1              Poslovni broj: II Kž-456/2021-5

Poslovni broj: II Kž-456/2021-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. B., zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 4. u vezi članka 34. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog A. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru, broj Kv I-50/2021-6 od 23. studenog 2021. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2021.,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba optuženog A. B. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Vukovaru, broj Kv I-50/2021-6 od 23. studenog 2021., u tijeku postupka nakon podignute i potvrđene optužnice zbog kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. točke 4. u vezi članka 34. stavka 1. KZ/11. i kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. točke 6. u vezi članka 34. stavka 1. KZ/11., pod točkom I izreke rješenja, produljen je istražni zatvor protiv optuženog A. B. po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), a pod točkom II izreke rješenja, na temelju članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08. optuženiku je u istražni zatvor uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od dana uhićenja 18. ožujka 2021. pa nadalje.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je optuženi A. B. po branitelju, odvjetniku D. Ć., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba kaznenog postupka s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog za produljenjem istražnog zatvora, podredno da ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu sa člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenom navodu optuženika da u pobijanom rješenju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno da su ti razlozi nejasni i proturječni te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, ocjena je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog A. B. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. te je za svoju odluku iznio jasne, valjane, neproturječne i dostatne razloge, a koje u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud. Također, prvostupanjski sud je ispravno i dostatno iznio razloge o tome zašto je mjera istražnog zatvora i nadalje nužna i jedina prikladna mjera kojom će se ostvariti svrha istražnog zatvora i zašto se ista svrha ne bi mogla postići nekim blažim mjerama zbog čega prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju upire optuženik.

5.1. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka niti time što u izreci pobijanog rješenja nije naveo rješenje kojim je optuženiku prvobitno određen istražni zatvor niti naveo rok trajanja istražnog zatvora. Naime, odredba članka 124. stavka 2. ZKP/08. ne propisuje obvezu navođenja rješenja kojim je optuženiku prvobitno određen istražni zatvor, a odredbom članka 131. stavka 3. ZKP/08. propisano je da se u rješenju o produljenju istražnog zatvora nakon podnošenja optužnice, o čemu je i ovdje riječ, ne određuje rok trajanja istražnog zatvora.

6. U žalbi optuženik osporava postojanje opće i posebne zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. čime upire na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

7. Međutim, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i valjano obrazložio da osnovana sumnja da je optuženik počinio kaznena djela koja mu se podignutom optužnicom stavljaju na teret proizlazi iz dokaza na kojima se potvrđena optužnica temelji, a koje dokaze je u dovoljnoj mjeri iznio u pobijanom rješenju zbog čega je i po ocjeni drugostupanjskog suda ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora.

7.1. Postojanje osnovane sumnje nije dovedeno u pitanje ponovljenim žalbenim navodom optuženika da nisu utvrđene činjenice kojima bi se potvrdila pravna kvalifikacija teškog ubojstva u pokušaju jer ocjena pravne kvalifikacije nije od utjecaja na odluku o istražnom zatvoru, već je analiza pravne kvalifikacije u nadležnosti raspravnog vijeća prilikom odlučivanja o kaznenoj odgovornosti optuženika. Osnovanost sumnje prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu istih.

8. Optuženik u žalbi ističe da ne postoje osobite okolnosti koje bi upućivale na iteracijsku opasnost jer je do sada neosuđivan, u dobi od 72 godine, narušenog zdravlja, da je postupao u stanju bitne smanjene ubrojivosti te da se očito radi o izoliranom incidentu. No, ocjena je drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud opravdano zaključio da činjenica što se optuženika, na razini osnovane sumnje tereti, da je nasilno ušao u kuću oštećenice, a nakon što je pobjegla, slijedio je te pucao prema njoj iz pištolja kojeg je nezakonito pribavio, te, unatoč upozorenjima i pucnjevima upozorenja, nastavio ispaljivati projektile u smjeru oštećene i policijskog službenika, pa nakon što je savladan po policijskim službenicima, nastavio s prijetnjama da će usmrtiti oštećenicu, upućuju na upornost i veliku količinu kriminalne volje u postupanju optuženika. Ima li se pritom na umu da iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi da je optuženiku dijagnosticiran poremećaj osobnosti s vjerojatnošću pogoršanja stanja zbog dobi, impulzivnost u postupanju prilikom osjećaja gubitka idealiziranog objekta te smanjena sposobnost kontrole nad svojim postupcima u stresnoj situaciji zbog čega postoji povećana vjerojatnost činjenja sličnih ili težih kaznenih djela u budućnosti, prvostupanjski sud opravdano nalazi da sve navedene okolnosti predstavljaju osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da će optuženik boravkom na slobodi ponoviti slična ili teža kaznena djela, slijedom čega je neophodna daljnja primjena mjere istražnog zatvora po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., kao za sada jedine prikladne mjere u svrhu otklanjanja opasnosti od ponavljanja djela.

9. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da kvaliteta i značaj iznesenih okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika upućuju na zaključak da se svrha istražnog zatvora u konkretnoj situaciji ne može ostvariti njegovom zamjenom blažim mjerama opreza ili istražnim zatvorom u domu, a koji zaključak suda nije doveden u sumnju isticanjem dobi i narušenog zdravstvenog stanja optuženika.

10. Kako ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 9. prosinca 2021.