Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
Republika Hrvatska Općinski sud u Splitu ex Vojarna Sv. Križ
Dračevac, Split Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, a na
prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice N.
S. iz S.,OIB:…., koju zastupa punomoćnik M.
U., odvjetnik u S. , protiv tuženika D. Z. S. I. N. O.
L., S.,OIB: …kojeg zastupaju punomoćnice
E. K. B. i M. B. P., odvjetnice u S., radi isplate, nakon
održane glavne i javne rasprave zaključene dana 25.studenog 2021.. u nazočnosti
zamjenice punomoćnika tužitelja A. M., odvjetničke vježbenice kod odvjetnika
N. B. i zamjenika punomoćnika tuženika I. Č., odvjetnika u
Splitu, dne 17.prosinca 2021.,
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku D. Z. S. I. N. O. L., S.
OIB: …, da u roku od 15 dana isplati tužiteljici N. S.
OIB: … iz S., iznos od 5.216,97 kuna zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama koje teku na:
- iznos od 347,39 kuna od 15.siječanj 2016.god. - iznos od 358,41 kuna od 15.veljača 2016.god.
- iznos od 314,13 kuna od 15.ožujak 2016.god. - iznos od 337,30 kuna od 15.travanj 2016.god. - iznos od 318,76 kuna od 15.svibanj 2016.god.
- iznos od 351,50 kuna od 15.lipanj 2016.god.
- iznos od 310,23 kuna od 15.srpanj 2016.god.
- iznos od 385,50 kuna od 15.kolovoz 2016.god. - iznos od 420,89 kuna od 15.rujan 2016.god.
- iznos od 386,31 kuna od 15.listopad 2016.god. - iznos od 423,53 kuna od 15.studeni 2016.god.
- iznos od 393,12 kuna od 15.prosinac 2016.god. - iznos od 519,02 kuna od 15.siječanj 2017.god.
- iznos od 350,88 kuna od 15.veljača 2017.god.
2 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
pa do isplate koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak.
II Nalaže se tuženiku D. Z. S. I. N. O. L.,
S. O.: …. tužiteljici N. S. , OIB: …. naknaditi parnični
trošak u iznosu od 2.812,50 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj
iznos teče od dana donošenja presude 17.prosinca 2021. do isplate, u visini stope
određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište
određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15
dana.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je dana 13.veljače 2021. podniijela tužbu kod ovog suda u kojoj
navodi da je u utuženom periodu od siječnja 2016. do siječnja 2017. bila zaposlenik
tuženika, a koji predstavlja javnu službu u smislu odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u
javnim službama. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće
temeljem odredbe iz čl. III. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011., a nakon preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 2.studenog
2021.god., u ukupnom iznosu od 5.216,97 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim
kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, izuzev zateznih kamata
na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa
zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio navode tužiteljice , predložio odbiti
tužbeni zahtjev te tužiteljicu obvezati na naknadu troška ovog postupka. Tuženik
osporava pravnu valjanost Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, dodatka,
Izmjena Dodatka, arbitražne odluke i Vjerodostojnog tumačenja, na koje se
dokumente poziva tužiteljica. s obzirom da za njih nikada nije, prema proceduri iz
Zakona o radu, uspostavljen ili ustanovljen Odbor sindikata za kolektivne pregovore,
odnosno on nije imenovan po Gospodarskom socijalnom vijeću. U konkretnom
slučaju, sklapanju Sporazuma nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu
odredbe čl. 186. ZR/95 već su vršeni dogovori s predstavnicima pojedinih sindikata
pa utoliko nije poštivana propisana procedura te se Sporazum zajedno sa svim
svojim Dodacima, kao i Arbitražna odluka te Vjerodostojno tumačenje ukazuju
nezakonitim. Tuženik nadalje ističe da Izmjene dodatka nisu sklopile sve stranke koje
su sklopile Sporazum i Dodatak te da stoga iste nisu pravno valjane i obvezujuće.
Naime, Sporazum i Dodatak sklopljeni su između Vlade RH i osam sindikata javnih
službi dok su Izmjene dodatka sklopljene između Vlade RH i sedam sindikata (iste
nije sklopio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske). Notorno je da
izmjene i dopune, da bi bile valjane, moraju ugovoriti sve strane ugovornog odnosa,
a što ovdje nije slučaj, stoga se, uslijed nedostatka identiteta stranaka, radi o
3 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
nevaljanom aktu. Također osporava temeljenje tužbenog zahtjeva na čl. 3. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada
2011.god. po kojima je osnovica za obračun plaća 5.415,37 kn jer okolnosti za
povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako tužiteljica
navodi nisu nastupile. Tuženik osporava da su se u utuženom periodu ostvarili uvjete
za rast osnovice navodeći da se treba primijeniti odredba čl.7 toč.1. Izmjene i dopuna
dodatka sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama iz 2011., a koja je nužna
za ostvarivanje odredbi dodatka odnosno izmjene i dopune. Tuženik, dalje navodi
kako je u razdoblju od listopada 2011. do rujna 2014. Državni zavod za statistiku
zabilježio je pad (negativan rast) realnog međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a u
ukupno 12. tromjesečja, stoga je, primjenom odredbe čl. VII. t. 1., primjenu čl. III.
valjalo odgoditi za dvanaest tromjesečja, odnosno do studenog 2019. Kod toga valja
naglasiti kako su Izmjene dodatka sklopljene na određeno vrijeme – na razdoblje od
pet godina – pa utoliko do usklađenja, obzirom da je Sporazum istekao prije no što bi
se usklađenje imalo primijeniti, nije ni moglo doći.
3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe,
odnosno odgovora na tužbu, time da je na pripremnom ročištu održanom
25.studenog 2021.9. na kojemu je ujedno i zaključen prethodni postupak, te održana
i zaključena glavna rasprava istakao ne osporava visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice
kako je postavljena podneskom od 2.studenog 2021., no osporavao je pravni osnov
4. Sud je izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna Dodatku Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011., Arbitražne odluke od
7.12.2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006.,
Dodatka Sporazumu od 13.5.2009. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana
28.12.2012., pregledom priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od
28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015.,
objave procjene DZS-a od 4.9.2015. i priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o
objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., i objave
procjene DZS-a od 4.12.2015., te pregledom obračunskih/platnih listi za tužiteljicu u
utuženom razdoblju i tablice izračuna razlike u isplati plaće, ako i ostale
dokumentacije koja je priložena uz odgovor na tužbu i podnesak tužiteljice i to
priložene sudske odluke.
5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. temeljem odredbe čl. III. i čl. IV. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada
2011. za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., u iznosu od 5.216,97 kuna
bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Također, nije sporno da je
tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te
nije sporna pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju u
odnosu na navedeni osnov.
4 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a. Sporna je i pravna osnov
tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na daljnja povećanja osnovice plaće u
javnim službama uz ispunjenje uvjeta predviđenih odredbama članka IV. st. 2. i st. 3.
IDDS-a, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u
javnim službama prema paritetu plaće u privredi.
9. Odredbom članka 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 141/12., 150/13., 153/13.;
dalje: TKU) propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
10. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:
- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja,
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički
sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u
2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,
- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
5 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,
time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža
usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.
11. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog
Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.
11.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja
2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.
11.2. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi
sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.
11.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja
2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od
25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.
11. 4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12)
6 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.
11.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka.
12. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti
osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma.
Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su
Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada
RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost
Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu
pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje
njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda
Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske
broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.
Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra da IDD Sporazuma predstavljaju KU
sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojom je
bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na
područje visine plaće u javnim službama. Iz navedenih razloga IDD Sporazuma, a na
koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što
proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca
2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl.
IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka
ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz
sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.
13. Dana 28.kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje
proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na
isto tromjesečje 2014. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015.
DZS-a od 27.studenog 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% i III.
tromjesečju u 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. , koji statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4.prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja
7 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopnu odnosu na isto razdoblje
prethodne godine, te da je aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2% to je
utvrđeno da su se krajem studenog 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u
visini od 5.415,37 kuna i to temeljem čl. III IDDS.
14. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet
za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto).
15. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u periodu od prosinca
2015. do siječnja 2017. utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom utuženog
razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od
5.108,84 kn,a za mjesec siječanj oprema osnovici od 5.211,02 kuna . Naime,
Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica je povećana na iznos od
5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017.
16. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje
određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV
st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz
članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između
pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama
prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu
nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008.
godini, a sve prema podacima DZS.
17. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna
bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u
2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi
u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu
iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50
kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za
2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka
dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je
paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
18. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da
sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka,
međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu
obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim
odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je
uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed
8 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio
podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4.
lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za
daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
19. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i
siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je
osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca
2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016.
5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn.
20. Slijedom prednjeg, ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice za
isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parbenih stranaka nije
prijeporna visina tužbenog zahtjeva (odnosno obračun tužiteljice), to je valjalo
tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 5.216,97 kuna prihvatiti u cijelosti. Na
dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od
dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz
članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05.,
41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći u iznosu od
5.216,97 kn., a kako je to tužiteljica i zatražila. To zato jer se bruto plaća sastoji od
neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno
odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj
177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13.,
83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine"
broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13.,
160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po
sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega
proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u
odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela
pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom
plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne
dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu
dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na
te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je odlučeno u točki I izreke
presude.
21. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 1., te čl. 155.
Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19).
Budući da tužiteljica uspjela u sporu u cijelosti priznat joj je trošak u skladu s
važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne
novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, i to: za
sastav tužbe-75 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 29.10 2021. kojim se
očituje na odgovor na tužbu -75 bodova, za sastav podneska od 2.11.2021.18,75
9 Poslovni broj: Pr-4078/2021-10
bodova, za zastupanje na ročištu od 25.11.2021.-75 bodova, za pristup ročištu za
objavu presude od 17.12.2021. 37,5 bodova, ukupno 281,25 bodova, što pomnoženo
s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 2.812,50 kuna. Na dosuđeni iznos tužiteljici su
dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 17.prosinca 2021., kao dana
presuđenja, do isplate, a kao u točki II izreke presude.
U Splitu, 17.prosinca 2021.
SUTKINJA:
Katica Bojčić Vidović, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog
suda nadležnom županijskom sudu.
DNA:
- pun. tužiteljice, pun. tuženika
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.