1                            Poslovni broj: I Kž-uv-210/2021-4

 

Poslovni broj: I Kž-uv-210/2021-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Snježane Hrupek-Šabijan, kao predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i mr.sc. Marijana Bitange, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika M. J., zbog kaznenih djela iz članka 217. stavka 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 110/97., dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbi Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu podnijetoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj: Ik I-583/2021 od 18. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 21. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o j e

 

 

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.

 

 

 

   Obrazloženje

 

 

1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj: Ik I-583/2021. od 18. listopada 2021., na temelju članka 168. stavka 3. Zakona o izvršenju kazne zatvora („Narodne novine „ broj 14/21. – dalje. ZIKZ) i članka 59. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje u tekstu: KZ/11.), pod točkom I. određeno je da se zatvorenik M. J. uvjetno otpušta s izdržavanja jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 14 godina i 7 mjeseci na koju je osuđen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj Kv-10/2020. od 20. travnja 2021.,pravomoćnom 12. svibnja 2021. s tim da će uvjetni otpust trajati do isteka kazne – 16. svibnja 2023.

 

2. Pod točkom II. je određeno da uvjetni otpust započinje s trenutkom otpusta s izdržavanja kazne, a datum otpuštanja odredit će se nalogom suca izvršenja po pravomoćnosti rješenja te traje do isteka neizdržanog dijela kazne zatvora na koju je zatvorenik osuđen.

 

3. Pod točkom III., u skladu s člankom 173. ZIKZ, određeno je zatvorenik mora biti otpušten u roku od tri dana od pravomoćnosti rješenja protiv kojega nije podnesena žalba, odnosno od zaprimanja drugostupanjskog rješenja, a ako zatvorenik kojem je odobren uvjetni otpust prije uvjetnog otpuštanja počini teži stegovni prijestup, sudac izvršenja može opozvati odluku o uvjetnom otpustu.

 

4. Pod točkom IV., na temelju članka 62. stavka 2. točke 11. KZ/11., određeno je da se uvjetno otpušteni zatvorenik dužan jednom mjesečno javljati Policijskoj postaji u K. i Probacijskom uredu u G..

 

5. Pod točkom V., u skladu s odredbom članka 174. stavka 2. ZIKZ, određeno je da uvjetno otpušteni zatvorenik može promijeniti mjesto prebivališta ili boravišta samo uz suglasnost suca izvršenja Županijskog suda u Karlovcu.

 

4. Protiv tog rješenja žalbu je pravodobno podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložio da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

5. U skladu s odredbom članka 495. u svezi čl. 474. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017. i 126/2019., dalje: ZKP/08.), spis je, prije sjednice, bio  dostavljen državnom odvjetniku.

 

6. Žalba nije osnovana.

 

7. Suprotno iznesenim tvrdnjama žalitelja, prilikom odlučivanja o prijedlogu zatvorenika M. J. za uvjetni otpust, prvostupanjski sud je ispravno utvrdio postojanje zakonskih uvjeta iz članka 168. stavka 3. ZIKZ. i članka 59. KZ/11. temeljem kojih je prihvatio prijedlog zatvorenika M. J. i odobrio mu uvjetni otpust.

 

8. Iznoseći razloge zbog kojih je donio odluku o uvjetnom otpustu, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da zatvorenik M. J. jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina i 7 mjeseci, koja mu je u naprijed navedenoj presudi izrečena zbog počinjenja kaznenih djela teške krađe iz članka 217. stavka 1. KZ/97. i dr., izdržava u Kaznionici u Lepoglavi (dalje: Kaznionica). Kaznu je započeo izdržavati 17. listopada 2010., a istek kazne je 16. svibnja 2023. Nakon što je zatvorenik podnio prijedlog za uvjetni otpust, u svom mišljenju od 16. srpnja 2021. Kaznionica se o tom prijedlogu pozitivno očitovala s obzirom na to da je uspješnost provedbe pojedinačnog programa izvršenja kazne zatvora kod zatvorenika M. J., koja uključuje pridržavanje kućnog reda, sudjelovanje u provedbi programa izvršenja kazne zatvora, odnos prema službenim osobama i zatvorenicima, radni doprinos te korištenje izvan kaznioničkih pogodnosti (nalazi se na otvorenom odjelu), određena kroz ocjenu „naročito uspješan“. Osim toga, zatvorenik je završio i poseban program „Zatvorenik kao roditelj“, i preventivni program „Vozač čimbenik sigurnosti u prometu“, radno je angažiran na otvorenom odijelu na radnom mjestu traktorista te je za svoj rad i novčano nagrađivan i pohvaljivan, a ima i osiguran postpenalni prihvat. Prema tome, s obzirom na uredno i pozitivno usmjeren tijek izvršenja kazne od strane zatvorenika M. J., kao i njegov stav prema djelima koja priznaje i izražava kajanje, Kaznionica je mišljenja da je postignuta dovoljna razina specijalne prevencije kao i potrebni resocijalizacijski utjecaji da mu se odobri uvjetni otpust.

 

9. S obzirom na sve izneseno za ovaj sud drugog stupnja nisu prihvatljivi prigovori državnog odvjetnika koji u žalbi ističe da je prvostupanjski sud propustio zatvoreniku cijeniti dosadašnju višekratnu osuđivanost, zatim činjenicu da je za vrijeme izdržavanja kazne zatvora stegovno kažnjavan, kao i podatke iz izvješća Centra za dijagnostiku u Zagrebu u kojem je navedeno da je zatvorenik osoba „jasne kriminalne orijentacije“ te da je vjerojatnost kriminalnog povrata utvrđena kao izvjesna, dok se, prema mišljenju Kaznionice, ona ne može isključiti.

 

10. Nije sporno da je zatvorenik M. J. recidivist pa stoga njegova ranija višestruka osuđivanost, i to pretežito zbog imovinskih kaznenih djela, sukladno članku 59. stavku 2. KZ/11., predstavlja jednu od negativnih okolnosti prilikom odlučivanja o prijedlog za uvjetni otpust. Međutim, osim ranije osuđivanosti, sud treba cijeniti i sve druge kriterije koji su bitni za ocjenu je li prijedlog za uvjetni otpust opravdan, a koji kriteriji su navedeni u toj zakonskoj odredbi (ličnost optuženika, je li protiv njega u tijeku neki drugi kazneni postupak, odnos prema počinjenom kaznenom djelu i žrtvi, ponašanje tijekom izdržavanja kazne zatvora, uspješnost primjene programa izvršenja kazne zatvora, je li došlo do promjene njegova ponašanja nakon počinjenog kaznenog djela ili se očekuje da će doći do tih promjena primjenom mjera nadzora za vrijeme uvjetnog otpusta te životne okolnosti i njegovu spremnost za uključivanje u život na slobodi), kako bi izveo pravilan zaključak o tome je li pojedinačni program izvršenja kazne zatvora pozitivno djelovao na zatvorenika tako da se osnovano može zaključiti da je došlo do promjene u njegovom ponašanju i da neće počiniti kazneno djelo.

 

11. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je, prihvaćajući sve ono što je za zatvorenika navedeno u mišljenju Kaznionice, unatoč tome što je isti ranije osuđivan i što je za vrijeme izdržavanja kazne zatvora jednom stegovno kažnjen ukorom, (očito zbog lakšeg stegovnog prijestupa), i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ispravno utvrdio da za postizanje svrhe kažnjavanja u odnosu na zatvorenika M. J., imajući pri tome u vidu omjer izdržanog i neizdržanog dijela kazne, nije nužno da nastavi s izdržavanjem kazne zatvora te mu je sud opravdano odobrio uvjetni otpust.

 

12. Naime, respektirajući na najvišu moguću ocjenu koju je zatvorenik u Kaznionici dobio u programu pojedinačnog programa izvršenja kazne, a što upućuje da je do sada izdržana kazna postigla svrhu kažnjavanja i da je kod njega došlo do promjene u ponašanju, što se u mišljenju Kaznionice i izrijekom navodi, za odluku o uvjetnom otpustu nije odlučno to što je, kako državni odvjetnik navodi u žalbi, Centar za dijagnostiku u Zagrebu naveo da je vjerojatnost kriminalnog povrata zatvorenika izvjesna, jer je ova procjena učinjena 18. lipnja 2010., dakle, prije nego je zatvorenik upućen u Kaznionicu u Lepoglavi.

 

13. Prema tome, kako državni odvjetnik nije doveo u pitanje pravilnost i  pouzdanost utvrđenja na kojim je prvostupanjski sud temeljio pobijano rješenje, a budući da je nije utvrđeno postojanje povreda kaznenog postupka iz članka 494. stavak 4. ZKP/08., na koje ovaj Visoki kazneni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud, pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju čl. 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 21. prosinca 2021.