1

Poslovni broj: Gž Ovr- 498/2021-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr- 498/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u ovršnom postupku ovrhovoditelja H. d. d. za o., Z., OIB: …, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva O. i dr., Z., protiv ovršenika V. M. iz S. I., OIB: …, radi ovrhe na novčanoj tražbini, odlučujući o ovršenikovoj žalbi protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: Ovr-245/2019-2 od 16. svibnja 2019., 15. prosinca 2021.,

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se ovršenikova žalba kao osnovana, preinačava se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: Ovr-245/2019-2 od 16. svibnja 2019. na način da se ovršni prijedlog odbija kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi prvostupanjski je sud odredio ovrhu pljenidbom i prijenosom novčane tražbine prema ovrhovoditeljevom prijedlogu od 16. travnja 2019. i ovrhovoditelju dosudio trošak od 412,00 kuna.

2. Protiv tog rješenja o ovrsi pravodobno se žali ovršenik, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi s čl. 21. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 u daljnjem tekstu: OZ). Žalbenom sudu predlaže ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i odbaciti prijedlog za ovrhu kao nedopušten, podredno odbiti ovršni zahtjev kao neosnovan.

3. Ovrhovoditelj se u odgovoru na žalbu usprotivio ovršenikovim žalbenim navodima i predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je ovršenik kao dužnik 26. listopada 2010. potpisao Izjavu o zapljeni primanja (list 6) kojom je dopustio da se radi ovrhovoditeljevih dospjelih tražbina proizišlih iz Sporazuma o uvjetima plaćanja premije osiguranja, zaplijeni potreban iznos njegove plaće, mirovine ili drugog stalnog ili povremenog primanja, osim onog koji je izuzet od ovrhe,

- da je javni bilježnik B. Č.-K. istoga dana ovjerila ovršenikov potpis na toj ispravi, pod brojem ovjere OV-8249/10,

- da je na temelju citirane Izjave ovrhovoditelj 16. travnja 2019. podnio prvostupanjskom sudu prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima po računima i oročenim sredstvima ovršenika, kojem je prijedlogu taj sud pobijanim rješenjem udovoljio.

6. S obzirom na vrijeme sastavljanja predmetne Izjave o zapljeni primanja, na nju valja primijeniti odredbe Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08., dalje: OZ/96) koji je bio na snazi u vrijeme njenog sastavljanja. Odredbom čl. 178. st. 1. OZ/96 propisano je da dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Takva isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe (čl. 178. st. 5. OZ/96).

7. Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava regulirana je odredbama čl. 59. Zakona o javnom bilježništvu (78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 dalje: ZJB), pa je tako propisano da ako nisu u pitanju pravni poslovi iz članka 53. ZJB, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika, te da potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima članka 54. ZJB-a ima snagu i izvršnog javnobilježničkog akta (st. 1. čl. 59. ZJB).

8. Suprotno tome, odredbom čl. 77. st. 1. ZJB-a propisano je da javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj, dok je st. 4. propisano da se pri ovjeri potpisa javni bilježnik treba upoznati sa sadržajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama, te on nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao.

9. U skladu s citiranim zakonskim odredbama, da bi Izjava o zapljeni primanja mogla biti ovršna isprava na temelju koje se može tražiti ovrha na drugim predmetima ovrhe, mora biti potvrđena (solemnizirana) od strane javnog bilježnika. U konkretnom slučaju, ta isprava nije solemnizirana od strane javnog bilježnika, već ista sadrži samo potvrdu javnog bilježnika da ju je ovršenik potpisao.

10. Naime, iako u odredbi čl. IV. Izjave stoji da ona ima učinke pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se plijeni plaća, te svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha na drugim predmetima, ipak je u javnobilježničkoj ovjeri jasno navedeno da se ovjerava samo potpis stranke, a javni bilježnik ne odgovara za sadržaj pismena. Iz navedenog je zaključiti da takva isprava ne udovoljava uvjetima iz citiranih odredbi čl.178. OZ-a, odnosno da se ne radi o ovršnoj ispravi na temelju koje se može tražiti ovrha na drugim predmetima ovrhe.

11. Zbog toga je ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a, na koji ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, slijedom čega je trebalo odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

12. Ovršenik, koji nije zastupan po punomoćniku odvjetniku, u žalbi je zatražio trošak postupka ali isti nije precizirao, niti iz spisa proizlazi koliki bi taj trošak bio i u čemu bi se sastojao, pa je odluka o trošku izostala.

 

Split, 15. prosinca 2021.