REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5102/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda
Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje
izvjestiteljice te Đure Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZAGREBAČKA
BANKA d.d., OIB 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, koju zastupa
punomoćnica Dora Hanžeković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković &
partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587,
koju zastupa Županijsko Državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete,
odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1171/2020-3 od 28. srpnja
2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-
1863/2016 od 11. prosinca 2019., na sjednici održanoj 15. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Prijedlogom za dopuštenje revizije tužiteljica je predložila Vrhovnom sudu
Republike Hrvatske dopustiti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1171/2020-3 od 28. srpnja 2021., kojom je
potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1863/2016 od 11.
prosinca 2019., zbog četiri pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. U odgovoru na prijedlog tuženica poriče sve navode prijedloga i predlaže isti odbaciti.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13,
89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da naznačena
pitanja u prijedlogu nisu važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5.1. Naime, pitanja postavljena u prijedlogu glase:
"1. Je li drugostupanjski sud ovlašten odbiti žalbu tužitelja ako potvrdi stajalište
tužitelja o vrsti odgovornosti za štetu koju tužitelj potražuje, a koje je potpuno
suprotno stajalištu prvostupanjskog suda izraženog u odbijajućoj presudi, a zbog
kojeg stajališta je prvostupanjski sud odbio izvođenje daljnjih dokaza?
2. Ako je prvostupanjski sud odbijajuću presudu temeljio na potpuno
pogrešnom stajalištu o vrsti odgovornosti za štetu, dakle o samoj osnovi, pa shodno
tome nije niti utvrđivao visinu duga te provodio daljnje dokaze po prijedlogu tužitelja,
a drugostupanjski sud je u žalbenom postupku po žalbi tužitelja utvrdio da se radi o
takvom – pogrešnom stajalištu prvostupanjskog suda u pogledu osnove, da li bi
drugostupanjski sud takvu presudu morao ukinuti i vratiti na ponovno postupanje
prvostupanjskom sudu, a kako bi isti proveo sve dokaze relevantne za utvrđivanje
postojanja štete?
3. Je li drugostupanjski sud ovlašten odbiti žalbu tužitelja na temelju zaključka
o činjeničnom stanju koje nije potpuno utvrđeno iz razloga što je prvostupanjski sud
odbio izvođenje svih dokaza tužitelja zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a
koju pogrešnu primjenu materijalnog prava je i utvrdio drugostupanjski sud u svojoj
presudi?
4. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz
članka 354. st. 2. točke 11. ZPP-a, ako je odbio žalbu tužitelja i potvrdio presudu
prvostupanjskog suda koji je u postupku odbio sve dokaze tužitelja predložene na
okolnost visine iznosa nastale štete i to zbog pogrešnog pravnog shvaćanja o vrsti
odgovornosti za štetu, a uz to, u svojoj presudi nije obrazložio zašto je potvrdio
presudu i u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tužitelja na naknadu druge štete za koju
je tužitelj dostavio jasne dokaze – pravomoćna rješenja suda te potvrde o uplati
iznosa po istima?"
5.2. Kao razlog važnosti označenih pitanja predlagateljica se, između ostaloga,
poziva na presude revizijskog suda broj Rev-154/09 od 1. lipnja 2011. i Rev-704/13
od 3. studenoga 2013. te na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-
2314/2006 od 4. prosinca 2007.
6. U vezi postavljenih pitanja ukazuje se da se sva ona suštinski odnose na to je li
drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije cijenio činjenice koje predlagateljica
smatra da je trebao cijeniti ili propustio obrazložiti neke činjenice odnosno neki
žalbeni prigovor, koje predlagateljica smatra odlučnima, a sud ne, i sve na način koji
predlagateljica smatra pravilnim, što je pitanje postojanja ili nepostojanja određene
bitne povrede odredaba parničnog postupka u ovom konkretnom slučaju, pa u
situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog
pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem
revizijskog suda (kao što je upravo u ovom predmetu slučaj) ne radi se važnom
pitanju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Pritom je za istaknuti da se tužiteljica u
razlozima važnosti poziva na odluke revizijskog suda u kojima je izraženo pravno
shvaćanje o materijalnopravnom pitanju postojanja objektivne odgovornosti za štetu
zbog nezakonitog ili nepravilnog obavljanja poslova državne uprave, a na kojem je
pravnom shvaćanju utemeljena i pobijana presuda, a ne o procesnopravnim
pitanjima koja su postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije. Stoga u prijedlogu
nisu izloženi ni razlozi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP koji bi opravdavali
dopuštenje revizije u ovoj pravnoj stvari.
7. Zbog izloženog je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 1. i st. 5.
ZPP, valjalo odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije.
Zagreb, 15. prosinca 2021.
Predsjednica vijeća: Mirjana Magud
Kontrolni broj: 04e85-3b19e-e2d03
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
