Baza je ažurirana 22.05.2025.
zaključno sa NN 74/25
EU 2024/2679
1 Poslovni broj: 19 UsI-2205/21-11
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Pameli Jerković, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja G. E. iz S., …, OIB: … zastupanog po opunomoćeniku I. Z., odvjetniku u S., …, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 8. prosinca 2021. godine u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 15. prosinca 2021. godine
p r e s u d i o j e
Obrazloženje
1.Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-05/20-26/339 urbroj: 531-07-01-03/09-21-4 od 21. travnja 2021. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Splitsko-dalmatinske županije, upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, ispostava Supetar Klasa: UP/I-361-02/18-08/0836 urbroj: 2181/1-11-07/1-20-0007 od 2. lipnja 2020. godine kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na kat. č.z. … k.o. P..
2.Tužitelj u tužbi kako se u obrazloženju osporenog rješenja navodi da iz podataka spisa proizlazi kako se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi, da se kažuni, bunje, ćemeri i sl. građevine ne mogu ozakoniti. Pritom je u prvostupanjskom rješenju naznačeno kako to tijelo smatra da su ispunjeni svi uvjeti za izdavanje traženog rješenja o izvedenom stanju, no da je jedini razlog za odbijanje zahtjeva postojanje obvezujućeg naputka čelnika tog tijela. Tužitelj ističe kako je neosnovano pozivati se na naputak kada isti ne smije biti obvezujući za postupanje u pojedinom konkretnom slučaju, a pogotovo kada se uzme u obzir da taj naputak sadrži jedan sasvim neosnovani stav. Ukoliko se naputak već tretira kao izvor prava, onda je naputak Ministarstva legitiman izvor, te se predlaže konzultirati naputak i mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za prostorno uređenje, pravne poslove i programe Europske unije od 31. siječnja 2018. godine, prema kojem se : "kažun smatra zgradom za koju je moguće donijeti rješenje o izvedenom stanju". Ukoliko je moguće ozakoniti kažun, onda je moguće ozakoniti i objekt koji je predmetom ovog upravnog postupka a riječ je o bunji budući se suštinski radi o istoj vrsti objekta različitog regionalnog naziva. Obzirom na navedeno traži od suda da poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje.
3. Tuženik u tužbi ustraje u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.
4. Dostavom svih podnesaka, i održavanjem rasprave 8. prosinca 2021., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. ZUS-a, a koja rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak s iste.
5. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa upravnog postupka koji je, uz odgovor na tužbu dostavio tuženik.
6. Preostale prijedloge tužitelja za izvođenjem dokaza provođenjem očevida na licu mjesta uz prisustvo vještaka mjernika i vještaka građevinske struke, te sa saslušanjem svjedoka i tužitelja, sud je odbio kao suvišne, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenog dokaza.
7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8.Prvostupanjskim rješenjem Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetar Klasa: UP/I-361-02718-08/0836 urbroj: 2181/1-11-07/1-20-0007 od 2. lipnja 2020. godine odbijen je zahtjev tužitelja za donošenjem rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu u bitnome iz razloga što je to tijelo držalo kako se građevina koje se ozakonjenje traži ne može smatrati zgradom u smislu odredbe čl.2. st.2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine 86/12, 143/13, 65/17, 14/19). Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je odbijena, ovdje osporenim rješenjem tuženika s obrazloženjem kako iz rezultata provedenog postupka nedvojbeno proizlazi kako se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi iz članka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, jer je u postupku utvrđeno kako je građevina izgrađena u tehnici bunje bez vidljive temeljene ploče, pokrivena sa kamenim pločama bez otvora, osim ulaznih vrata, visine 180cm, a takve građevine, kažuni, čemeri, trimovi i slično da se ne mogu ozakoniti jer se ne mogu smatrati stambenim zgradama, budući da nemaju stan, niti su namijenjene stanovanju, a uz to se ne mogu smatrati pomoćnim zgradama budući da ne postoji glavna zgrada kojoj bi ova bila pomoćna.
9. S navedenim obrazloženjem tuženika suglasan je i ovaj sud, te ga u cijelosti prihvaća kao zakonito. Naime, i ovaj sud je uvidom u arhitektonsku snimku izvedenog stanja, geodetsku snimku izvedenog stanja, fotografije spornog objekta, kao i u zapisnik o izvršenom očevidu a iz kojeg proizlazi da je predmet ozakonjenja građevina izgrađena u tipu "bunje" bez vidljive temeljne ploče, bez otvora, osim ulaznih vrata koja su visoka 180cm, došao do zaključka kako se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi koja može biti predmetom ozakonjenja jer ista ne predstavlja zgradu iz članka 2. st. zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a kako su to pravilno utvrdili prvostupanjsko tijelo i tuženik.
10. Naime, točno je utvrđenje tuženika kako se ne radi o zgradi koja bi imala stambenu namjenu, a koja se ne može smatrati ni pomoćnom zgradom budući, da kako to pravilno navodi tuženik, nema glavne zgrade kojoj bi ova koje se ozakonjenje traži bila pomoćnom zgradom.
11. Pozivanje tužitelja na vrijednost tradicijske graditeljske baštine, nije relevantna za rješavanje ove sporne upravne stvari jer vrijednost takve baštine nije dovedena u pitanje spornim rješenjima upravnih tijela, već je istima ustanovljeno kako konkretna zgrada ne može (niti bi trebala) biti predmetom ozakonjenja u smislu odredbi Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama.
12. Obzirom na navedeno, tužbeni zahtjev tužitelja valjalo je odbiti i odlučiti kao u izreci.
13. Obzirom da tužitelj nije uspio u sporu, to je i njegov (u tužbi postavljen) zahtjev za naknadom troška valjalo odbiti kao neosnovan.
U Splitu 15. prosinca 2021. godine
S U D A C
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu, u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.