1              

Poslovni broj: 24 Gž-297/2021-2

 

 

 

 

Poslovni broj: 24 Gž-297/2021-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Nadi Krnjak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja I. M., OIB:… iz Z., zastupanog po punomoćnici E. K., odvjetnici u Z., protiv protustranke A. M., OIB:… iz Z., zastupane po punomoćnici T. P., odvjetnici u Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 39 R1-749/18-25 od 20. siječnja 2021., dana 20. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 39 R1-749/18-25 od 20. siječnja 2021. i predmet vraća istome sudu na ponovan postupak.

             

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

"I. R a z v r g a v a se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk.ul. 2929 k.o. G. S. – etažno vlasništvo s određenim omjerima zkč. 318/1 stambena zgrada, M. D. pov. 201 m2 i dvorište pov. 849 m2 suvlasnički dio:

139/1000 etažno vlasništvo (E-13) na 1. trosobni stan S6 u potkrovlju desno, koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, kupaone s WC-om, garderobe i hodnika neto korisne površine 61,31 m2 i pripadaka dvije terase stvarne površine 36,79 m2 i parkirališnih mjesta P6 i P7 stvarne površine 21,16 m2 u elaboratu označeno plavom bojom, suvlasništvo predlagatelja I. M. u 1/2 dijela i protustranke A. M. u 1/2 dijela

CIVILNOM DIOBOM - prodajom i podjelom kupovnine među suvlasnicima sukladno njihovim suvlasničkim omjerima

 

II. Trošak postupka određuje se u iznosu od 2.872,80 kn. Nalaže se protustranci isplatiti predlagatelju razmjerni dio troška ovog postupka u iznosu od 1.436,40 kn, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnijela je protustranka iz svih zakonom dopuštenih razloga predlažući da se isto preinači tako da se odbije zahtjev predlagatelja ili podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova.

 

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj je osporio žalbene navode isticanjem da će protustranka prodajem steći dovoljno sredstva za kupnju druge nekretnine te da se inzistiranjem na načelu razmjernosti dovodi u situaciju da svoje pravo na razvrgnuće neće moći nikada ostvariti. Stoga predlaže potvrditi pobijano rješenje.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5.1. U ovom izvanparničnom predmetu prvostupanjski je sud odlučivao o prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine opisane u izreci ovoga rješenja što je u naravi trosobni stan u stambenoj zgradi u Zagrebu na adresi u kojoj su predlagatelj i protustranka, kao bivši bračni drugovi, suvlasnici svaki u ½ dijela. Obzirom da stranke kao suvlasnici nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća, a provedenim vještačenjem utvrđeno je da geometrijska dioba nekretnine nije moguća prvostupanjski je sud primjenom odredbi čl. 47. st. 1. i čl. 50 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i  152/14 – dalje: ZV) odredio civilno razvrgnuće prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi i podjelom kupovnine između suvlasnika razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

 

5.2. Prigovor protustranke da je prijedlog podnesen u nevrijeme obzirom da predmetni stan u kojem ona živi sa dvoje maloljetne djece stranaka predstavlja njezin i njihov dom u smislu čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prvostupanjski je sud  ocijenio neosnovanim uz zauzeto stajalište da se odlukom o razvrgnuću isplatom ne odlučuje o njezinome gubitku doma kojeg ona može izgubiti tek u ovršnom postupku u slučaju nepostizanja sporazuma o isplati svog dijela drugom suvlasniku.

 

5.3. O troškovima razvrgnuća odlučeno je primjenom čl. 54. ZV u svezi sa paragrafom 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

 

6. Pozivajući se na relevantnu sudsku prasku Europskog suda za ljudska prava, odluke županijskih sudova RH te odluke Ustavnog suda RH protustranka u žalbi osporava pravilnost stajališta prvostupanjskog suda u svezi istaknutog prigovora prava na dom smatrajući da je i u postupku razvrgnuća civilnom diobom sud dužan utvrditi da li nekretnina predstavlja njezin dom i provesti test razmjernosti, sve to imajući u vidu:

- da ona u predmetnom stanu živi s dvoje maloljetne djece stranaka koja su tu i rođena,

-da nema drugu nekretninu za stanovanje u koju bi mogla preseliti sa maloljetnom djecom, dok predlagatelj ima svoj dom,

-da je predlagatelj kao roditelj dužan maloljetnoj djeci osigurati temeljna egzistencijalna prava pa i pravo na dom,

-da predlagatelj godinama nije doprinosio za uzdržavanje maloljetne djece pa je na njegovom suvlasničkom djelu osnovano založno pravo koje osigurava i naplatu budućih tražbina uzdržavanja pa predlagatelj prodajom ne može ostvariti nikakav novčani benefit.

 

7.1. Člankom 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uz Protokol broj 1. propisano je pravo svakoga na poštovanje svoga privatnoga i obiteljskog života, doma i dopisivanja te pravo na mirno uživanje svoje imovine koje nitko ne može biti lišen, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Također je i Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014) pravo na dom kao jedno od temeljnih ustavom zaštićenih prava propisano čl.34.st.1.S druge strane čl. 48. Ustava RH štiti se pravo vlasništva koje njegove nosioce obvezuje  time da su odredbe o stjecanju, zaštiti, ograničenju i prestanku prava vlasništva pobliže razrađene i regulirane ZV koji u čl. 47. st. 2. propisuje da svaki suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

 

7.2. Stoga je, imajući u vidu prigovor protustranke istaknut u smislu zakonske odredbe čl. 47. st. 2. ZV pozivom na ustavno i konvencijsko pravo na dom isticanjem činjenica navedenih u toč. 6. obrazloženja ove drugostupanjske odluke, prvostupanjski sud nakon pravilnog utvrđenja da predmetni stan predstavlja njezin dom bio dužan u ovom izvanparničnom postupku provesti test razmjernosti u okviru kojeg treba odgovoriti predstavlja li zahtjev za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom miješanje u pravo protustranke na poštivanje doma, teži li s njime ostvariti legitimni cilj i da li je obzirom na sve konkretne okolnosti takvo miješanje nužno u demokratskom društvu. Sve to obzirom da će pravomoćna odluka izvanparničnog suda o civilnom razvrgnuću nekretnine predstavljati ovršnu ispravu za pokretanje ovršnog postupka koji u konačnici može rezultirati iseljenjem protustranke pa je imajući u vidu posljedice koje mogu proizaći iz pravomoćne odluke o razvrgnuću istaknuti prigovor nužno raspraviti već u ovom izvanparničnom postupku. Sve to vodeći računa da se u konkretnom slučaju radi o dva suprotstavljena privatna prava i interesa, legitimnog prava predlagatelja zahtijevati razvrgnuće suvlasništva i prava na dom protustranke koje se u konkretnom slučaju proteže i na maloljetnu djecu stranaka.

 

7.3. Obzirom da zbog neprovođenja testa razmjernosti činjenično stanje nije dovoljno raspravljeno valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH, 84/08, 96/08-odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - odluka US RH, 70/19) ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će taj sud saslušati stranke na sve okolnosti potrebne za ocjenu ne/osnovanosti prigovora. Potrebno je utvrditi i raspraviti imovinske prilike stranaka, mogućnost protustranke da u ovršnom postupku kupi suvlasnički dio predlagatelja ili ostvarenom kupovinom sebi i djeci osigura drugi prostor za stanovanje kao i njezinu tvrdnju da predlagatelj za razliku od nje i maloljetne djece ima dom na drugoj adresi. Nakon što predmet spora raspravi na taj način prvostupanjski će sud donijeti novu odluku o podnesenom zahtjevu kojom će ujedno odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

 

U Varaždinu 20. prosinca 2021.