Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Broj: Jž-1166/2019
|
|
|
Broj: Jž-1166/2019
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M.F., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 92/94.), odlučujući o žalbi okr. M.F., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 22. veljače 2019., broj: 16. Pp J-2456/18, u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e:
I. U povodu žalbe okr. M.F., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. M.F. je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 4. veljače 2019., broj: 18. Pp J-40/2019, okr. M.F. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 193,00 kune, a što je protuvrijednost od 50 DEM, koju kaznu je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka u cijelosti oslobođen obveze na naknadu istih.
2. Protiv te presude, okr. M.F. pravodobno je osobno podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.
6. Naime, odredbom članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona, propisano je da su nezakoniti dokazi, oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.
6.1. Odredbom članka 172. stavak 2. Prekršajnog zakona propisano je:
„(2) Kada se okrivljenik privi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovog članka uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik očituje da želi branitelja, zastat će se s ispitivanjem najviše do dva sata u kojem vremenu će se na odgovarajući način omogućiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste dežurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne dođe, sud može ispitati okrivljenika i bez nazočnosti branitelja. Očitovanje okrivljenika o branitelju unijet će se u zapisnik.“
Odredbom članka 172. stavak 4. Prekršajnog zakona propisano je:
„(4) Ako je postupljeno protivno st. 2. i 3. ovog članka, na iskazu okrivljenika ne može se utemeljiti osuđujuća presuda.“
6.2. Slijedom citiranih zakonskih odredaba nedvojbeno je da se osuđujuća presuda ne može temeljiti na iskazu okrivljenika koji prilikom ispitivanja nije upozoren o pravu na branitelja i ako u zapisnik nije uneseno njegovo očitovanje, a radi se o prekršaju za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili ako se radi o uhićeniku koji je doveden pred sud, odnosno da takav iskaz predstavlja nezakonit dokaz. U konkretnom slučaju, okr. M.F. je stavljen na teret prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je osim novčane kazne u iznosu od 50 do 350 DEM alternativno kao stroža kazna propisana kazna zatvora u trajanju do 30 dana.
6.3. Iz stanja spisa i to Zapisnika o ispitivanju okrivljenika od 5. studenog 2018., razvidno je da prvostupanjski sud prilikom prvog ispitivanja okr. M.F. istog upozorio o pravu na branitelja, ali njegovo očitovanje o pravu na branitelja nije uneseno u zapisnik, a time je i prvostupanjski sud postupio protivno odredbi članka 172. stavak 2. Prekršajnog zakona, pa iskaz okr. M.F. predstavlja nezakonit dokaz. Zbog navedenog je počinjena bitna povreda iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.
7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povrede odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
11. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Zapisničarka: |
|
Predsjednica vijeća: |
|
|
|
Emina Bašić, v.r. |
|
Gordana Korotaj, v.r. |
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka za spis, okrivljenika i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.