1

Poslovni broj: Gž R-235/2020-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž R-235/2020-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

            P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, u pravnoj stvari tužiteljice T. I. iz P., OIB: ... , zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika bolnica dr. I. P., iz S., OIB: ..., radi isplate, rješavajući žalbu tužiteljice podnesenu protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-152/2018-17 od 3. siječnja 2020. i žalbu tuženika podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-152/2018-18 od 3. siječnja 2020, 21. prosinca 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-152/2018-17 od 3. siječnja 2020. potvrđuje.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

              Uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-152/2018-18 od 3. siječnja 2020. u točki 3. izreke i rješava:

 

              Nalaže se tužiteljici da vještaku R. v. d.o.o. za knjigovodstvena, računovodstvena i financijska vještačenja na ime razlike nagrade i naknade troškova za obavljeno vještačenje isplati iznos od 500,00 kn, u roku od 8 dana.

 

              Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka. 

             

 

 

 

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je zatražila od tuženika na ime razlike plaće isplatu ukupnog iznosa od 2.392,77 kn bruto sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i zahtjev za naknadu parničnog troška, pobliže navedeno izrekom citirane presude.

 

2. Rješenjem poslovni broj Pr-152/2018-18 od 3. siječnja 2020. R. v. d.o.o. za knjigovodstvena, računovodstvena i financijska vještačenja, odmjerena je nagrada i naknada troškova za obavljeno vještačenje u bruto iznosu od 2.500,00 kn (točka 1. izreke), određeno je da se novčani iznos od 2.000,00 kn isplati iz predujma što ga je položila tužiteljica (točka 2. izreke), te je naloženo tuženiku da imenovanom vještaku na ime razlike  nagrade i naknade troškova za obavljeno vještačenje isplati iznos od 500,00 kn (točka 3. izreke).

 

3. Protiv citirane presude žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbi čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), predlažući da se presuda ukine ili preinači, uz obvezu tuženika na naknadu troška parničnog postupka.

 

4. Rješenje poslovni broj Pr-152/2018-18 od 3. siječnja 2020. žalbom pobija tuženik u točki 3. izreke, također pozivom na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da se rješenje u pobijanom dijelu preinači, na način da se tužiteljicu obveže platiti predmetni trošak vještaka.

 

5. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu tuženika, dok je tuženik podnio odgovor na žalbu tužiteljice u kojem negira sve žalbene navode kao neosnovane, predlažući da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi.

 

6. Žalba tužiteljice nije osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

 

7.  Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 2.392,77 kn bruto na ime prekovremenog rada u dane kada držani praznici ili blagdani padaju u radne dane od ponedjeljka do petka, u vremenskom razdoblju od 25. srpnja 2016. do 31. prosinca 2018.

 

8. Radi se o postupku u sporovima male vrijednosti iz odredbe čl. 458. st. 1. ZPP-a.

 

9. Sukladno odredbi iz čl. 467. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14), koji Zakon se primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19) presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ovog Zakona i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

10. Stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije dopušten.

 

11. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi čl. 467. st. 1. ZPP-a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako niti ona iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju se ukazuje žalbenim navodima, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je istu moguće ispitati.

 

12. Među strankama nije prijeporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika, na radnom mjestu prvostupnice sestrinstva na Odjelu pojačane internističke skrbi.

 

13. I u ovoj žalbenoj fazi postupka prijeporno je je li tužiteljica tijekom utuženog perioda radila prekovremeno, a da nije koristila slobodne dane na ime prekovremenih sati, te je li tuženik tužiteljici sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13, 96/05 – dalje KU/13) i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 29/18 – dalje KU/18) obračunao i isplatio uvećanje plaće za prekovremeni rad, te s tim u svezi naknadu za godišnji odmor i naknadu za bolovanje.

 

14. Naime, tužiteljica drži da prekovremeni rad treba obračunati i isplatiti tako da se prekovremenim radom smatraju sati rada odrađeni tijekom mjeseca koji su bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, zatim sati rada koji su bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada kao i sati rada koje je tužiteljica odradila na blagdane, neradne dane i na Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka, dok je tuženik stava da se prekovremeni rad radnika koji rade u smjenama ili turnusu utvrđuje na mjesečnoj razini (a ne i na dnevnoj razini) te da sati rada odrađeni na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima ("Narodne novine" broj 33/96, 96/01, 13/02 – službeni pročišćeni tekst, 112/03, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11 – dalje ZBSND) te na Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka ne predstavljaju prekovremeni rad jer ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati.

 

15. Ocjenom provedenih dokaza, a s obzirom da je stav suda prvog stupnja da je sukladno odredbama čl. 18. st. 1. i 3. KU/13 i čl. 15. st. 1. i 3. KU/18 te odredbama čl. 19. st. 6. KU/13 i čl. 16. st. 6. KU/18, u vezi sa Zaključkom Zajedničkog povjerenstva br. 148. od 1. srpnja 2015., isključivo za vremenski period do 21. prosinca 2015. (kada je Zaključkom br. 153. s 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva od 21. prosinca 2015. stavljen izvan snage Zaključak broj 148) prekovremeni rad svaki sat rada odrađen iznad satnice koja tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati, a do kojeg vremenskog perioda tužiteljica prema priloženom ugovoru o radu na određeno vrijeme od 21. srpnja 2016. nije ni bila u radnom odnosu kod tuženika, niti je prema nalazu i mišljenju vještaka R. v. d.o.o., primjenom Zaključka br. 153. s 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva od 21. prosinca 2015., ostvarila kakav neplaćeni prekovremeni rad za utuženi period od 25. srpnja 2016. do 31. prosinca 2018., tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbija kao neosnovan.

 

16. Navedeno utvrđenje suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud.

 

17. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Identično je regulirano i odredbom čl. 49. KU/18.

 

18. Prema Zaključku broj 148 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora, koji je donesen na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. zaključeno je:

 

                "Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

 

19. U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

 

20. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.

 

21. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i treba biti plaćen."

 

22. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak 153. koji glasi:

 

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

 

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno.

 

Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

 

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

 

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenim zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.

 

Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148."

 

23. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, odnosno odredbu čl. 16. st. 6. KU/18, a kako to utvrđuje i sud prvog stupnja, prema kojim odredbama tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 te KU/18 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva, budući da ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih  tumačenja kao sastavnog dijela tih kolektivnih ugovora.

 

24. Stoga, kako se Zaključak broj 153 u bitnom razlikuje od Zaključka broj 148 (koji je Zaključkom broj 153 stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema ranijem Zaključku broj 148 redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

 

25. Zaključak broj 153 o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

 

26. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 koji glasi:

 

"Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene".

 

27. KU/13 stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 donesene po Povjerenstvu pod brojem 148, a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

 

28. Budući da je Zaključak broj 148 izmijenjen i stavljen izvan snage tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati bi činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to novo tumačenje.

 

29. Stoga, kako iz nalaza i mišljenja angažiranog financijskog vještaka, a primjenom Zaključka broj 153 ne proizlazi da bi tužiteljica u utuženom razdoblju ostvarila ikakav neplaćeni prekovremeni rad, pravilno je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

30. O navedenome je radi jedinstvene primjene prava pravni sastav zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske (tako rješenje poslovni broj Rev-873/2021-2 od 8. rujna 2021., poslovni broj Rev-872/2021-2 od 31. kolovoza 2021.).

 

31. Iz ovih je razloga na temelju odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

 

32. Osnovano tuženik žalbenim navodima osporava zakonitost točke 3. rješenja suda prvog stupnja poslovni broj Pr-152/2018-18 od 3. siječnja 2020., budući da je pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a na snašanje navedenog troška trebalo obvezati tužiteljicu koja je u cijelosti izgubila predmetnu parnicu.

 

33. Iz ovih je razloga na temelju odredbe iz čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

34. U preostalom dijelu (toč. 1. i 2. izreke) rješenje suda prvog stupnja poslovni broj Pr-152/2018-18 od 3. siječnja 2020. kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

 

35. Tužiteljici nije dosuđen trošak žalbenog postupka, budući da u istom nije uspjela.    

 

 

U Rijeci 21. prosinca 2021.

 

 

     Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić