …., B. J. J. .., S. isplati iznos od 6.444,08
kuna (slovima:šest tisuća četiri stotine četrdeset četiri kune osam lipa), zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 414,73 kn od 16. siječnja 2016. do isplate; - na iznos od 414,73 kn od 16. veljače 2016. do isplate; - na iznos od 414,73 kn od 16. ožujka 2016. do isplate; - na iznos od 414,73 kn od 16. travnja 2016. do isplate; - na iznos od 414,73 kn od 16. svibnja 2016. do isplate; - na iznos od 414,73 kn od 16. lipnja 2016. do isplate;

- na iznos od 414,73 kn od 16. srpnja 2016. do isplate;

- na iznos od 499,73 kn od 16. kolovoza 2016. do isplate;
- na iznos od 499,73 kn od 16. rujna 2016. do isplate;

- na iznos od 499,73 kn od 16. listopada 2016. do isplate;
- na iznos od 501,97 kn od 16. studenog 2016. do isplate;
- na iznos od 501,97 kn od 16. prosinca 2016. do isplate;
- na iznos od 588,33 kn od 16. siječnja 2017. do isplate;

2 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

- na iznos od 449,50 kn od 16. veljače 2017. do isplate; u visini stope određene
člankom 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08.,
125/11., 78/15. i 29/18. dalje: ZOO) koja se za svako polugodište određuje
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobreni na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim u dijelu koji se odnosi
na isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Sveučilište u S., Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje, OIB: …., R. B. .., S. da tužitelju Ž.
G., OIB: …., B. J. J. .., S. naknadi prouzročeni
parnični trošak u iznosu od 4.218,75 kuna (slovima:četiri tisuće dvije stotine
osamnaest kuna sedamdeset pet lipa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom
od …... pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15
dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi zaprimljenoj ….. navodi da je u utuženom
razdoblju bio zaposlenik tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u
smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj:
27/01, 39/09). Dana 23. studenog 2006. Vlada Republike Hrvatske (nastavno: Vlada
RH) i sindikati javnih službi sklopili su Sporazum o osnovici za plaće u javnim
službama (nastavno: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun
plaća u javnim službama (nastavno: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. Zbog
nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nastavno: Dodatak
Sporazumu), temeljem kojeg su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća
iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz

2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl.
IV.- V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi
uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana

26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikati javnih službi su sklopili Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu), koje su usvojene i u obliku Arbitražne odluke dana 07.
prosinca 2011. Izmjenama Dodatka Sporazumu korigirani su uvjeti i promijenjena je
metodologija za povećanje osnovice, i to prije svega zamjenom statističkog podatka
prosječne plaće u Republici Hrvatskoj s podatkom o prosječnoj plaći u privredi
Republike Hrvatske. Istim izmjenama je ciljana cijena rada javnih službi u odnosu na
prosječnu plaću u privredi Republike Hrvatske s razine 92:100 povećana na razinu
od 95:100, s ugovorenim rokom prilagodbe do kraja 2016. godine. Sukladno čl. XI. st.

4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5 godina. Zbog pravila o
produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14),
primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017., a Izmjene
Dodatka Sporazumu predstavljaju kolektivni ugovor. Uvjeti za povećanje osnovice

3 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

temeljem odredaba Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su 27. studenog 2015., s
početkom isplate od siječnja 2016., međutim tuženik kao poslodavac i pravna osoba
koja predstavlja javnu službu propustio je isplatiti plaću u skladu s povećanom
osnovicom, zbog čega tužitelj ovom tužbom zahtjeva sudsku zaštitu u smislu čl. 204.
st. 1. Zakona o radu. Nadalje, odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu
ugovoreno je sljedeće: „Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će

5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za
statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stopa realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja), i primjenjivat će se do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i
dopunama.“ Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS)
objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se
navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na
isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od
dana 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno
veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti
statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. S
obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi
upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz
čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci
DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu
ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“ da se u prvom
sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica za
rad u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn. BDP je i dalje nastavio rasti,
pa je tako dana 4. ožujka 2016. DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za
četvrto tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9% u
odnosu na isto tromjesečje 2014. DZS je dana 20. listopada 2016. objavio Priopćenje
za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog
tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016. prema BDP-u za 2014. Iz revidiranih
podataka proizlazi da bi, bez zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi
kvartal 2015. iznosila 1,24561%, dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247%. Stoga,
revidirani podaci DZS-a jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz čl. III.
Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni s danom 4. prosinca 2015. Budući da je
tuženik od prosinca 2015. nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od

5.108,84 kn, umjesto 5.415,37 kn, ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnove
razlike u plaći iznosi 5.674,87 kn za sve plaće od prosinca 2015. do zaključno
siječnja 2017., a sukladno obračunu koji se dostavlja u prilogu tužbe, uvećano za
zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.
Odredba članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu, propisuje: „Točno šest
mjeseci nakon objave podatka iz članka III ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane
utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između: pariteta mjesečne osnovne bruto plaće
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent
1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici
Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008., a sve
prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.“ Dana 2. lipnja

2016. sindikati javnih službi pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena Dodatka

4 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

Sporazumu utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st. 1. Izmjena Dodatka, na koji poziv se
Vlada RH oglušila. Iz statističkih podataka koje je DZS sukladno čl. VII.b st. 10.
Izmjena Dodatka Sporazumu dostavljao sindikatima javnih službi proizlazi da je
mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za
dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, te da prosječna mjesečna nominalna
bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj u 2015. iznosi 7.247,50 kn. Dakle, iz
podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. iz čl. IV. st. 1. alineja 1. Izmjena
Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100 (6.225,44/7.247,50). Odredbom čl. VII.b st. 3. i

8. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. iznosi 87,9:100.
Sukladno čl. IV. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu, kvocijent pariteta određuje se
stavljanjem u odnos pariteta iz točke 3.2.3 i 3.2.4 ove tužbe. Odnos pariteta
85,9:100/87,9:100 iznosi 0,9768 odnosno 97,68%, a iz čega proizlazi da je paritet iz

2015. za 2,33% manji od pariteta iz 2008. Odredbom čl. IV. st. 2. Izmjena dodatka
ugovoreno je da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. osnovica za
obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na
način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj
godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1. Izmjena
Dodatka Sporazumu nije utvrđen jer se Vlada RH oglušila na poziv sindikata javnih
službi od 2. lipnja 2016. Time je Vlada RH povrijedila svoju obvezu iz čl. IV. st. 1.
Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima
(NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15; nastavno: ZOO) propisano je da se uzima da je
uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen (…) Utvrđenje kvocijenta pariteta iz čl. IV. st. 1. Izmjena
Dodatka Sporazumu je uvjet primjene gore citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka
Sporazumu. Stoga, a s obzirom da se Vlada RH nije odazvala pozivu sindikata javnih
službi od 2. lipnja 2016., time je, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječila
ispunjenje uvjeta koji je određen na teret Vlade RH, odnosno državnog proračuna.
Sukladno čl. 297. st. 4. ZOO-a treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja i povrede
ugovornih obveza od strane Vlade RH ispunjen uvjet odnosno da je kvocijent pariteta
utvrđen. Kvocijent pariteta odrediv je u smislu čl. 272. ZOO-a jer se može odrediti
temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih
službi sukladno čl. VII.b st. 10. Izmjena Dodatka Sporazumu. Sukladno čl. IV. st. 1.
Izmjena Dodatka Sporazumu i čl. 297. st. 4. ZOO-a, treba uzeti da je kvocijent tj.
odnos pariteta utvrđen dana 4. lipnja 2016. u iznosu od 85,9:100/87,9:100 iz čega
proizlazi da je paritet iz 2015. godine 2,33% manji od pariteta iz 2008. Primjenom čl.
IV. st 2. Izmjena Dodatka Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava za
polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. godine do
siječnja 2017. uvećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.478,19 kn. Ukupan dug tuženika
prema tužitelju s osnove ove razlike u plaći iznosi 596,47 kn za period od srpnja

2016. do siječnja 2017., sve sukladno obračunu dostavljenom uz tužbu, uvećano za
zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.
Odredba čl. IV. st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu propisuje da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008.“ Stoga, osnovica se za siječanj 2016. i siječanj

2017. povećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.541,74 kn. Ukupan dug tuženika prema
tužitelju s osnove ove razlike u plaći iznosi 172,73 kn, sukladno obračunu
dostavljenom u prilogu tužbe, uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu.

5 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica je povećana na iznos od

5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. Isto povećanje osnovice
uzeto je u obzir prilikom obračuna razlike u plaći za mjesec siječanj 2017. Slijedom
navedenoga, tužitelj potražuje isplatu razlike plaće koja mu je trebala biti isplaćena u
utuženom periodu, u iznosu od 6.444,08 kn, uvećano za zakonsku zateznu kamatu
za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev.
Navodi kako je nesporno da je tužitelj zaposlenik tuženika prema ugovoru o radu.
Tuženik se očituje kako je nesporno da je …... između Vlade
Republike Hrvatske s jedne strane te Nezavisnog sindikata visoke znanosti i
obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i
Sindikata hrvatskih učitelja, s druge strane, bio sklopljen Sporazumom o dodacima
na plaću u obrazovanju i znanosti. Također nije sporno niti da je dana 13. svibnja

2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a niti da
su dana 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovi plaće u javnim službama, sve kako navodi tužitelj. Međutim, tuženik osporava
pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, Arbitražne odluke od

7.prosinca 2011. i Vjerodostojnog tumačenja od 28.prosinca 2012. Tuženik osporava
pravnu valjanost, pravnu narav, obvezatnost i sadržaj, prije svega Izmjena i Dopuna
Dodatka Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 26.listopada

2011., kao i mogu li iste proizvoditi pravne učinke u smislu da bi osnovica za obračun
plaće bila 5.415,37 kn. Ovo iz razloga jer je kod sklapanja Izmjena i Dopuna Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011.potrebno je utvrditi je li isti potpisan od sedam
potpisnika budući je prethodni Sporazum i Dodatak Sporazumu u javnim službama
potpisan od osam potpisnika. Dakle, Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26.
listopada 2011. parafirao je, a nije potpisao odnosno sklopio jedan od potpisnika
Sporazuma i Dodatka Sporazumu, Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske. Iz navedenog je razvidno da Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od

26.listopada 2011., potpisalo je manje potpisnika od prethodnih Sporazuma o
osnovici plaće u javnim službama i Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim
službama, dakle nisu svi potpisnici Sporazuma i Dodatka Sporazuma sudjelovali u
izmjenama i dopunama niti u njihovom sklapanju. Stoga da bi Izmjene i Dopune bile
valjane, imaju se sastaviti i sklopiti od svih ugovornih stranaka, što u konkretnom
slučaju nije učinjeno. Nadalje, za slučaj kada se radi o kolektivnom ugovoru, pravna
situacija je ista, dakle da bi Izmjene Kolektivnog ugovora bile pravovaljane potrebno
je da je sklope svi sindikati koji su sklopili i Izvorni Kolektivni ugovor. Dakle, Izmjena
Kolektivnog ugovora je pravno nevaljana zato što u njegovom sklapanju nisu
sudjelovali svi sindikati koji su sklopili Kolektivni ugovor, pa je takva izmjena
nevaljana odnosno nezakonita, kao i sva kasnija postupanja potpisnika Kolektivnih
ugovora. Ovo pravno stajalište zauzeto je u Odluci Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj Gž 5/05 od 27. travnja 2005. i broj Revr-409/09 od 17.ožujka 2010.
Slijedom navedenog, kako su Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26.listopada

2011.nevaljane, to su i ništetne, pa na osnovu istih ne postoji utuživa obveza, kao ni
obveza usklađivanja plaća iz Izmjena i Dopuna od 26.listopada 2011. Zbog istog
razloga tuženik smatra pravno nevaljalim Arbitražnu odluku od 7.studenoga 2011. i
Vjerodostojno tumačenje Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu od 28.prosinca

2012. Tuženik također osporava pravnu valjanost Dodatka Sporazumu navodeći da
isti predstavlja običan ugovor, a ne Kolektivni ugovor iz razloga jer nisu bili sklopljeni
na zakonit način jer istom nisu prethodili kolektivni pregovori sukladno odredbama
članka 186. Zakona o radu/1995, i članka 254. Zakona o radu/2009. Pravno stajalište

6 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

zauzeto u Odluci Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-425/13 od 16.travnja

2013.Također, osporavaju se i činjenični navodi tužbe u pogledu primjene osnovice
za obračun plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Naime, plaća se u javnim
službama uređuje Zakonom o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" 27/01 i
39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" 39/09 i
124/09). Odredbama članka 2., članka 4. i članka 5. Zakona o plaćama normirano je
utvrđivanje osnovice za izračun plaća, koje je kao zakonsko uređenje obvezna norma
u izračunu osnovice plaća. Dana 29. prosinca 2016. Vlada Republike Hrvatske
donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u visini

5.211,02 kn bruto, s primjenom od 1. siječnja 2017., dakle obračunom plaće za
siječanj 2017., koja dospijeva na isplatu u veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg
Kolektivnog ugovora zaključen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih
službi, pa se primjenjuje osnovica plaće koja je utvrđena Dodatkom Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i
Sindikata javnih službi od 13.svibnja 2009. Ističe da tužiteljpogrešno cijeni da bi
nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u
iznosu HRK 5.415,37 bruto iz odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. Tužitelj
previđa da u članku 7.Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od dana 26. listopada 2011. stoje navedeni uvjeti nužni za
ostvarivanje odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma osnovici plaće u javnim
službama od dana 26. listopada 2011. Tako se u točci 1. istoga članka navodi kako
“[A]ko realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od
razdoblja opisanih u člancima III. do V. Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na
snagu ovih Izmjena i dopuna.” Citirano nesporno uređuje odgodu “uskladbe” za onaj
broj razdoblja “pada realnog tromjesečnog BDP-a” (tzv. negativni rast) u odnosu na
trenutak utvrđen člankom 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće
u javnim službama od dana 26. listopada 2011. kao trenutak primjene -“poboljšanje
stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)”. Osim navedenog, budući su
Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu/11, ugovoreno vremensko važenje od pet
godina, isto je isteklo 25. listopada 2016., što ukazuje da do uskladbe osnovice plaća
u javnim službama temeljem navedenih Izmjena ne bi ni došlo u razdoblju važenja i
primjene istih. Podredno ističe da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku
BDP Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini u odnosu prema istom
tromjesečju prethodne godine (realni tromjesečni BDP) zabilježio dvanaest razdoblja
uzastopnih negativnih stopa rasta, počev od četvrtog tromjesečja 2011. do trećeg
tromjesečja 2014. pa se zbog toga uskladba prema člancima III. do V. Izmjena i
dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. treba
odgoditi za dvanaest tromjesečja 90 počev od siječnja 2016. Međutim, kako Izmjene i
dopune Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. imaju
ugovoreno vremensko važenje od 5 godina, smatra da do uskladbe prema člancima
III. do V. nije došlo za vrijeme važenja istih. Slijedom svega navedenoga, tuženik
tužbu i tužbeni zahtjev smatra neosnovanim i predlaže isti odbiti u cijelosti kao
neosnovan. Na kraju ističe prigovor zastare za svako pojedino potraživanje za koje je
od dospijeća pa do datuma podnošenja tužbe prošlo više od 5 godina.

7 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe,
odnosno odgovora na tužbu, time da je tuženik na pripremnom ročištu održanom 5.
studenog 2021., na kojemu je ujedno i zaključeno ročište za glavnu raspravu, izjavio
da ne spori pravilnost tužiteljevog matematičkog izračuna razlike manje isplaćenih
plaća u utuženom razdoblju, na način kako je to specificirano tužbenim zahtjevom.
4. Sud je izveo dokaze pregledom preslike Izmjena i dopuna Dodatku
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. i Arbitražne
odluke od 7.12.2011., preslike Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od

23.11.2006., preslike Dodatka Sporazumu od 13.5.2009., preslike Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama usvojenog dana 28.12.2012., priopćenja za javnost Državnog zavoda za
statistiku od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4.9.2015., priopćenja za javnost
DZS-a od 27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4.12.2015., preslike ugovora o radu,
obračunskih listi za utuženo razdoblje i izračuna duga za tužitelja, kao pregledom
druge dokumentacije dostavljene uz tužbu odnosno priloženih sudskih odluka.
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe
čl. III. i čl. IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011..

7. Među strankama nije sporno da je tužitelja u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu.
Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema
osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih
plaća u utuženom razdoblju.

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, te potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužitelju plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a. Dakle, sporna je osnova
tužbenog zahtjeva, uključujući i pravo na isplatu pariteta sukladno članku IV. Izmjena
i dopuna dodatka sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada

2011., te je sporno je li je li nastupila zastara predmetnog potraživanja.

9. Odredbom članka 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 141/12., 150/13., 153/13.;
dalje: TKU) propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka.

11. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi :

8 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i

2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća
u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se
primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te
izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata
parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama
između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način
usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28.
prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne
službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl.

1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj
Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011.

12. U odnosu na prigovor zastare istaknut u odgovoru na tužbu, potrebno je
naglasiti da je isti u cijelosti neosnovan. Naime, tužba je podnesena putem e-
komunikacije 15. prosinca 2020., time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio
na naplatu 16. siječnja 2016., pa je očito da nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl.

9 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

139. ZR-a niti u odnosu na niti jedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće
koji tužitelj utužuje.

13. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog
Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.

13.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja

2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.

13.2. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili
su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

13.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.

13.4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.

13.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa

10 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i
isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.
13.6. Odredbom čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine
broj 187/04) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj
95/05, 96/06 i 68/07), propisano je da se predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja
isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i članaka 11., 12. i

15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna
osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih
premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni
odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. tog Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj
obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao
porez po odbitku.

14. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP), te primjenjujući
pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužitelj
osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, zbog čega je
odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

15. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti
osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma.
Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su
Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada
RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost
Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu
pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje
njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda
Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske
broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.

15.1. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma
predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-
a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za
određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD
Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma
ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri
mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

11 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

15.2. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene čl. III IDD
Sporazuma jer odredbom čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD
Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26.
listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. proizlazi
da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.

15.3. Budući su među strankama nesporni podaci Državnog zavoda za
statistiku, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem
tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće
tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD
Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto
ostvarili s plaćom za veljaču 2016., koja je trebala biti isplaćena do 15. ožujka 2016. i
trajali su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti
isplaćena do 15. veljače 2017.

16. Obzirom da visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka to ovaj
sud smatra da je ispravan obračun koji je priložio tužitelj, a koji je tuženik provjerom
utvrdio točnim.

16.1. Odredbom članka IV. st. 1. IDDS propisano je da će točno šest mjeseci
nakon objave podataka iz članka III. Izmjena dodatka, ugovorne strane utvrditi odnos
(koeficijent) pariteta između:

-pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama
prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu
nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i
-istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

16.2. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, mjesečna osnovna
bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci
u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća
u privredi u Republici Hrvatskoj za isti razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno da
paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa
iznosom od 7.247,50 kn).

16.3. Kako je člankom VII. b. st. 3. i st. 8. IDDS utvrđeno da paritet za 2008.
godinu iznosi 87,9:100, to primjenom citirane odredbe članka IV. st. 1. IDDS dolazi
do odnosa pariteta 85,9:100 / 87,9:100 = 97,72 kn, odnosno paritet iz 2015. godine je
manji od pariteta iz 2008. godine za 2,28 %.

16.4. Nadalje, odredbom članka IV. st. 2. IDDS određeno je da, u slučaju
smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu, osnovica za obračun plaća korigirat će
se od prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za
polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog
postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem
očuvanja pariteta iz 2008..

16.5. Odredbom čl. IV. st. 2. IDDS-a ugovoreno je, da u slučaju smanjenja
pariteta u odnosu na 2008., osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog
sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu
utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta
prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz

2008. godine.

12 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

16.6. Sindikati javnih službi su 2. lipnja 2016. pozvali Vladu RH da sukladno
čl. IV. IDDS-a utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st. 1. istih, a kojem pozivu se Vlada RH
nije odazvala, te nije ispunila svoju obvezu iz čl. IV. st. 1. IDDS-a.

16.7. Prema odredbi članka 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima ZOO-a,
uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i
poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da nije ispunjen ako
njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je
korist određen, dok je prema odredbi članka 272. st. 1. ZOO-a, činidba je odrediva
ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile
trećoj osobi da ju odredi. U smislu citirane odredbe ZOO-a, zbog opisanog
propuštanja i povrede ugovornih obveza od strane Vlade RH, u konkretnom slučaju
uvjet se ima smatrati ispunjenim odnosno kvocijent pariteta utvrđenim. Kvocijent
pariteta odrediv je u smislu čl. 272. ZOO-a budući se isti može odrediti temeljem
objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi
sukladno čl. VII.b st. 10. IDDS-a.

17. Slijedom navedenoga, kvocijent pariteta iz članka IV. st. 1. Izmjena
dodatka, ima se smatrati utvrđenim, i to dana 4. lipnja 2016., obzirom na objavu
podataka od strane Državnog zavoda za statistiku 4. studenoga 2015., čime je
ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV. st. 2. IDDS-a, sve sukladno naprijed
citiranoj odredbi članka 272. ZOO-a.

17.1. Iz navedenog slijedi kako se primjenom čl. IV. st 2. Izmjena Dodatka
Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike
između pariteta, osnovica plaće se od srpnja 2016. godine do siječnja 2017. godine
trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14 %) te iznositi 5.477,11 kn.
17.2. Odredba članka IV st.3. Izmjena dodatka propisuje kako će se nakon
pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.“

17.3. Sukladno navedenom, osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se uvećati za još daljnjih 1,14% te iznositi 5.539,55 kn.

17.4.Također, osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se
uvećati za još daljnjih 1,14 % u skladu s navedenim u obrazloženju pod točkama 17.-

17.3. ove odluke.

17.5. Slijedom iznesenog, sud je prihvatio kao osnovan obračun razlike
manje isplaćenih plaća tužitelja u utuženom razdoblju, u iznosu od 6.444,08 kn bruto,
a koji iznos tuženik nije sporio, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude. Rok
za izvršenje predmetne činidbe određen je pozivom na odredbu čl. 328. st.2. ZPP-a.
18. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan
utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne
navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je
odlučeno kao u izreci presude.

19. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. ZOO-a, osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez
na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koje
dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. I 5. Zakona o
porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na
dohodak. Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po
sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu

13 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10,
114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3.
Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu
na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne
kamate, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

20. Dokaze koji se ne obrazlažu posebno u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod ovog postupka.

21. Tužitelj je u ovom postupku u cijelosti uspio sa svojim zahtjevom, pa
istome sukladno odredbi članka 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi
sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj:
142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora.
Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 750,00 kn prema Tbr. 7. toč. 1.
Tarife, sastava jednog obrazloženog podneska kojim se očituje na odgovor na tužbu
u iznosu od 750,00 kn prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife u vezi sa Tbr. 7. toč. 1. Tarife,
trošak zastupanja na ročištima od 30. rujna 2021. i 5. studenog od po 750,00 kn, te
zastupanja na ročištu za objavu odluke u iznosu od 375,00 kn prema Tbr. 9. t. 3.
Tarife, odnosno sveukupno 3.375,00 kn, što uvećano za pripadajući iznos PDV-a od
25% daje ukupan iznos od 4.218,75 kn. Svi troškovi koji su dosuđeni tužitelju su po
mišljenju suda bili nužni i opravdani za vođenje ovog postupka prema odredbi iz čl.

155. ZPP-a, te su usklađeni sa važećom odvjetničkom tarifom. Na sve dosuđene
troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a tekućom
od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona
(Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17).

22. U odnosu na zatraženi paricijski rok od 8 dana, za istaknuti je da tužitelj
nema zakonske osnove potraživati ispunjenje tuženikove tražbine u navedenom
roku, budući je odredbom članka 328.st.2. ZPP-a propisano da ako posebnim
propisom nije drugačije određeno rok za izvršenje činidbe je petnaest dana time da je
rok za ispunjenje od osam dana popisan samo u mjeničnim i čekovnim sporovima.
Dakle, kako drugim propisom osim ZPP-a nije propisan drugi rok za izvršenje
činidbe, to je valjalo tuženiku naložiti izvršenje u roku od 15 dana, a ne kako je to
tužitelj tražio tužbenim zahtjevom.

U S. 22. prosinca 2021.

SUTKINJA:

     S. C.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda
nadležnom županijskom sudu.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene
materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354.
stavak 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10., i 11. Zakona o parničnom postupku. Žalba u

14 Poslovni broj: SS 57 Pr-2418/20-8

kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ne može podnijeti, odbacit će se kao
nedopuštena. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom
ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao
dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se
pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan
kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

- pun. tužitelja,
- tuženiku,
- u spis.