1                            Poslovni broj:13 Gž -1491/2021-2

 

                                         

        Poslovni broj:13 Gž -1491/2021-2

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Marina Grbića, predsjednika vijeća te Katije Hrabrov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. Š., OIB …, iz Z., …, zastupane po I. S., odvjetniku u Z., …, protiv tuženica: 1) I. S., OIB …, iz Z., …, zastupane po punomoćniku I. F., odvjetniku u Z. o. u. M. M. i I. F. u Z., … i 2) V. Š. J., OIB …, iz Z., …, zastupane po punomoćnici N. V., odvjetnici u Z., …, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-12566/2019-22 od 21. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 21. prosinca 2021.,

 

       p r e s u d i o  j e

 

Odbija se žalba tužiteljice D. Š. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-12566/2019-22 od 21. listopada 2021.

 

                                                                      Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

»I              Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Ovrha određena Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: Ovr-2951/18 od 21.05.2018.g. proglašava se nedopuštenom u dijelu koji se odnosi na dio z.k.č.br. … upisane u z.k.ul. … k.o. G. Z. uz među sa z.k.č.br. … k.o. G. Z., u površini od 294 m2, a kojim dijelom su temeljem prijavnog lista za zemljišnu knjigu izrađen po G.-KF d.o.o. za geodetske usluge, B. p., J., …, od 30.09.2011.g., formirane nove katastarske čestice z.k.č.br. … k.o. G. Z., oranica, površine 203 m2, i z.k.č.br. … k.o. G. Z., voćnjak, površine 91 m2.

II. Nalaže se tuženicama I. S., iz Z., …, OIB: …, i V. Š. J., iz Z., …, OIB: …, da tužiteljici D. Š., iz Z., …, OIB: …, solidarno nadoknade parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, u roku od 15 dana."

II              Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Ovrha određena Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: Ovr-2951/18 od 21.05.2018.g. proglašava se nedopuštenom u dijelu suvlasničkog idealnog dijela ovršenika V. Š. J., iz Z., …, OIB: … koji je se odnosi na vlasništvo dijela z.k.č.br. … upisane u z.k.ul. … k.o. G. Z. uz među sa z.k.č.br. … k.o. G. Z., u površini od 294 m2, a kojim dijelom su temeljem prijavnog lista za zemljišnu knjigu izrađen po G.-KF d.o.o. za geodetske usluge, B. p., J., …, od 30.09.2011.g., formirane nove katastarske čestice z.k.č.br. … k.o. G. Z., oranica, površine 203 m2, i z.k.č.br. … k.o. G. Z., voćnjak, površine 91 m2.

II. Nalaže se tuženicama I. S., iz Z., …, OIB: …, i V. Š. J., iz Z., …, OIB: …, da tužiteljici D. Š., iz Z., …, OIB: …, solidarno nadoknade parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, u roku od 15 dana."

III              Nalaže se tužiteljici D. Š. iz Z., …, OIB … da naknadi I tuženoj I. S. iz Z., …, OIB … parnični trošak u iznosu od 5.859,37 kn sa zateznom kamatom tekućom od 21. listopada 2021. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje H. n. b. prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

IV              Nalaže se tužiteljici D. Š. iz Z., …, OIB … da naknadi II tuženoj V. Š. J. iz Z., …, OIB … parnični trošak u iznosu od 2.150,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 21. listopada 2021. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje H. n. b. prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.«

 

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se udovolji tužbenom zahtjevu tužiteljice te tužiteljici priznaju troškovi postupka uvećani za troškove sastava žalbe, koje popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako su izneseni stavovi suda prvog stupnja pogrešni, budući da su odredbe čl. 59. i čl. 60. Ovršnog zakona predviđene upravo za ovakvu situaciju o kakvoj se radi u predmetnoj pravnoj stvari, i to kada treća osoba ima određeno pravo na nekretnini koja je predmet ovrhe i koje sprječava ovrhu, ali nije upisano u zemljišnim knjigama. Upravo zbog toga je i dopušteno trećoj osobi podnijeti prigovor i dokazivati postojanje svoga prava. U suprotnom, da se radi o pravu upisanom u zemljišne knjige tada ne bi bilo potrebe ništa dokazivati, jer činjenice proizlaze iz tog upisa. Prema tome, iz navedenih odredaba Ovršnog zakona vezano za zaštitu prava treće osobe na predmetu ovrhe potpuno jasno proizlazi da je sud prvog stupnja rješavanju predmeta od samog početka pristupio pogrešno, jer je kao dokaz o postojanju tog prava uvažavao samo i isključivo promijenjeno zemljišnoknjižno stanje. Osim navedenoga, sud prvog stupnja pogrešno zaključuje i da pravo na koje se poziva tužiteljica ni u kojem slučaju ne sprječava ovrhu, jer se ovrha provodi na idealnom dijelu nekretnine. Naime, idealni suvlasnički dio zapravo se odnosi na cijelu stvar u veličini suvlasničkog dijela, a iz isprava koje je priložila tužiteljica, i to pravomoćne sudske odluke, proizlazi da na jednom dijelu nekretnine postoji njeno isključivo pravo i da druga suvlasnica nema nikakvih prava na tom dijelu. Sud prvog stupnja pogrešno poistovjećuje razvrgnuće suvlasničke zajednice iz postupka poslovni broj R1-357/2020 sa stečenim pravom tužiteljice temeljem sudske nagodbe poslovni broj P-6799/2011. Razvrgnuće suvlasničke zajednice odnosi se na rješavanje ukupnih odnosa temeljem ukupnih idealnih suvlasničkih dijelova tužiteljice i tuženice pod 2), kao suvlasnice na predmetnoj nekretnini i u tu svrhu se pristupilo i ukupnoj parcelaciji cijele nekretnine u skladu sa njihovim suvlasničkim omjerima, te je prilikom te parcelacije izostavljen dio koji je tužiteljici pripao temeljem sudske nagodbe i koji je predmet ovog postupka. Taj dio, zbog toga što je pripao u isključivo vlasništvo tužiteljici, niti ne može biti predmet podjele. Tužiteljica ima pravo dokazivati da je pravo na nekretnini stekla prije no što je upisana zabilježba ovrhe na istoj i da zbog toga na toj nekretnini ili tom dijelu nekretnine ovrha nije dopuštena. Iz navedenoga je potpuno jasno da tužiteljica ima pravo koje sprječava ovrhu i koje pravo je tijekom postupka dokazala i to pravomoćnom sudskom odlukom. Smatra da je sud prvog stupnja donošenjem presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, a osobito i odredaba čl. 338. st. 1. i 4. istoga Zakona. Pobija i odluku o troškovima postupka.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Tužiteljica u žalbi ukazuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 338. st. 1. i 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) koja, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nije počinjena pred sudom prvog stupnja, budući da izrađena presuda ima uvod, izreku i obrazloženje u kojem su izloženi zahtjevi stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje od tih činjenica je sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, kao što je naveo i koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka.

 

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju u žalbi također ukazuje tužiteljica, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.

7. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.

8. Predmet spora je glavni zahtjev tužiteljice da se ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2951/18 od 21. svibnja 2018. proglasi nedopuštenom u dijelu koji se odnosi na dio čest. zem. … k.o. G. Z. uz među sa čest. zem. … k.o. G. Z., u površini od 294 m2, a kojim dijelom su formirane nove čest. zem. … površine 203 m2. i čest. zem. … površine 91 m2, obje k.o. G. Z., kao i eventualni zahtjev postavljen sukladno čl. 188. st. 2. ZPP da se ovrha određena navedenim rješenjem o ovrsi proglasi nedopuštenom u dijelu suvlasničkog idealnog dijela tuženice pod 2) V. Š. J. (dalje: tuženica pod 2)), koji se odnosi na vlasništvo dijela čest. zem. … k.o. G. Z. uz među sa čest. zem. … k.o. G. Z., u površini od 294 m2, a kojim dijelom su formirane nove čest. zem. … površine 203 m2 i čest. zem. … površine 91 m2, obje k.o. G. Z..

9. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je navedenim rješenjem o ovrsi od 21. svibnja 2018. određena ovrha na nekretninama ovršenice, ovdje tuženice pod 2), i to na 2/6 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. …, 1/6 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. … i 1/6 idealnog suvlasničkog dijela čest. zem. …, sve k.o. G. Z., da je tužiteljica također suvlasnica predmetnih nekretnina na kojima je ovrha određena i to, između ostalog, i dva puta po 1/6 dijela na čest. zem. … k.o. G. Z., da su suvlasnice čest. zem. … i to tužiteljica, tuženica pod 2) te S. G. i I. Š. pred istim prvostupanjskim sudom u predmetu poslovni broj P-6799/11 dana 24. studenoga 2014. sklopile sudsku nagodbu kojom je ovdje tužiteljici priznato od strane ostalih suvlasnika pravo isključivog vlasništva na 294 m2 čest. zem. … k.o. G. Z. uz među sa čest. zem. … k.o. G. Z. te da su se ostali suvlasnici suglasili da se u svrhu formiranja novih čestica u tom dijelu provede prijavni list za zemljišnu knjigu i da su tužiteljici dali tabularnu izjavu, da navedena nagodba do danas nije provedena u zemljišnim knjigama niti su formirane nove katastarske i zemljišnoknjižne čestice, kao i da se kod istog suda u predmetu poslovni broj R1-357/2020 vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, koji nije okončan.

9.1. Međutim, kako stranke sudske nagodbe zaključene u predmetu poslovni broj P-6799/11 istom nisu promijenile postojeće zemljišno knjižno stanje te nisu dirani suvlasnički omjeri, a sama nagodba nije mogla biti temelj za uknjižbu prava vlasništva bilo koje stranke bez da se provede parcelacija koju su se obvezale učiniti, a s druge strane ovrha se vodi na idealnom suvlasničkom dijelu tuženice pod 2) čija veličina nije sporna niti je taj dio nagodbom promijenjen, a što će taj idealni dio fizički predstavljati nakon razvrgnuća nije nešto što bi sprječavalo da se ovrha provede i da  tuženica pod 1) I. S. (dalje: tuženica pod 1)), kao vjerovnica, naplati tražbinu protiv tuženice pod 2) na njezinom suvlasničkom udjelu, to je sud prvog stupnja u cijelosti odbio tužbeni zahtjev smatrajući da tužiteljica, kao treća osoba, nema pravo koje sprječava da se ovrha između tuženica pod 1) i 2) provede.

10. Prema odredbi čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu  i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZVDSP) pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

11. Sukladno čl. 4. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK) zemljište je u smislu toga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i imenom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).

12. U smislu čl. 37. st. 2. ZVDSP u pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari (suvlasništvo – čl. 36. st. 1. ZVDSP) samostalna stvar te sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.

13. Stoga, kako je tužiteljica svojim glavnim tužbenim zahtjevom tražila da se utvrdi da je ovrha nedopuštena na dijelu nekretnine u određenoj površini, odnosno svojim eventualno kumuliranim zahtjevom tražila da se utvrdi da je ovrha nedopuštena na idealnom dijelu ovršenice pod 2), a da to pravo vlasništva nije niti određeno označila suvlasničkim omjerom ili točno označenim dijelom nekretnine, to takvo neodređeno označavanje nekretnine na kojoj tužiteljica tvrdi da ima pravo koje sprječava ovrhu predstavlja neodređeni tužbeni zahtjev koji već iz tog razloga nije osnovan. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci donesenoj pod poslovnim brojem Rev 919/17-2 od 24. svibnja 2017., koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

14. Pri tome je za istaći da se označavanje dijela čest. zem. … k.o. G. Z., na kojem tužiteljica tvrdi da ima pravo koje sprječava ovrhu, kao dio koji se nalazi uz među sa čest. zem. … k.o. G. Z. ne može, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, smatrati točno označenim dijelom nekretnine, kao što se to ne može smatrati niti označavanje novim katastarskim čestica kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu, budući da iste kao takve nisu formirane i u katastru označene posebnim brojem u smislu čl. 4. st. 1. ZZK.

15. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice.

16. Pravilno je sud prvog stupnja primjenio materijalno pravo i to odredbu čl. 154. st. 1. ZPP prilikom donošenja odluke o troškovima postupka.

17. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 368. st. 2. ZPP, odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

 

Zadar, 21. prosinca 2021.

 

 

Predsjednik vijeća

 

Marin Grbić, v.r.