- 1 -              Revd 5194/2021-2

Broj: Revd 5194/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari Z. P. iz Z., OIB: ..., D. P. iz Švedske, G., OIB: ..., N. P. iz Švedske, S., OIB: ..., J. P. iz Švedske, N., OIB: ..., M. P.1 iz Švedske, G., OIB: ..., i M. P.2 iz Švedske, G., OIB: ..., svi zastupani po punomoćnici Lj. M., odvjetnici u Z., protiv tuženika N. B. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćnici J. M., odvjetnici u Z., I. E. rođene J. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku T. D., odvjetniku u Z. i Z. b. d.d. iz Z., OIB: ..., radi brisovne tužbe, odlučujući o prijedlozima prvo i drugotuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3302/2019-6 od 6. travnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-1165/2017 od 29. travnja 2019., u sjednici održanoj 14. prosinca 2021.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlozi za dopuštenje revizije prvo i drugotuženice se odbacuju.

Obrazloženje

1. Prvo i drugotuženica podnijele su prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3302/2019-6 od 6. travnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj P-1165/2017 od 29. travnja 2019.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlozima prvo i drugotuženice za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pravnim pitanjima koja polaze od utvrđenja koja su u suprotnosti s onima u spisu ili se radi o pravnim pitanjima koja su u skladu sa ustaljenom praksom revizijskog suda.

3. Naime, prvotuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja šest pravnih pitanja od kojih prva četiri pravna pitanja polaze od utvrđenja koja su suprotnosti sa onima u spisu. Naime, prvotuženica postavlja pravno pitanje u vezi tereta dokaza u odnosu na njenu nesavjesnost kod stjecanja spornog stana, a u postupku je utvrđeno da je ista bila nepoštena, odnosno nesavjesna jer je znala za parnični postupak koji su pokrenuli tužitelji protiv prednice prvotuženice. Isto se odnosi na drugo, treće i četvrto pitanje prvotuženice, dok su peto i šesto pravno pitanje u skladu sa ustaljenom praksom ovoga suda u odnosu na pravo univerzalnih sljednika upisanog knjižnog prednika na brisovnu tužbu (tako i ovaj sud primjerice u odluci broj Rev 874/14-2 od 21. svibnja 2014.). U odnosu na zadnje pravno pitanje prvotuženice također je potrebno napomenuti da je ista ishodila u cijelosti upis sporne nekretnine na svoje ime 2017., a tužitelji su univerzalni sljednici upisanog suvlasnika sporne nekretnine u 1/2 dijela, a koji je ujedno bio i nasljednik svoje supruge u odnosu na drugu polovicu suvlasništva sporne nekretnine.

4. Pravna pitanja drugotuženice također su postavljena na način da se polazi od utvrđenja koja su u suprotnosti sa onima u spisu, odnosno u postupku, pa tako drugotuženica polazi od toga da tužitelji nisu nikada bili upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici sporne nekretnine, a isti su univerzalni sljednici upisanog vlasnika nekretnine, odnosno nasljednika u 1/2 dijela svoje supruge. Kod toga treba napomenuti da je prvotuženica u cijelosti upisala spornu nekretninu na svoje ime, a drugotuženica je istu stekla nakon toga pri čemu nije od značaja što je bila poštena jer su ispunjene sve ostale pretpostavke za brisovnu tužbu (nije protekao rok od tri godine od dana stjecanja nekretnine od strane drugotuženice). U bitnom, nižestupanjske odluke su u skladu sa ustaljenom praksom ovoga suda u odnosu na odgodu zaštite povjerenja u zemljišne knjige do proteka propisanog roka od tri godine nakon sklopljenog pravnog posla, odnosno izvršene uknjižbe u zemljišne knjige.

5. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP riješiti kao u izreci.

Zagreb, 14. prosinca 2021.