Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 1740/2017-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. S., iz V., OIB ..., zastupane po punomoćnici R. T. I., odvjetnici u O., protiv tuženika J. H. iz S. Š., OIB ..., zastupanog po punomoćniku D. M., odvjetniku u O., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2785/2016-2 od 16. ožujka 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-531/2015-23 od 29. rujna 2016., u sjednici održanoj 14. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija tužiteljice, ukida se presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2785/2016-2 od 16. ožujka 2017., te se predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalim povodom revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
I/ Nalaže se tuženiku J. H. iz S. Š., OIB: ..., da tužiteljici J. S. iz V., OIB: ..., isplati iznos od 52.000,00 kn (pedesetdvijetisućekuna) sa zateznim kamatama na navedeni iznos tekućim od 13. studenoga 2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
II/ Nalaže se tuženiku J. H. iz S. Š., OIB: ..., da tužiteljici J. S. iz V., OIB: ..., isplati iznos od 1.612,80 kn (tisućušestodvanaestkunaosamdesetlipa) sa zateznom kamatom na navedeni iznos tekućom od 28.rujna 2016. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
III/ Nalaže se tuženiku J. H. iz S. Š., OIB: ..., da tužiteljici J. S. iz V., OIB: ..., isplati iznos od 800,00 kn mjesečno za period od 1. lipnja 2010. godine do 30. svibnja 2012. godine sa zateznom kamatom tekućom na svakomjesečno dospjeli iznos od 15. u mjesecu za prethodni mjesec po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
IV/ Nalaže se tuženiku J. H. iz S. Š., OIB: ..., da tužiteljici J. S. iz V., OIB: ..., naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 7.890,00 kn (sedamtisućaosamstodevedesetkuna) u roku 15 dana.“
V/ S preostalim tužbenim zahtjevom, kao i zahtjevom za naknadu troška preko dosuđenog tužiteljica se odbija kao neosnovanim.“
2. Drugostupanjskom presudom uvažena je žalba tuženika te je prvostupanjska presuda preinačena na način da je tužbeni zahtjev, u pobijanom dijelu pod točkama I.-IV. izreke, odbijen kao neosnovan.
3. Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje ZPP) podnijela reviziju zbog pravnih pitanja za koja smatra da su važna za rješavanje ovog spora te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže preinačiti pobijanu presudu u smislu revizijskih navoda, podredno je ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje drugostupanjskom sudu.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je dopuštena i osnovana.
6. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a u slučajevima u kojima reviziju ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Prema odredbi st. 3. toga članka u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP-a stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske i neimovinske štete.
8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:
- da je tužiteljica dana 17. lipnja 2010. zadobila ozljede na radnom mjestu kuharice u trgovačkom društvu „S. g.“ d.o.o. O.,
- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-383/2014-25 od 23. veljače 2015. tuženik oglašen krivim što je dana 17. lipnja 2010. u O. u kuhinji restorana "L.", kao direktor i odgovorna osoba kod II. optuženog trgovačkog društva "S. g." d.o.o. O., iako svjestan da tužiteljica nije osposobljena za rad na siguran način te da mlin za mljevenje mesa na kojem je naknadno ugrađen elektromotor kao uređaj s povećanim opasnostima, nije prethodno podvrgnut ispitivanju i nema dodatak koji služi da bi se njime guralo meso u mlin, unatoč tome tužiteljicu rasporedio na radno mjesto kuharice i navedeni mlin dao u uporabu kao sredstvo rada, a što je suprotno odredbama čl. 27. i 28. te čl. 43 st. 1 i čl. 52 Zakona o zaštiti na radu (Narodne Novine 59/06, 114/03,100/04, 86/08 i 75/09) lakomisleno smatrajući da se ona neće ozlijediti na radu pa kako je prilikom mljevenja mesa tužiteljica rukom gurala meso u mlin, uslijed opasnih propusta mlin joj je zahvatio šaku njezine desne ruke, na koji način je zadobila djelomičnu amputaciju vrškova trećeg i četvrtog prsta desne šake, zaostalu kontrakturu trećeg i četvrtog prsta te traumatski neurom na bataljcima trećeg i četvrtog prsta desne šake koja ozljeda je teške naravi, pa da je time počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti opisano po čl. 222. st. 3. u svezi s čl. 215 st. 2. i 3. Kaznenog zakona a kažnjivo po čl. 222 st. 3. Kaznenog zakona,
- da je optužba protiv II. optuženog „S. g.“ d.o.o O. odbijena jer je nad tim društvom otvoren i zatvoren stečajni postupak rješenjem pravomoćnim 16. listopada 2014., te je isto brisano iz sudskog registra 23. prosinca 2014. i nema pravnog slijednika,
- da je protiv navedenog trgovačkog društva kao poslodavca tužiteljica pokrenula parnični postupak radi naknade štete, ali da pravomoćno dosuđene iznose naknade štete tužiteljica nije uspjela naplatiti jer je trgovačko društvo brisano iz sudskog registra.
9. Prvostupanjski sud je pošao od toga da je parnični sud u predmetnom postupku vezan kaznenom presudom iz koje proizlazi odgovornost tuženika, da se tužiteljica ozlijedila upravo na spornom stroju, pridonijevši nastanku nezgode u omjeru od 20%, uslijed čega ima povrede duševnog i tjelesnog zdravlja po osnovi kojih su joj dosuđeni iznosi naknade neimovinske štete te zatražena imovinska šteta, sve sukladno odredbama čl. 8., 9., 29., 1067. i 1106. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15).
10. Drugostupanjski sud je ocijenio da je otvaranjem i zatvaranjem stečajnog postupka te brisanjem trgovačkog društva „S. g.“ d.o.o. O. iz sudskog registra tuženik, a u spornom vremenu direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva, to prestao biti. Stoga je drugostupanjski sud zaključio da iz rezultata postupka, kao niti iz navoda tužbe, ne proizlazi odgovornost tuženika da tužiteljici naknadi štetu kao fizička osoba svojom imovinom, te je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
11. Tužiteljica u reviziji postavlja sljedeća pitanja:
Je li u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan pravomoćnom presudom kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim?
Predstavlja li pravomoćna presuda kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim osnov za utvrđivanje njegove građanskopravne odgovornosti za štetu?
Prestaje li brisanjem pravne osobe iz sudskog registra građanskopravna odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi za izvanugovornu štetu učinjenu kaznenim djelom?
12. U odnosu na prva dva postavljena pravna pitanja, argumentirajući njihovu važnost za rješenje ovog spora te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, tužiteljica se je pozvala na odluke revizijskog suda broj Rev-402/03 od 2. lipnja 2004., Rev-2219/90 od 31. siječnja 1991. i Revx-144/08 od 12. veljače 2009., dok u odnosu na treće postavljeno pitanje tužiteljica nije navela razloge zbog kojih bi to pitanje bilo važno.
13. Sukladno odredbi čl. 392.a ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.
14. Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da su prva dva pitanja zbog kojih je revizija podnesena važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.
15. U odluci ovog suda broj Rev 2219/90 od 31. siječnja 1991., izraženo je shvaćanje:
„Imajući u vidu da je tuženi osudjen pravomoćnom presudom krivičnog suda zato što je opasnom radnjom...izazvao opasnost za ljude uslijed čega je tužiteljica zadobila tešku tjelesnu ozljedu...u vezi koje tužiteljica traži naknadu štete u ovom sporu, i da je prema odredbi iz čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku, u daljnjem tekstu ZPP, parnični sud vezan pravomoćnom presudom krivičnog suda kojom je optuženi proglašen krivim u pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca, tuženi stoga neosnovano otklanja svaku odgovornost za ovaj štetni događaj.“
15.1. U odluci ovog suda broj Rev 402/03 od 2. lipnja 2004., ovaj sud je iznio shvaćanje da kaznena odgovornost za kazneno djelo kojim je prouzročena šteta, uključuje u sebi i građanskopravnu odgovornost za tu štetu.
16. Prema navedenom pravno shvaćanje drugostupanjskog suda protivno je pravnom shvaćanju ovoga suda.
16.1. Naime, odredbom čl. 12. st. 3. ZPP-a propisano je: "U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim."
16.2. Prema smislu te odredbe, parnični sud je u parničnom sudovanju vezan osuđujućem pravomoćnom presudom kaznenog suda u odnosu na biće kaznenog djela (sadržaj djela koji mu daje značaj upravo tog djela kao kaznenog), kaznenu odgovornost i učinioca.
17. Slijedom navedenog, u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 12. st. 3. ZPP-a, radi čega je valjalo, primjenom odredbe čl. 394. st. 1. i 4. ZPP-a, ukinuti drugostupanjsku odluku i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
18. U nastavku postupka sud drugoga stupnja ocijeniti će sve žalbene navode tuženika i donijeti novu odluku povodom žalbe tuženika, uzimajući pritom u obzir sadržaj odredbe čl. 12. st. 3. ZPP-a.
19. Budući da su iz gore navedenih razloga prvo i drugo pitanje prihvaćeni kao važna pitanja u smislu čl. 382. st. 2. ZPP-a te je rješavanjem tih pitanja odlučeno o osnovanosti revizije, to o rješavanju trećeg pitanja ne ovisi odluka u ovom postupku.
20. Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 14. prosinca 2021.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.