Poslovni broj: 19 Ovr-800/2021-6

 

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog

 

 

                                                                                   Poslovni broj: 19 Ovr-800/2021-6

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sutkinji Zdenki Kudović- Husain, na prijedlog više sudske savjetnice – specijaliste Snježane Bašić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja C. G. d.o.o. za g. i u., S., OIB:..., koje zastupa direktor P. J., S., OIB:..., zastupan po punomoćniku A. Č., Z.,  OIB:..., odvjetnik u O. d. Ž.&p. d.o.o., Z., OIB:..., protiv protivnika osiguranja REPUBLIKA HRVATSKA, URED, Z., OIB:..., kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvu u Zagrebu Stalna služba u Sesvetama, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, 17. prosinca 2021.

 

 

 

r i j e š i o     j e

 

              I Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u ovoj pravnoj stvari, koji glasi:

 

„(1)              Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja da odustane od naplate temeljem bjanko zadužnica broj: OV-6475/2021 i broj: OV-6476/2021 za iznos od ukupno 135.000,00 kuna određuje se privremena mjera na način da se:

a)     zabranjuje protivniku osiguranja da se naplaćuje po:

-          bjanko zadužnici potvrđenoj 25. 06. 2021. g. od Javnog bilježnika I. M. pod brojem OV-6475/2021 za iznos od ukupno 45.000,00 kuna,

-          bjanko zadužnici potvrđenoj 25. 06. 2021. g. od Javnog bilježnika I. M. pod brojem OV-6476/2021 za iznos od ukupno 90.000,00 kuna,

 

te se nalaže protivniku osiguranja da povuče Zahtjev za izravnu naplatu po osnovi bjanko zadužnice broj OV-6475/2021 i Zahtjev za izravnu naplatu po osnovi bjanko zadužnice broj OV-6476/2021 koje je protivnik osiguranja dostavio Financijskoj agenciji dana 19. 10. 2021. g.

b)     zabrana i nalog iz točke a) ovog prijedloga provedeni su danom dostave ovog rješenja protivniku osiguranja

 

c)     zabranjuje se Financijskoj agenciji Z. da po nalogu protivnika osiguranja ili treće osobe postupa po osnovi bjanko zadužnice broj OV-6475/2021 od 25. 6. 2021. za iznos od ukupno 45.000,00 kuna, te po osnovi bjanko zadužnice broj OBV-6476/2021 od 25. 6. 2021. za iznos od ukupno 90.000,00 kuna, te joj se zabranjuje da protivniku osiguranja ili bilo kojoj trećoj osobi, na njegov račun isplati iznos naznačen u gore navedenim bjanko zadužnicama

 

d)     zabrana iz točke c) ovog prijedloga provedena je s danom dostave ovog rješenja Financijskoj agenciji Z.

 

(2)    Predlagatelju osiguranja određuje se rok od 15 dana od izdavanja ove privremene mjere u kojem je dužan podnijeti ovom sudu tužbu protiv protivnika osiguranja radi odustanka od naplate po osnovi bjanko zadužnice broj: OV-6475/2021 od 25. 6. 2021. za iznos ukupno 45.000,00 kuna te po osnovi bjanko zadužnice broj: OV-6476/2021 od 25. 6. 2021. za iznos ukupno 90.000,00 kuna u kojem slučaju ova privremena mjera ostaje na snazi najduže do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.

 

 

2   Nalaže se protivniku osiguranja plaćanje troškova postupka osiguranja u iznosu od 4.825,00 kuna uvećano za pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja rješenja o osiguranju pa do isplate."

 

 

 

 

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja C. G. d.o.o. za g. i u., S., OIB:...da protivniku osiguranja naknadi trošak postupka u iznosu od 5.000,00 kn, u roku od 8 dana.

 

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja C. G. d.o.o. za g. i u., S., OIB:...za naknadu troškova postupka u iznosu od 7.100,00 kn, kao neosnovan.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

 

1.              Dana 16. studenog 2021. C. G. d.o.o. za g. i u., S., OIB:... (dalje: predlagatelj osiguranja) podnio je Općinskom sudu u Sesvetama prijedlog radi osiguranja  nenovčane tražbine zabranom protivniku osiguranja naplate po dvije bjanko zadužnice ovjerene po javnom bilježniku I. M. sa sjedištem u  V. G. dana 25. lipnja 2021. pod poslovnim brojem OV-6475/2021 na iznos od 45.000,00 kn i pod poslovnim brojem OV-6476/2021 na iznos od 90.000,00 kn.

 

2.              Predlagatelj osiguranja podnesenom prijedlogu u bitnome navodi da je predmetne  zadužnice predao protivniku osiguranja kao jamstvo za ozbiljnost ponude, a u svrhu sklapanja Ugovora o javnim radovima broj: ..., izvođenje radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća – G.- 9 -P. (predvidivo 50 kuća), Ugovora o javnim radovima broj: ..., izvođenje radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća – G.-17-P. (predvidivo 50 kuća) i Ugovora o javnim radovima broj: ..., izvođenje radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća – G.-27-S. (predvidivo 50 kuća).

 

3.              Nadalje navodi da je u otvorenom postupku javne nabave izvođenja radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća (Ev.broj nabave ...) ponuda predlagatelja osiguranja ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija, međutim da predmetni Ugovori nikada nisu sklopljeni između predlagatelja i protivnika osiguranja, uz obrazloženje protivnika osiguranja koje glasi: "zbog odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi", nakon čega da je protivnik osiguranja proveo novo rangiranje ponuda ne uzimajući u obzir ponude predlagatelja osiguranja.

 

4.              Predlagatelj u prijedlogu, i dalje tijekom postupka ističe da predmetne Ugovore o javnoj nabavi nije potpisao iz razloga što mu  protivnik osiguranja na njegove učestale upite nikada nije dostavio kompletnu dokumentaciju temeljem koje bi mogao pristupiti izvršavanju radova te u potpunosti preuzeti obveze iz Ugovora. Naime, navodi da iz troškovnika na bazi kojeg je predlagatelj osiguranja, kao ponuditelj, izradio ponude za izvođenje radova  nije moguće utvrditi točnu količinu materijala koju je potrebno pribaviti, kao niti broj radnika i građevinsku mehanizaciju koju je potrebno angažirati na projektima za koje je predlagatelj odabran, tim više što je u ugovoru naznačen rok od 80 dana od sklapanja ugovora za izvršenje ugovorenih radova, a koji se ne poklapa sa krajnjim rokom  za izradu projektne dokumentacije.

 

5.              Vezano na traženu bankarsku garanciju (prema toč. 31.2. Dokumetacije o nabavi) predlagatelj navodi da mu je zbog proteka vremena od tri mjeseca od raspisivanja natječaja, te drugih preuzetih obveza i izdavanja bankarskih garancija smanjen limit, iz kojeg razloga više nije u mogućnosti izdati bankarske garancije za sve tri grupe nabave, u kojem smislu je zamolio protivnika osiguranja izmjenu Ugovora na način da umjesto bankarske garancije dostavi bjanko zadužnicu ili da odustane od jedne grupe radova.

 

6.              Slijedom svega ranije navedenog predlagatelj osiguranja smatra da je protivnik osiguranja predmetne zadužnice podnio na naplatu Financijskoj agenciji bez osnove i protivno zakonu, jer da je očito da se razlozi nepotpisivanja Ugovora ne mogu pripisati krivnji predlagatelja osiguranja i primjeno točke 31.1. Dokumentacije o nabavi.

 

7.              Protivnik osiguranja se usprotivio određivanju predložene privremene mjere. Obrazlaže kako je predmetni postupak javne nabave za protivnika osiguranja bio od iznimne važnosti, a posebno je bilo značajno što prije provesti isti postupka i sklopiti ugovore o javnoj nabavi radova , što da je vidlijvo i iz toč. 33. Dokumetacije o nabavi. Nadalje ističe da je u  prilogu iste dokumentacije objavljen i prijedlog predmetnih Ugovora, ta da je predlagatelj osiguranja ima sve potrebne informacije, a da je u slučaju potrebe za bilo kakvim daljnjim pojašnjenjem imao mogućnost isto zahtijevati tijekom roka za dostave ponuda, a što predlagatelj osiguranja nije učinio. Pored toga navodi da je protivnik osiguranja (kao naručitelj) više puta pozivao ponuditelja, ovdje predlagatelja osiguranja na potpis Ugovora, te da mu je povrh toga omogućio i da dođe na sastanak radi dobivanja traženih informacija, međutim da ponuditelj niti tu mogućnost nije iskoristio, niti je na višekratne pozive protivnika osiguranja pristupio potpisivanju Ugovora, mada mu je bilo ukazano  na mogućnost naplate jamstva za ozbiljnost ponude. Zaključno protivnik osiguranja navodi, u podnesku od 10. prosinca 2021., kao i  na održanom ročištu, da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere koje su određene čl.  346.st.1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017 i 131/2000 – dalje u tekstu: OZ) jer da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a niti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, a niti je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastavak nenadoknadive štete koja prijeti.

8.              Protivnik osiguranja predlaže sudu odbiti predloženu privremenu mjeru, te obvezati predlagatelja osiguranja da protivniku naknadi troškove ovog postupka.

 

9.              Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

 

10.              Člankom 346. st. 1. OZ-a, propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

 

11.              Radi ocjenjivanja postojanja prve od dvije kumulativno potrebne pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, odnosno postojanja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja na povrat predmetnih sredstava osiguranja, sud je izveo dokaze uvidom u spisu priležeću dokumentaciju, i to: Zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji  od 19. listopada 2021. uz priležeću presliku bjanko zadužnice od 25. lipnja 2021. radi naplate tražbine u iznosu od 45.000,00 kn, broj ovjere OV-6475/2021 (list 7-11 spisa), Zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji  od 19. listopada 2021. uz priležeću presliku bjanko zadužnice od 25. lipnja 2021. radi naplate tražbine u iznosu od 90.000,00 kn, broj ovjere OV-6462021 (list 12-16 spisa),Dokumentaciju o nabavi – Izvođenje radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća (listovi 17-48 spisa), dio  Dokumentacije o nabavi – verzija 2 (ažurirana verzija na dan 02. lipnja 2021. – Usluge izrade projekata i stručnog nadzora nad radovima popravka nekonstrukcijskih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća (listovi 49-51 spisa), Dopis Ureda od 29. srpnja 2021. (list 53 spisa), Ugovor o javnim radovima (G. 9-P.), Ugovor o javnim radovima (G.17–P.) i Ugovor o javnim radovima (G. 27-S.), M. V., S. VI. dio, P. XII. dio) sve na listovima 55-75 spisa, e-mail komunikacija (76-88 spisa), Odlika o odabiru za grupu 9, od 11. studenog 2021., Odluka o odabiru za grupu 17, od 11. studenog 2021. (listovi 89-92 spisa), Odluka o poništenju za grupu 17 od 11. studenog 2021. (list 93-94 spisa), korespodenciju stranaka putem e-maila (listovi 102-125 spisa).

 

12.              Iz ranije pobrojane dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao naručitelj provodio otvoreni postupak javne nabave izvođenja radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća na području proglašenja katastrofe odnosno na području S.-m. županije, K. i Z. županije, s ciljem sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

 
13.   Postupak se provodio pod evidencijskim brojem ... te je istim predviđena sanacija oko 1.500 kuća prema 30 grupa predmeta nabave, svaka grupa s predvidivih 50 kuća za sanaciju (list 21-22 spisa).

 

14.              Iz priložene Dokumentacije o nabavi (KLASA:302-02/21-02/68 i UR.BROJ: 510-02-02/01-21-05), pod točkom  5. (Opis predmeta nabave) proizlazi da se radovi  sastoje od sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća, te da se nabavljaju temeljem potreba naručitelja, u svemu sukladno tehničkim zahtjevima i ostalim traženim uvjetima naznačenim u Dokumentaciji o nabavi (list 21 spisa). Iz iste Dokumentacije, između ostalog proizlazi da je prema toč. 31.1. (Jamstvo za ozbiljnost ponude) ponuditelj obvezan u ponudi priložiti jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bjanko zadužnice ili zadužnice koja mora biti potvrđena kod javnog bilježnika, te da će naručitelj naplatiti iznos jamstva za ozbiljnost ponude u sljedećim slučajevima:

• odustajanje ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti,
• nedostavljanje ažuriranih popratnih dokumenata sukladno čl. 263 Zakona o javnoj nabavi
• neprihvaćanje ispravka računske greške
• odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi
• nedostavljanje jamstva za uredno ispunjenje ugovora.

 

15.              Naime prema odredbi čl. 214. st. 1. Zakona o javnoj nabavi ("Narodne novine" broj 120/2016) naručiteljima je omogućeno da u postupcima javne nabave mogu od gospodarskih  subjekata zatražiti dostavu različitih jamstava, između ostalog i jamstvo za ozbiljnost ponude. Istim Zakonom propisano je da javni naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, kao i slučajeve u kojima se jamstvo može naplatiti, između kojih  je i odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi.

 

16.              Iz priloženog dopisa Ureda od 29. srpnja 2021. (list 53-54 spisa) proizlazio da je u otvorenom postupku javne nabave izvođenja radova sanacije nekonstruktivnih elemenata u potresu oštećenih obiteljskih kuća, ev.br. ..., ponuda predlagatelja osiguranja ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija (list 53 spisa), te su predlagatelju osiguranja u prilogu e-mail poruke od 10. rujna 2021. (list 102 spisa) upućeni  i predmetni Ugovori radi provjere unesenih podataka (ime, sjedište, OIB) i usuglašavanja, uz poziv ponuditelju da pristupi  na potpisivanje Ugovora i to dana 14. ili 15. rujna 2021.  E-mail poruka istog sadržaja ponovno je upućena predlagatelji u osiguranja 13. rujna 2021. (list 103 spisa), koji je u e-mail poruci od  15. rujna 2021. istaknuo prigovore na dostavljene Ugovore i zatražio određena objašnjenja.

 

17.              Iz priložene e-mail poruke (list 104 spisa) proizlazi da ponuditelj, ovdje predlagatelj osiguranja, prigovara s osnova nepoznavanja uvjeta i načina izvođenja radova, i to konkretno da mu nije dostavljena projektno tehnička dokumentacija, prigovara predviđenom roku izvođenja radova, te ukazuje na nemogućnost izdavanja tražene bankarske garancije za sve tri grupe radova.

 

18.              Iz daljnje e-mail korespodenciju stranaka priležene spisu nedvojbeno proizlazi da je protivnik osiguranja odgovorio na istaknute prigovore, te da je ujedno ponuditelj višekratno pozivan na potpis predmetnih Ugovora, kao i na radni sastanak sa Stručnom službom s ciljem razjašnjavanja nejasnoća, kojem pozivu se nije odazvao niti jedan od predstavnika predlagatelja osiguranja, pravdajući se lošijim zdravstvenim stanjem (virozom). 

 

19.              Kako od vremena prvog poziva ponuditelju (ovdje predlagatelju osiguranja) s ciljem sklapanja predmetnih Ugovora, upućenog dana 10. rujna 2021. (list 102 spisa), isti niti na opetovano traženje nije obavijestio protivnika osiguranja o tome namjerava li zaključiti predmetne Ugovore, dana 27. i 28. rujna ponuditelj je upozoren, da će se, u slučaju njegovog ponovnog neodazivanja pozivu za sklapanje Ugovora, postupiti prema toč. 31.1. Dokumentacije o nabavi, odnosno da će naručitelj naplatiti iznos jamstva za ozbiljnost ponude (čl. 214. Zakona o javnoj nabavi).

 

    20.              Uvidom u bjanko zadužnice ovjerene po javnom bilježniku I. M., sa sjedištem u V. G., dana 22. svibnja 2019., poslovni broj : OV-6475/2021, utvrđeno je da je predlagatelj osiguranja dao suglasnost da se radi naplate tražbine zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa u skladu izjavom sadržanom u istoj ispravi izravno s računa isplate protivniku osiguranja do iznosa od 45.000,00 kn, dok je zadužnicom poslovni broj : OV-6476/2021, predlagatelj osiguranja dao suglasnost da se radi naplate tražbine zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa u skladu izjavom sadržanom u istoj ispravi izravno s računa isplate protivniku osiguranja, do iznosa od 90.000,00 kn.

 

21.              Odredbom čl. 346. Ovršnog zakona ( „Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20 - dalje OZ ) propisano je da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Vrste dopustivih privremenih mjera po pravilima ovršnog prava uređene su pravilom iz čl. 347. OZ-a.

 

22.              Međutim, ovdje je važno naglasiti da se osiguranje privremenom mjerom zabrane naplate po zadužnici može dopustiti samo iznimno, jer je zadužnica isprava koja ima specifična svojstva. Naime, prema odredbi čl. 214. st. 1. OZ-a određeno je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a određeno je da takva isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika na drugim predmetima ovrhe. Zadužnica je ujedno i sredstvo osiguranja, pa zbog njezinih navedenih svojstava intervencija suda u naplatu po zadužnici mora imati naročito opravdani razlog kako mjerama ne bi bilo dovedeno u pitanje funkcioniranje instituta zadužnice. Da bi sud privremenom mjerom intervenirao u postupak naplate po zadužnici, predlagatelj osiguranja, kao izdavatelj zadužnice, mora prije svega učiniti vjerojatnom svoju tražbinu usmjerenu na vraćanje zadužnice ili zabranu naplate iznosa iz zadužnice, pri čemu se zahtjev može temeljiti na različitim osnovama. To mogu biti, najprije, nedostaci koji se tiču same zadužnice kao isprave ili pribavljanja zadužnice, dok se druga grupu valjanih osnova za zahtjev za zabranu naplate po zadužnici ili povrat zadužnice, te s tim u vezi interveniranje suda privremenim mjerama, odnosi na tražbinu zbog čijeg je osiguranja zadužnica izdana.

 

23.              U smislu ranije citirane odredbe čl. 346. OZ-a, da bi dakle sud prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kao osnovan, predlagatelj osiguranja mora dokazati kumulativno postojanje dviju pretpostavki: vjerojatnost postojanja tražbine prema protivniku osiguranja (i to kada je u pitanju zadužnica privremena  mjera se može odrediti samo onda kada predlagatelj osiguranja u visokom stupnju učini vjerojatnim postojanje tražbine prema protivniku osiguranja),  te vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari odnosno učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

 

24.              Sud smatra da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja, tj. da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine zabrane naplate predmetnih zadužnica.

Naime, kao što i sam navodi, predlagatelj osiguranja predao je predmetnu zadužnicu protivniku osiguranja kao jamstvo za ozbiljnost ponude (oznake obnova od 28. lipnja 2021.) s ciljem sklapanja ugovora o javnoj nabavi  radova, međutim, predlagatelj osiguranja ničime nije dokazao da je ispunio svoje obveze koje su osigurane danim jamstvom, pa su ispunjeni uvjeti za naplatu putem predmetnih zadužnica (čl. 214 Zakona o javnoj nabavi).

 

25.              Pritom sud uvažava i odredbu članka 215. OZ-a koja propisuje institut bjanko zadužnice te zaključuje da se radi o specifičnom sredstvu/instrumentu osiguranja naplate određene tražbine koja je kao takva strogo vezana uz tražbinu iz osnovnog pravnog posla radi čijeg se ispunjenja izdaje, da se može koristiti samo za naplatu te iste tražbine u slučaju neispunjenja, da je njezin svagdašnji imatelj ovlašten u svako doba podnijeti zadužnicu na naplatu tražbine radi čijeg je osiguranja dana, neovisno o učincima pravnog posla radi kojeg je izdana, da kada je zadužnica podnesena na naplatu tada je mjerodavno je li bjanko zadužnica valjano sastavljena, je li tražbina ispunjena te ima li ista učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

 

26.              Naime, sud smatra neosnovane i za ovaj postupak irelevantne ranije navedene prigovore predlagatelja osiguranja, koji se tiču pojedinih odredaba Ugovora, budući da unatoč višekratnom pozivanju protivnika osiguranja na radni sastanak s ciljem razjašnjenja svih spornih pitanja, nitko od predstavnika ponuditelja se pozivu nije odazvao, usprkos tome  što su upozoreni na mogućnost naplate jamstva za ozbiljnost ponude, a niti iz dokumentacije priložene spisu, točnije e-mail korespodencije, proizlazi da je na strani ponuditelja postojala  ozbiljna inicijativa za dobivanje zatraženih objašnjenja, a time niti ozbiljna volja za sklapanje Ugovora. Osim toga, sud smatra da u postupku osiguranja nije niti ovlašten raspravljati o sadržaju spornih činjenica na koje je ukazivao prijedlog za osiguranje, a koje se tiču sadržaja tehničke dokumentacije koja nije niti dostavljena u spis, rokova za izvođenje pojedinih radova i dr., kao niti o činjenicama koje su mjerodavne za eventualni upravni postupak iz nadležnosti Ministarstva (Županijski sud u Rijeci Gž Ovr-1147/2018).

 

 

27.              Nadalje, iz ranije citirane odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a proizlazi da je potrebno učiniti vjerojatnim i opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, dakle one koju ne bi bilo moguće popraviti, no činjenični navodi prijedloga za osiguranje ne čine vjerojatnim postojanje te pretpostavke, drugim riječima, u tom smislu nisu priloženi dokazi iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da bi mu naplatom po zadužnici nastala takva šteta koja ne bi bila popravljiva. Tako, primjerice, spisu ne prileži ni dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi podnošenjem zadužnice na naplatu predlagatelj osiguranja bio onemogućen u nadmetanju za buduće poslove putem javne nabave, a sami navodi da bi mu aktivacijom zadužnica bila nanesena velika financijska šteta jer mu, obzirom na desetak zaposlenih, gubitak  iznosa od 135.000,00 kn predstavlja veliki gubitak, pored čega da raskidom ugovora za predlagatelja osiguranja nastaje daljnja šteta u vidu izgubljene dobiti od 3.900.000,00 kn, nisu dostatni za zaključak da predlagatelju osiguranja bez predložene privremene mjere prijeti nenadoknadiva šteta. Vezano za to valja reći da je upravo nenadoknadivost štete (a ne iznos zadužnice kojeg ističe u žalbi) ključan element za prosudbu, što znači da se nužno mora raditi o šteti koju ne bi bilo moguće popraviti, a sadržaj predmetnog prijedloga ne opravdava zaključak o vjerojatnosti nepopravljive štete jer u tom smislu nema konkretnih tvrdnji niti su na okolnost nenadoknadivosti štete priloženi odgovarajući dokazi. (Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske Pž-2337/09).

 

28.              Kraj svega navedenog potrebno je ponoviti da se odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/02., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.; dalje: ZPP) u postupku osiguranja primjenjuju na odgovarajući način, poštujući svrhu i specifičnosti tog postupka. Stoga se niti odredbe čl. 8., 219. i 221.a ZPP ne primjenjuju mehanički, već u postupku osiguranja privremenim mjerama treba imati u vidu da odredba čl. 346. OZ zahtijeva postojanje vjerojatnosti – kako postojanja svoje tražbine, tako i (za ovaj predmet relevantno) da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Po stavu ovoga suda, s obzirom i na izneseno u ranijem dijelu obrazloženja, navedeno nije učinjeno vjerojatnim, dakle nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, pa to posljedično znači da je prijedlog za određivanje privremene mjere opravdano odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao u toč I. izreke.

 

29.              Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 14. st. 5. i 6.  OZ-a, te je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi trošak ovog postupka osiguranja, a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora koja iznosi  135.000,00 kn, na koji ukupni iznos su ispunjene predmetne  bjanko zadužnice čija zabrana naplate je predmet ovog postupka osiguranja, a sastoji se od sastava prigovora na prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu od 2.500,00 kn po Tbr. 11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj : 142/12, , 103/14 i 107/15, dalje: Tarifa), te za trošak pristupa na ročište održano dana 14. prosinca 2021.  u iznosu od

2.500,00 kn po Tbr. 12 Tarife, stoga je odlučeno kao u toč. II. izerke.

 

 

 

U Vrbovcu, 17. prosinca 2021.

 

 

 

              Sudac:

                                                                                          Zdenka Kudović-Husain, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

             

 

 

 

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo uložiti žalbu nadležnom županijskom sudu, u roku od 8 dana, računajući od dana dostave pismenog otpravka rješenja o ovrsi. Pravni lijek se podnosi putem ovog suda pismeno u tri istovjetna primjerka.

 

 

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku
2. Protivniku osiguranja po punomoćniku