Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 3998/2021-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. G. iz P., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik S. K., odvjetnik u Č., protiv tuženice T. B. iz Č., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica M. D., odvjetnica u Č., radi naknade štete i stjecanja bez osnove, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-545/2020-2 od 9. studenoga 2020., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Čakovcu broj Pn-113/2019-10 od 24. travnja 2020., u sjednici održanoj 21. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-545/2020-2 od 9. studenoga 2020. kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Čakovcu broj Pn-113/2019-10 od 24. travnja 2020.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio tri pravna pitanja za koja navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Navodi da je riječ o pravnim pitanjima o kojima ne postoji praksa revizijskog suda, a da praksa viših sudova nije jedinstvena te se poziva na presudu Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-2423/12 od 12. lipnja 2012.
3. Tuženica nije odgovorila na prijedlog.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prijedlog nedopušten.
5. Prvim pitanjem tužitelj pita ima li tužitelj pravo na naknadu štete koju je pretrpio provođenjem ovrhe, nakon što je pravomoćno preinačena ovršna isprava na temelju koje je provedena ovrha.
5.1. Navedeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer presuda Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-2423/12 od 12. lipnja 2012. na koju se predlagatelj pozvao ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti. Naime, navedena presuda Županijskog suda u Varaždinu donesena je uz primjenu odredbi Zakona o doplatku za djecu, pa u toj presudi u odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje nije niti izraženo pravno shvaćanje.
6. Drugo pitanje odnosi se na početak zastarnog roka kod naknade štete, a treće pitanje na zastoj zastare zbog nesavladivih prepreka.
6.1. Budući da u pobijanoj drugostupanjskoj odluci u odnosu na drugo i treće pitanje nije izraženo pravno shvaćanje, ni ta pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. u vezi s odredbom čl. 387. st. 5. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Ivan Vučemil, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.