- 1 -              Revd 5108/2021-2

Broj: Revd 5108/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja D. J., OIB … , iz P. G., kojeg zastupa punomoćnik Z. R., odvjetnik u Z., protiv ovršenice Lj. Š.-J., OIB … , iz M., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž Ovr-317/2020-2 od 13. studenoga 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom poslovni broj Ovr-529/2019-10 od 19. listopada 2020., u sjednici održanoj 14. prosinca 2021.,

r i j e š i o   j e :

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž Ovr-317/2020-2 od 13. studenoga 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom poslovni broj Ovr-529/2019-10 od 19. listopada 2020., uz tvrdnju da je riječ o pitanjima o kojima odluke nižestupanjske odluke odstupaju od prakse viših sudova.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Prijedlog je nedopušten.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena slijedeća pravna pitanja:

"1. Je li ovršni sud dužan, u situaciji kada kod ovrhe na nekretnini postoji dvojba glede identiteta ovršenika u odnosu na identitet osobe zemljišnoknjižno evidentirane u svojstvu vlasnika ovršavane nekretnine, pozvati ovrhovoditelja nadopuniti i ispraviti prijedlog za ovrhu u smislu odredbe cl. 109. ZPP-a ili je ovršni sud u takvoj situaciji ovlašten odbaciti prijedlog za ovrhu bez pozivanja ovrhovoditelja nadopuniti i ispraviti prijedlog za ovrhu?

2. Je li ovršni sud u naprijed navedenoj situaciji (tj. u situaciji kada kod ovrhe na nekretnini postoji dvojba glede identiteta ovršenika u odnosu na identitet osobe zemljišnoknjižno evidentirane u svojstvu vlasnika ovršavane nekretnine) dužan postupiti sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske donesenoj u predmetu broj U-I-3881/2014 i dr. od 1.VI.2016.g. („Narodne novine“ br.55/16) te pozvati ovrhovoditelja nadopuniti i ispraviti prijedlog za ovrhu u smislu odredbe čl. 109. ZPP-a ili je ovršni sud u takvoj situaciji ovlašten odbaciti prijedlog za ovrhu bez pozivanja ovrhovoditelja nadopuniti i ispraviti prijedlog za ovrhu?

3. Treba li te – ako treba - temeljem kojih vrsta isprava ovršni sud u postupku ovrhe na nekretnini treba utvrditi istovjetnost ovršenika s osobom koja je u zemljišnim knjigama uknjižena u svojstvu vlasnika nekretnine koja je predmetom ovrhe ako ovršenik od trenutka upisa u zemljišne knjige do trenutka pokretanja ovrhe promijeni prezime (npr. udajom uzme ili doda muželjevo prezime) a zemljišnoknjižni izvadak ne sadrži podatake o OIB-u, JMBG-u i adresi vlasnika nekretnine?"

5. Navodeći razloge važnosti tih pitanja pozvao se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3881/2014 od 1. lipnja 2016., te na odluku Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ovr-672/2018-2 od 6. kolovoza 2019.

6. Iako su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljena pravna pitanja te su određeno izloženi razlozi (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3881/2014 od 1. lipnja 2016. i odluka Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ovr-672/2018-2 od 6. kolovoza 2019.), zbog kojih ovrhovoditelj smatra da su postavljena pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, navedena odluka Ustavnog suda RH i odluka Županijskog suda u Varaždinu ne daju značenje važnosti postavljenim pitanjima, a niti se i ne radi o važnim pitanjima, pa time niti o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda.

7. Naime, nižestupanjski sudovi su utvrdili da je prijedlog za ovrhu na nekretninama podnesen protiv Lj. Š.-J., OIB … , te da je nekretnina na kojoj se traži ovrha u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo Lj. Š. rođ. J., s tim da OIB te osobe nije upisan u zemljišnim knjigama, pa su nižestupanjski sudovi odbili prijedlog za ovrhu jer su ocijenili da ovršenica nije identična osobi koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica. Pri tome su iznijeli shvaćanje prema kojem, s obzirom na sadržaj prijedloga za ovrhu i sadržaj priloga, nije bilo potrebno prijedlog vraćati ovrhovoditelju na dopunu i ispravak u smislu čl. 109. ZPP-a.

8. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3881/2014 od 1. lipnja 2016., ukinute su odredbe do tada važećeg Ovršnog zakona koje su ovlašćivale ovršni sud da odbaci neispravni ili nepotpuni prijedlog bez pozivanja ovrhovoditelja na ispravak odnosno na dopunu prijedloga, a u odluci Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ovr-672/2018-2 od 6. kolovoza 2019., izneseno shvaćanje prema je "u ovršnom postupku sud ovlašten prilikom odlučivanja o prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja primijeniti odredbu čl. 109 ZPP-a".

9. Prema navedenom, prva dva postavljena pitanja polaze od pogrešne pretpostavke kao da je prijedlog za ovrhu odbačen, odnosno da su nižestupanjski sudovi smatrali da se u ovom slučaju ne primjenjuje odredba čl. 109. ZPP-a, dok je treće pitanje činjenične naravi jer na njega nije moguće jednoznačno odgovoriti. Osim toga i odluka Ustavnog suda se odnosi na nemogućnost odbacivanja, a ne i odbijanja, prijedloga za ovrhu, zbog čega ta odluka ne daje značenje važnosti postavljenim pitanjima, dok bi se odluka Županijskog suda u Varaždinu odnosila na situaciju da su nižestupanjski sudovi izrazili shvaćanje prema kojem ne bi bili ovlašteni postupiti po citiranoj odredbi ZPP-a, o čemu se ne radi u ovom slučaju jer su nižestupanjski sudovi odbili prijedlog za ovrhu jer su ocijenili da ovršenica nije identična osobi koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica, a da s obzirom na sadržaj prijedloga za ovrhu i sadržaj priloga, nije bilo potrebno prijedlog vraćati ovrhovoditelju na dopunu i ispravak u smislu čl. 109. ZPP-a.

10. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 14. prosinca 2021.