Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex Vojarna Sv. Križ
Dračevac

Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u S., po sutkinji S. C., kao sucu pojedincu, a na
prijedlog sudske savjetnice I. B., u pravnoj stvari tužitelja T. P.,
OIB:…., D. z. .., K., zastupanog po
punomoćniku M. G., odvjetniku u Z., T. N.Š. Z. .., protiv
tuženika O.-i. škola u I., OIB: …., B. B.
.., I., zastupanog po zakonskom zastupniku N. B., ravnatelju
tuženika, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene

….., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja A. D.,
odvjetničke vježbenice u Odvjetničkom društvu K.&K. u S., S. .. i
punomoćnika zakonskog zastupnika tuženika I. Ž., tajnika tuženika, te
održanog ročišta za objavu presude 10. prosinca 2021.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku O.-i. škola u I., OIB:
….. B. B. .., I. da tužitelju T. P., OIB:
…., D. z. .., K. isplati iznos od 7.591,32
kuna (slovima:sedam tisuća pet stotina devedeset jedna kuna trideset dvije lipe),
zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 537,39 kn od 16. siječnja 2016. do isplate; - na iznos od 540,96 kn od 16. veljače 2016. do isplate; - na iznos od 540,96 kn od 16. ožujka 2016. do isplate; - na iznos od 530,07 kn od 16. travnja 2016. do isplate; - na iznos od 540,96 kn od 16. svibnja 2016. do isplate; - na iznos od 543,88 kn od 16. lipnja 2016. do isplate;

- na iznos od 526,66 kn od 16. srpnja 2016. do isplate;

- na iznos od 529,19 kn od 16. kolovoza 2016. do isplate;
- na iznos od 591,44 kn od 16. rujna 2016. do isplate;

- na iznos od 542,34 kn od 16. listopada 2016. do isplate;
- na iznos od 543,25 kn od 16. studenog 2016. do isplate;
- na iznos od 544,26 kn od 16. prosinca 2016. do isplate;
- na iznos od 536,57 kn od 16. siječnja 2017. do isplate;

2 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

- na iznos od 543,39 kn od …. do isplate; u visini stope određene
člankom 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08.,
125/11., 78/15. i 29/18. dalje: ZOO) koja se za svako polugodište određuje
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobreni na razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim u dijelu koji se odnosi
na isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja T. P., OIB:
…, D. z. …, K. u dijelu koji se odnosi na
isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
sadržanih u dosuđenim bruto iznosima iz točke I. izreke ove presude.

III. Nalaže se tuženiku O.-i. škola u I., OIB:
…. B. B. .., I. da tužitelju T. P., OIB:
…, D. z. .., K. naknadi parnični trošak ovog
postupka u iznosu od 3.750,00 kuna (slovima:tri tisuće sedam stotina pedeset kuna)
sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od …. pa do isplate po
stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi zaprimljenoj …. navodi da je u utuženom
razdoblju bio zaposlenik tuženika koji predstavlja javnu službu u smislu odredbi iz čl.

2. Zakona o plaćama i javnim službama. Nadalje, navodi da je …..
između Vlade R. H. i Sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom je ugovoreno povećanje
osnovice za izračun plaća u javnim službama i to po 6% u 2007., 2008. i 2009.
Međutim, zbog nastupa recesije Vlada R. H. i Sindikati sklopili su
Dodatak Sporazumu ….. kojim je osnovica privremeno zamrznuta na
razini iz … za iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6%
iz … odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazumu. Odredbama čl. IV.-V.
Dodatka Sporazumu ugovoreno je daljnje postupno povećanje osnovice radi
uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u R. H..
Nastavno dana ….. su također između Vlade R. H. i
Sindikata javnih službi sklopljeni i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće, usvojene i u obliku Arbitražne odluke od ….., a koji dokument
predstavlja osnovu predmetne tužbe. Prema čl. XI. st. 4. IDDS-a ugovoreno je
trajanje istog pet godina, a sukladno pravilima o produženoj primjeni kolektivnih
ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu je primjena Izmjena Dodatka Sporazumu
istekla ….. Također ističe kako su Vlada R. H. i Sindikati
javnih službi ….. usvojili i Vjerodostojno tumačenje Izmjena, a radi
pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. istih. Tužitelj navodi da je
odredbom iz čl. III. Izmjena ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim
službama će iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji

3 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene
prema ovim Izmjenama. Tužitelj navodi da je ….. Državni zavod za
statistiku (dalje: DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015., prema kojoj je BPD realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju

2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a to je potvrđeno i procjenom DZS-a od ….., dok je ….. je DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP-a za treće tromjesečje 2015. po kojoj je realno povećanje BDP za 2,8% u
trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a što je potvrđeno i
procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. i 4. prosinca 2015, te obzirom da aritmetička
sredina naprijed navedenih dviju stopa BDP-a je upravo 2%, krajem 2015. ispunjen
je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, a obzirom su u tom mjesecu objavljeni
relevantni podaci DZS-a. Budući da je tuženik od prosinca 2015. godine nadalje
tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto sukladno
Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, ukupan dug tuženika
prema tužitelju s osnove razlike u plaći iznosi 7.591,32 kn za sve plaće od prosinca

2015. do zaključno siječnja 2017. godine, uvećano za zakonsku zateznu kamatu za
svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće. Slijedom iznesenog, tužitelj za
razdoblje od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. potražuje isplatu razlike
plaće i to za prosinac 2015. do zaključno siječnja 2017., u iznosu od ukupno

7.591,32 kn, uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki pojedini mjesečni iznos
neisplaćene razlike plaće, te uz to trošak parničnog postupka i zakonsku zateznu
kamatu na trošak postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je nesporno da je tužitelj
zaposlenik tuženika temeljem ugovora o radu. Nadalje navodi kako nije sporno da je

25. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske s jedne strane te Nezavisnog
sindikata visoke znanosti i obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim
školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja, s druge strane, bio sklopljen
Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Također nije sporno niti
da je 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama, a niti da su 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovi plaće u javnim službama, sve kako navodi tužitelj. Tuženik
navodi kako je pogrešno da bi 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama te 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama bili sklopljeni kao
dodaci, izmjene i dopune, aneksi ili bilo što slično u odnosu na Sporazum o
dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Tuženik osporava pravnu valjanost,
pravnu narav, obvezatnost i sadržaj, prije svega Izmjena i Dopuna Dodatka
Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 26.listopada 2011., kao
i mogu li iste proizvoditi pravne učinke u smislu da bi osnovica za obračun plaće bila

5.415,37 kn. Ovo iz razloga jer je kod sklapanja Izmjena i Dopuna Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011.potrebno je utvrditi je li isti potpisan od sedam
potpisnika budući je prethodni Sporazum i Dodatak Sporazumu u javnim službama
potpisan od osam potpisnika. Dakle, Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26.
listopada 2011. parafirao je, a nije potpisao odnosno sklopio jedan od potpisnika
Sporazuma i Dodatka Sporazumu, Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske. Iz navedenog je razvidno da Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26.

4 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

listopada 2011., potpisalo je manje potpisnika od prethodnih Sporazuma o osnovici
plaće u javnim službama i Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama,
dakle nisu svi potpisnici Sporazuma i Dodatka Sporazuma sudjelovali u izmjenama i
dopunama niti u njihovom sklapanju. Stoga da bi Izmjene i Dopune bile valjane,
imaju se sastaviti i sklopiti od svih ugovornih stranaka, što u konkretnom slučaju nije
učinjeno. Nadalje, za slučaj kada se radi o kolektivnom ugovoru, pravna situacija je
ista, dakle da bi Izmjene Kolektivnog ugovora bile pravovaljane potrebno je da je
sklope svi sindikati koji su sklopili i Izvorni Kolektivni ugovor. Dakle, Izmjena
Kolektivnog ugovora je pravno nevaljana zato što u njegovom sklapanju nisu
sudjelovali svi sindikati koji su sklopili Kolektivni ugovor, pa je takva izmjena
nevaljana odnosno nezakonita, kao i sva kasnija postupanja potpisnika Kolektivnih
ugovora. Ovo pravno stajalište zauzeto je u Odluci Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj Gž 5/05 od 27. travnja 2005. i broj Revr-409/09 od 17.ožujka 2010.
Slijedom navedenog, kako su Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu od 26.listopada

2011.nevaljane, to su i ništetne, pa na osnovu istih ne postoji utuživa obveza, kao ni
obveza uvećanja/podizanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama, odnosno i
drugih usklađivanja plaća iz Izmjena i Dopuna od 26.listopada 2011. Tuženik
osporava stav tužitelja o tome kako u članku 3. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu od dana 26. listopada 2011. stoji da će osnovica za obračun plaća u
javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene
prema ovim Izmjenama i dopunama, a na čemu on osniva svoj stav kako osnovica za
obračun plaća u javnim službama u utuženom razdoblju iznosi HRK 5.415,37 bruto, a
ne HRK 5.108,84 bruto, što tuženik isto osporava u cijelosti. Naime, plaća se u
javnim službama uređuje Zakonom o plaćama u javnim službama ("Narodne novine"
27/01 i 39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine"
39/09 i 124/09). Odredbama članka 2., članka 4. i članka 5. Zakona o plaćama
normirano je utvrđivanje osnovice za izračun plaća, koje je kao zakonsko uređenje
obvezna norma u izračunu osnovice plaća. Dana 29. prosinca 2016. Vlada Republike
Hrvatske donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u
visini 5.211,02 kn bruto, s primjenom od 1. siječnja 2017., dakle obračunom plaće za
siječanj 2017., koja dospijeva na isplatu u veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg
Kolektivnog ugovora zaključen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih
službi, pa se primjenjuje osnovica plaće koja je utvrđena Dodatkom Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i
Sindikata javnih službi od 13.svibnja 2009. Ističe da tužitelj pogrešno cijeni da bi
nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u
iznosu HRK 5.415,37 bruto iz odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 26. listopada 2011. Tužitelj
pogrešno cijeni da u članku 7.Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće
u javnim službama od dana 26. listopada 2011. stoje navedeni uvjeti nužni za
ostvarivanje odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma osnovici plaće u javnim
službama od dana 26. listopada 2011. Tako se u točci 1. istoga članka navodi kako
“[A]ko realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od
razdoblja opisanih u člancima III. do V. Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto

5 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na
snagu ovih Izmjena i dopuna.” Citirano nesporno uređuje odgodu “uskladbe” za onaj
broj razdoblja “pada realnog tromjesečnog BDP-a” (tzv. negativni rast) u odnosu na
trenutak utvrđen člankom 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće
u javnim službama od dana 26. listopada 2011. kao trenutak primjene -“poboljšanje
stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)”. Osim navedenog, budući su
Izmjene i Dopune Dodatka Sporazumu/11, ugovoreno vremensko važenje od pet
godina, isto je isteklo 25. listopada 2016., što ukazuje da do uskladbe osnovice plaća
u javnim službama temeljem navedenih Izmjena ne bi ni došlo u razdoblju važenja i
primjene istih. Podredno ističe da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku
BDP Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini u odnosu prema istom
tromjesečju prethodne godine (realni tromjesečni BDP) zabilježio dvanaest razdoblja
uzastopnih negativnih stopa rasta, počev od četvrtog tromjesečja 2011. do trećeg
tromjesečja 2014. pa se zbog toga uskladba prema člancima III do V Izmjena i
dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. treba
odgoditi za dvanaest tromjesečja, počev od siječnja 2016. Međutim, kako Izmjene i
dopune Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. imaju
ugovoreno vremensko važenje od 5 godina, smatra da do uskladbe prema člancima
III do V nije došlo za vrijeme važenja istih. Zaključno, tuženik ističe prigovor zastare
za svako pojedino potraživanje za koje je od dospijeća pa do datuma podnošenja
tužbe prošlo više od 5 godina.

3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe,
odnosno odgovora na tužbu, time da je tuženik na pripremnom ročištu održanom 28.
listopada 2021., na kojemu je ujedno zaključen prethodni postupak te je otvoreno i
zaključeno ročište za glavnu raspravu, izjavio da ne spori pravilnost tužiteljevog
matematičkog izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.
4. Sud je izveo dokaze pregledom preslike Izmjena i dopuna dodatku
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. i arbitražne odluke
od 7.12.2011., preslike Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od

23.11.2006., preslike Dodatka Sporazumu od 13.5.2009., preslike Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama usvojenog dana 28.12.2012., priopćenja za javnost Državnog zavoda za
statistiku od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4.9.2015., priopćenja za javnost
DZS-a od 27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4.12.2015., preslike ugovora o radu,
obračunskih lista za isplatu plaće-naknade za utuženo razdoblje, obračuna razlike
plaće za tužitelja, kao i pregledom dokumentacije dostavljene uz odgovor na tužbu i
to zaključka sa sastanka održanog 8. prosinca 2016. i priloženih sudskih odluka, te
ostalih isprava priloženih spisu.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe
čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama
sklopljenog 26. listopada 2011..

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio
zaposlen kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe
članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu na

6 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

neodređeno vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna
razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužitelju plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a, te je sporno je li nastupila
zastara predmetnog potraživanja.

9. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi :

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i

2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća
u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se
primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te
izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata
parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama
između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način
usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28.

7 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne
službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl.

1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj
Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011.

10. Sud je odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza čitanjem zapisnika o
saslušanju svjedoka P. Č., B. M. i M. M. od

….. u postupku pod poslovnim brojem …. Općinskog suda u
Z., cijeneći isti nepotrebnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Za
navesti je da dokaze koje posebno ne spominje u ovoj odluci sud smatra irelevantnim
za ishod ovog postupka.

11. U odnosu na prigovor zastare istaknut u odgovoru na tužbu, potrebno je
naglasiti da je isti u cijelosti neosnovan. Naime, tužba je podnesena putem e-
komunikacije …., time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio
na naplatu ….., pa je očito da nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl.

139. ZR-a niti u odnosu na niti jedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće
koji tužitelj utužuje.

12. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog
Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.

12.1. Vlada RH …... donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja

2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj …. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.

12.2. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili
su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

12.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.

8 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

12.4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.

12.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa
zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i
isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.
12.6. Odredbom čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne
novine broj 187/04) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne
novine broj 95/05, 96/06 i 68/07), propisano je da se predujam poreza na dohodak od
nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja
isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i članaka 11., 12. i

15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna
osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih
premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni
odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. tog Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj
obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao
porez po odbitku.

13. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP), te primjenjujući
pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužitelj
osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, dok je zahtjev
tužitelja za isplatu zateznih kamata djelomično je neosnovan zbog čega je odlučeno
kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

14. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti
osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma.
Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su
Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada
RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost
Arbitražnom odlukom od ….., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu
pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje
njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda

9 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

Republike Hrvatske broj …. i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske
broj: ….., odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.

14.1. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma
predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-
a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za
određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD
Sporazuma bile na snazi do ….. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma
ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri
mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

14.2. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene čl. III IDD
Sporazuma jer odredbom čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD
Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od ….., tako i iz Vjerodostojnog tumačenja od …. proizlazi
da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj: …...

14.3. Budući su među strankama nesporni podaci Državnog zavoda za
statistiku, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem
tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće
tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD
Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto
ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja

2016. i trajali su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti
isplaćena do 15. veljače 2017.

15. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u utuženom razdoblju tužitelju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je trebao primijeniti osnovicu
od 5.415,37 kn, to je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj osnovici za
navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 7.591,32 kn, s mjesečnim iznosima razlike
plaće koji su dostavljeni od strane tužitelja, što tuženik nije osporio te je odlučeno kao
pod točkom I. izreke presude. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je
pozivom na odredbu čl. 328. st.2. ZPP-a.

16. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan
utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne
navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je
odlučeno kao u izreci presude.

17. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. ZOO-a osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez
na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koje
dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. I 5. Zakona o
porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na
dohodak. Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po

10 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu
oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10,
114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3.
Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu
na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne
kamate, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

18. Dokaze koji se ne obrazlažu posebno u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod ovog postupka.

19. Tužitelj u ovom postupku nije uspio sa svojim zahtjevom tek u neznatnom
dijelu (djelomično sa zahtjevom za isplatu zateznih kamata na zatražene iznose bruto
razlike plaće), a zbog toga nisu nastali posebni troškovi, to istome sukladno odredbi
članka 154. stavka 5., u vezi sa člankom 155. ZPP-a pripadaju troškovi sukladno
Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12,
103/14, 118/14 i 107/15) i vrijednosti predmeta spora. Tužitelju je priznat trošak za
sastav tužbe u iznosu od 750,00 kuna (Tbr.7.toč.1.Tarife, trošak sastava
obrazloženog podneska od 5. listopada 2021. kojim se očituje na odgovor na tužbu u
iznosu od 750,00 kuna (Tbr.8.toč.1. Tarife u vezi sa Tbr.7.1. Tarife), te trošak
zastupanja na ročištima od 14. listopada i 28. listopada u iznosima od po 750,00
kuna (Tbr. 9.1. Tarife), odnosno sveukupno 3.000,00 kn, što uvećano za pripadajući
iznos PDV-a od 25% daje ukupan iznos od 3.750,00 kn. Svi troškovi koji su dosuđeni
tužitelju su po mišljenju suda bili nužni i opravdani za vođenje ovog postupka prema
odredbi iz čl. 155. ZPP-a, te su usklađeni sa važećom odvjetničkom tarifom. Na sve
dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-
a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2.
Ovršnog zakona (Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17).

20. U odnosu na zatraženi paricijski rok od 8 dana, za istaknuti je da tužitelj
nema zakonske osnove potraživati ispunjenje tuženikove tražbine u navedenom
roku, budući je odredbom članka 328.st.2. ZPP-a propisano da ako posebnim
propisom nije drugačije određeno rok za izvršenje činidbe je petnaest dana time da je
rok za ispunjenje od osam dana popisan samo u mjeničnim i čekovnim sporovima.
Dakle, kako drugim propisom osim ZPP-a nije propisan drugi rok za izvršenje
činidbe, to je valjalo tuženiku naložiti izvršenje u roku od 15 dana, a ne kako je to
tužitelj tražio tužbenim zahtjevom.

U S., 10. prosinca 2021.

SUTKINJA:

S. C.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda
nadležnom županijskom sudu.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354.

11 Poslovni broj:SS 57 Pr-936/21-9

stavak 2. toč. 1.,2.,4., 5., 6., 8., 9.,10., i 11. Zakona o parničnom postupku. Žalba u
kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ne može podnijeti, odbacit će se kao
nedopuštena. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom
ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao
dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se
pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan
kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

- tužitelju putem punomoćnika,
- tuženiku,

- u spis.