1              Poslovni broj: 11 Us I-1283/2021-4

     Poslovni broj: 11 Us I-1283/2021-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice S. Ž. iz P…, koju zastupa opunomoćenik F. Š., odvjetnik u P…, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave Pazin, P…, radi uklanjanja, 16. prosinca 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/20-02/15, URBROJ: 443-02-02-17-21-7 od 24. rujna 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/20-02/15, URBROJ: 443-02-02-17-21-7 od 24. rujna 2021. u toč. 1. naređeno je tužiteljici, kao vlasnici zemljišta, da u roku od 15 dana ukloni: nadstrešnicu drvene konstrukcije, dvostrešnog krovišta, tlocrtnih dimenzija 8,00 x 6,80 m, visine 3,40 m, temeljenu na betonskim temeljima samcima, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole na k.č. … k.o. M.. U toč. 2. upozorena je vlasnica zemljišta, ovdje tužiteljica, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 3. upozorena je vlasnica zemljišta, ovdje tužiteljica, da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njenu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. U toč. 4. upozorena je vlasnica zemljišta, ovdje tužiteljica, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena nezakonita građevina na k.č. … k.o. M. i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 5. upozorena je vlasnica zemljišta, ovdje tužiteljica, da je obvezna ukloniti stvari iz građevine na k.č. … k.o. M., u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu ovom sudu radi osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te radi pogrešne primjene materijalnog prava. Pojašnjavajući predmetno ističe kako se pogrešno i nepotpuno utvrđenje činjeničnog stanja sastoji u tome što se u osporenom rješenju navodi da je drvena nadstrešnica temeljena na betonskim temeljima samcima, a što pretpostavlja da su ti tzv. betonski temelji samci ukopani i izliveni u tlu na minimalnu dubinu od 40 cm, da bi se uzelo kako predstavljaju temeljni nosivi element neke građevine. Međutim, u konkretnom slučaju radi se o tome da su, po uklanjanju travnatog dijela, na tlu izlivene male količine betona (koje u tlo sežu do maksimalne dubine od desetak centimetara – kod nekih je to i vidljivo na prvi pogled), a sa svrhom da se odvoji drvene stupove dimenzija 12 cm x 12 cm od izravnog kontakta sa zemljom i tako izbjegne ubrzano truljenje drveta te da se poveća težina drvene konstrukcije kako je ne bi urušio vjetar. Nastavno, tužiteljica ističe kako se u konkretnom slučaju radi o nadstrešnici drvene konstrukcije, nadzemnom otvorenom drvenom objektu koji služi za zasjenjivanje kamp kućice tužiteljice te da zato smatra da navedena jednostavna i prenosiva drvena konstrukcija nije građevina za koju su mjerodavne norme Zakona o građenju koje propisuju obvezu ishođenja izvršnog upravnog akta za predmetnu gradnju. Stoga tužiteljica smatra da je osporenim rješenjem i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Slijedom svega navedenog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila od suda donošenje presude kojom se poništava osporavano rješenje tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Budući da pravno relevantne činjenice nisu sporne, a stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu nisu izrijekom zahtijevale održavanje rasprave, to je sud na temelju odredbe čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez održavanja rasprave.

5. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te uvidom u dokumentaciju koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka.

6. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice da se u tijeku spora provede dokaz građevinskim vještačenjem betonskih podloga pod drvenim stupovima iz razloga što smatra da se provođenjem predmetnog dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

9. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog stavka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

10. Vezano za spornu drvenu nadstrešnicu, tužiteljica u tužbi ne osporava da je ista izvedena bez zakonom propisanog akta za gradnju, već smatra kako se ne radi o gradnji za koju je potrebno odobrenje za gradnju. Međutim, budući da je u konkretnom slučaju riječ o sklopu drvenog materijala (greda i daski) povezanog s tlom drvenim stupovima, predmetna nadstrešnica odgovara pojmu građevine iz odredbe čl. 3. st. 1. toč. 11. Zakona o gradnji ("Narodne  novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), prema kojoj je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao s građenjem.

11. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, ostvareni su uvjeti za primjenu odredbe čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a, prema kojoj je građenje građevine bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine.

12. Predmetna nadstrešnica ni prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20) nije objekt za koji ne bi bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju. Ovo zato što se, prema odredbi čl. 2. st. 1. toč. 1. c) tog Pravilnika, bez građevinske dozvole i glavnog projekta, može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. O takvom objektu se u konkretnom slučaju ne radi, budući da se ne radi o građevnoj čestici na kojoj se nalazi postojeća zgrada, a samim time ne radi se niti o pomoćnoj građevini u funkciji glavne zgrade kao i zbog toga što je predmetna nadstrešnica tlocrtnih dimenzija 8,00x6,80m, dakle tlocrtne površine veće od 20 m², pa je za njezinu gradnju svakako trebalo ishoditi akt za gradnju.

13. Pri tome u konkretnom slučaju nisu odlučni navodi tužiteljice koji se odnose na betonske temelje samce jer postojanje istih nije odlučno glede zakonitosti rješenja tuženika vezano za uklanjanje nadstrešnice. Nastavno, valja dodati da ništa od onog što je učinjeno u smislu građenja na predmetnoj nekretnini oznake k.č. … k.o. M., bez obzira da li se isto kategorizira kao betonski temelji samci ili možebitno samo kao temeljna betonska ploča, ne uzrokuje posljedično nezakonitost rješenja tuženika, dokle god nije upitan identitet objekta koji je predmetom uklanjanja.

14. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjena je zakonitom te je stoga na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 16. prosinca 2021.

                                                                                                                                              Sutkinja

                                                                                                                       Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.