1              Poslovni broj: 11 Us I-1236/2021-7

 

     Poslovni broj: 11 Us I-1236/2021-7

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice M. K. iz D. Z…, koju zastupa opunomoćenik L. M., odvjetnik u Z…, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Gospiću, G…, radi uklanjanja građevine, 17. prosinca 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Ispostave u Gospiću KLASA: UP/I-362-02/21-02/766, URBROJ: 443-02-02-14-21-02/JJ od 27. rujna 2021.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

 

 

r i j e š i o  j e

 

I. Odbija se prijedlog tužiteljice da tužba ima odgodni učinak.

 

II. Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanjem privremene mjere odgodom izvršenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Ispostave u Gospiću KLASA: UP/I-362-02/21-02/766, URBROJ: 443-02-02-14-21-02/JJ od 27. rujna 2021. do pravomoćnog okončanja spora.

 

 

Obrazloženje

             

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Ispostave u Gospiću KLASA: UP/I-362-02/21-02/766, URBROJ: 443-02-02-14-21-02/JJ od 27. rujna 2021. naređeno je tužiteljici, kao investitorici, da u roku od 120 dana ukloni stambenu građevinu tlocrtnih dimenzija 7,5x 7,1 m i pomoćnu građevinu 4,5 x 12,0 m izgrađene na zemljištu oznake k.č. … k.o. L. N..

2. Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu ovom sudu radi osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja. Pri tome pojašnjava kako je u konkretnom slučaju riječ o montažnom tipu gradnje, odnosno o dva kontejnera, čija površina iznosi oko 50 m2. Upravo za takve pomoćne građevine, propisano je da se mogu graditi bez građevinske dozvole, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20). Iz rješenja ne proizlazi na koji način je, odnosno temeljem kojih kriterija uzeto u obzir da je riječ o stambenim građevinama za čije je građenje potrebna građevinska dozvola, kao niti površina istog. Dakle, činjenično stanje navedeno u rješenju različito je od stvarnog stanja na terenu. Slijedom navedenog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila od suda donošenje presude kojom se poništava osporavano rješenje tuženika uz obvezivanje istog na naknadu tužiteljici troškova spora. Ujedno je zatraženo određivanje privremene mjere odgodom izvršenja rješenja tuženika do pravomoćnog okončanja ovog spora obzirom bi tužiteljici izvršenjem rješenja nastala teška i nepopravljiva šteta jer je u predmetne kontejnere uložila mnogo sredstava koja bi se izvršenjem rješenja nepovratno izgubila.

 

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

 

4. U sporu je održana rasprava 15. prosinca 2021. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na predmetnom ročištu zamjenica opunomoćenika tužiteljice izjavila je kako ostaje kod svih do tada iznesenih navoda, dokaznih prijedloga kao i postavljenog tužbenog zahtjeva. Ujedno je predložila odgodu ročišta iz razloga jer opunomoćeniku tužiteljice nije dostavljen spis upravnog postupka.

 

5. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te uvidom u dokumentaciju koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka.

 

6. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice da se u tijeku spora provede dokaz očevidom na licu mjesta te građevinskim vještačenjem kao i saslušanjem stranaka iz razloga što smatra da se provođenjem predmetnih dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

 

7. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

 

8. Prvenstveno, valja reći kako je sud kao neosnovan odbio prijedlog tužiteljice za odgodu ročišta održanog u ovom sporu, a koja odgoda je zatražena iz razloga jer opunomoćeniku tužiteljice nije dostavljen spis upravnog postupka. Naime, nakon dostave odgovora na tužbu od strane tuženika, sud je isti odgovor dužan dostaviti na znanje tužitelju, ali pri tome zakonom nije propisana obveza dostavljanja spisa upravnog postupka. Stoga je prijedlog tužiteljice za odgodom ročišta ocijenjen neosnovanim. Vezano za uvid u spis upravnog postupka, tužiteljici se ukazuje na odredbu čl. 53. ZUS-a kojom je propisano da stranke imaju pravo obavijestiti se o tijeku spora i razgledati spis te o svom trošku umnožiti akte iz spisa. 

 

9. Nadalje, odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

 

10. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog stavka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

 

11. Prema odredbi čl. 3. st. 1. toč. 4. Zakona o gradnji ("Narodne  novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

 

12. Nadalje, odredbom čl. 3. st. 1. toč. 5. Zakona o gradnji građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

 

13. Prema mišljenju suda, objekti iz predmeta ovoga spora kako su opisani osporenim rješenjem i prikazani na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka predstavljaju građevine u smislu citirane odredbe čl. 3. st. 1. toč. 5. Zakona o gradnji.

 

14. Prema odredbi čl. 106. Zakona o građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. Zakona o gradnji, pod koje se gradnja iz predmeta ovog spora ne može podvesti.

 

15. Naime, pogrešno se tužiteljica u tužbi poziva na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a kojima je uređeno pitanje pomoćnih građevina. Ovo stoga što se odredbe važećeg pravilnika odnose na pomoćne građevine koje se grade na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade, a u konkretnom slučaju predmetne pretpostavke nisu ispunjene.

 

16. Zaključno, neodlučnima se ukazuju navodi tužiteljice koji se odnose na pravilnost utvrđenja dimenzija, jer predmetno ne utječe na donošenje drugačije odluke tuženika sve dok identitet objekata čije uklanjanje je naloženo nije upitan, a što sud ne nalazi spornim.

 

17. Slijedom svega navedenog, kako je prema odredbi čl. 113. st. 1. ZDI-a u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten narediti uklanjanje građevine koja je izgrađena bez odgovarajućeg akta za gradnju, to je osporena odluka tuženika ocjenjena zakonitom i na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odlučeno kao pod toč. I. izreke.

 

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 79. t. 4. ZUS-a, temeljem koje tužiteljica, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. II. izreke.

 

19. Tužiteljica je u tužbi predložila da se odredi privremena mjera odgode izvršenja rješenja tuženika.

 

20. Prema odredbi čl. 26. st. 2. ZUS-a sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

 

21. Prema mišljenju suda, uklanjanjem građevina iz predmeta ovoga spora ne može nastati šteta koja bi se teško mogla popraviti, jer nema nikakve zapreke da se, ukoliko tužiteljica uspije u sporu, a prije toga se građevine uklone, tužiteljici naknadi šteta u novčanom iznosu kojim će moći izgraditi iste takve građevine.

 

22. Nadalje, odredbom čl. 47. st. 1. ZUS-a propisano je da sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla teška i nepopravljiva šteta.

 

23. Prema mišljenju suda, citirana odredba čl. 26. ZUS-a, koja uređuje određivanje odgodnog učinka, specijalna je u odnosu na odredbu o izdavanju privremene mjere iz čl. 47. ZUS-a, stoga se o odgodi izvršenja rješenja donesenog u upravnom postupku koji je prethodio upravnom sporu može odlučivati isključivo primjenom odredbe čl. 26., kao specijalne odredbe kojom je taj institut normiran.

 

24. Međutim, i neovisno o tome, kako, kao što je to ranije obrazloženo, uklanjanjem predmetnih građevina za tužiteljicu prema mišljenju suda ne može nastupiti šteta koja bi se teško mogla popraviti, ne bi bile ispunjene ni pretpostavke za određivanje privremene mjere.

 

U Rijeci 17. prosinca 2021.

 

 

                                                                                                                                              Sutkinja

 

                                                                                                                       Dubravka Zec v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude i točke I. rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.              Protiv točke II. izreke rješenja žalba nije dopuštena.