- 1 -

Broj: Ppž-13154/2021

 

                                                     

 

 

                                                                                            Broj: Ppž-13154/2021

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

     R J E Š E NJ E

                                                                     

                                                                     

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D.B., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.),odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 26. listopada 2021., broj: Pp-5591/2021-4, u sjednici vijeća održanoj 17. prosinca 2021.,

 

r i j e š i o    j e

 

           I.               U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, a po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

            II.               Uslijed odluke iz točke I. žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš je bespredmetna.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.               Pobijanom prvostupanjskom pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 26. listopada 2021., broj: Pp-5591/2021-4, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. D.B. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  te je na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

2.               Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaje Omiš pravodobno je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

2.1.               Žalba je bespredmetna.

 

3.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

 

4.               Naime, u ovom prekršajnom predmetu je prvostupanjski sud, nakon provedenog postupka, donio presudu broj: 38.PpJ-12/18 od 28. siječnja 2019., koja je rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 31. ožujka 2021., broj Jž-941/2019, ukinuta i predmet je dostavljen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. U tom rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nakon što je navedeno čime je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, dana je slijedeća uputa prvostupanjskom sudu: „U ponovnom postupku, prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe tužitelja ponovno izvesti sve potrebne dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.“

 

4.1.              Prvostupanjski sud, nakon što je primio navedeno rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nakon ponovnog suđenja, donio je presudu koja je predmet ovog žalbenog postupka.

 

5.               Međutim, prvostupanjski sud nije postupio po uputi drugostupanjskog suda te je u ponovnom postupku koristio kao dokaz iskaze svjedoka T.K., P.Z., M.Č., G.M., I.T., M.K. i M.M. pred prvostupanjskim sudom u postupku broj: 38.PpJ-12/18, koji je prethodio ukidnom rješenju drugostupanjskog suda broj: Jž-941/2019 i na tim iskazima temeljio svoju odluku, iako su navedeni dokazi nezakoniti u smislu čl. 90. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona.

 

6.                Naime, iskazi navedenih svjedoka nisu zakoniti dokazi sukladno čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.; dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka. 

 

6.1.                Čl. 173. Prekršajnog zakona propisuje da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju gore navedenih svjedoka pred prvostupanjskim sudom nije razvidno da su svjedocima dana upozorenja sukladno odredbama čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku.

 

          Čl. 288. st. 3. ZKP/08 propisano je:

„(3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1 ovog Zakona i ta će se upozorenja unijeti u zapisnik“,

           dok je čl. 286. st. 1. ZKP/08 propisano:

„Svjedok nije obavezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će tijelo koje vodi postupak poučiti svjedoka.“

         Čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim  ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako:

5) upozorenje iz članka 288. stavka 3. ovoga Zakona nisu ubilježena u zapisnik

             

6.2.      Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka T.K., P.Z., M.Č., G.M., I.T., M.K. i M.M. (od 10. svibnja 2018.) pred prvostupanjskim sudom, razvidno je da su upozorenja iz čl. 288. st. 3. ZKP/08 samo djelomično ubilježena u zapisnik, tako da je svjedok upozoren da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, dok niti jedan od navedenih svjedoka nije upozoren da nije obavezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.

 

                 7.    Budući je prvostupanjski sud upotrijebio kao dokaz iskaze gore navedenih svjedoka i na njima temeljio presudu, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

  7.1.                Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu kada koristi navedeni iskaz i analizirajući njegov sadržaj ocjenjuje obranu okrivljenika, te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika. 

             

8.                Iz navedenih razloga trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, ne upuštajući se razmatranje osnovanost nižih žalbenih razloga, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ne koje žalitelj ukazuje žalbom. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te će postupiti u skladu s rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 31. ožujka 2021. broj Jž-941/2019.

 

9.              Iz navedenih razloga na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. prosinca 2021.

 

 

Zapisničarka :                         Sutkinja izvjestiteljica:                 Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                  Goranka Ratković                     Gordana Korotaj, v.r.                                                                                                                                                             

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.