- 1 -              Revd 1459/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1459/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Đure Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. I. iz S., OIB ... , zastupanog po S. R. K., odvjetnici u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, OIB ... , zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1304/2020 od 7. siječnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-735/2020-41 od 28. rujna 2020., na sjednici vijeća održanoj 8. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

              Tuženici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1304/2020 od 7. siječnja 2021., zbog pravnog pitanja koje glasi:

 

              „Je li opravdano tužitelju priznati svih 24 sata nazočnih na radnom mjestu (izdvojenom objektu) kao prekovremeni rad, kada je propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine“ broj: 118/09 i 118/12) i Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj: 118/09) propisano da se dežurstvo ne smatra prekovremenim radom, već se isplaćuju odgovarajući dodaci?“

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-1304/2020 od 7. siječnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-735/2020-41 od 28. rujna 2020, zbog pravnih pitanja koja glase:

 

              „- Je li opravdano tužitelju priznati svih 24 sata nazočnih na radnom mjestu (izdvojenom objektu) kao prekovremeni rad, kada je propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine“ broj: 118/09 i 118/12) i Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj: 118/09) propisano da se dežurstvo ne smatra prekovremenim radom, već se isplaćuju odgovarajući dodaci?

 

              - Je li osnovano potraživanje tužitelja na ime naknade za subote i nedjelje koji su bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva, obzirom da se radi o posebnoj organizaciji rada koja podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji?

 

              - Je li osnovano potraživanje na ime naknade za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje, budući su člankom 7. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj: 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15, 5/17, 116/17, 39/18, 44/19 i 87/19) kao dodaci za otežane uvjete rada propisani letački dodatak, roniteljski dodatak, padobranski dodatak, plovidbeni dodatak, pirotehnički dodatak, dodatak za specijalne i zaštitne postrojbe, vojnopolicijski dodatak i dodatak za obnašanje dužnosti štetnih za zdravlje, dok je člankom 7. stavkom 2. Pravilnika propisano da djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jedan najpovoljniji dodatak?“

 

2. U odnosu na postavljena pitanja tuženica, kao razloge zbog kojih pitanje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o navedenim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama ovoga revizijskog suda broj Revr-1845/12 od 29. travnja 2014., Revr-1902/12 od 4. lipnja 2014. i Revr-1795/12 od 25. veljače 2014. te u odlukama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-775/18 od 11. prosinca 2019., Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-332/17-2 od 24. rujna 2019. i u odluci Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-600/20-2 od 1. prosinca 2020.

 

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom

postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da je prvo postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da u pogledu postavljenog pitanja sudska praksa županijskih sudova (osobito u odnosu na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-600/20-2 od 21. prosinca 2020.) nije jedinstvena.

 

5. U odnosu na drugo i treće postavljeno pitanje, koja se odnose na neiskorištene slobodne dane i naknadu za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje, valja reći da po ocjeni ovoga suda, nije riječ o pitanjima u pogledu kojih bi praksa viših sudova bila nejedinstvena, s obzirom na to da u odlukama na koje se tuženica poziva u opravdanju postavljenih pitanja nije izraženo shvaćanje glede postavljenih pitanja, odnosno nije zauzeto suprotno shvaćanje.

 

5.1. Naime, u revizijskim odlukama na koje se tuženica poziva (Revr-1845/12, Revr-1902/12 i Revr-1795/12) utuženo je ranije razdoblje, prije stupanja na snagu Pravilnika iz 2014. te nije zauzimano shvaćanje o ovim pitanjima, dok je u odluci Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-775/18 od 11. prosinca 2019. suđeno identično kao i u ovoj odluci, a odluka Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-332/17-2 od 24. rujna 2019. donesena je u predmetu u kojemu je u pitanju je bilo borbeno dežurstvo, dakle drukčija činjenična i pravna situacija, zbog čega navedena odluka nije primjenjiva u ovom slučaju. U odnosu na treće postavljeno pitanje treba još dodati da ni u jednoj od odluka na koje se tuženica poziva nije zauzimano shvaćanje u pogledu naknade za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje.

 

6. Stoga je valjalo dopustiti reviziju u odnosu na prvo postavljeno pitanje i riješiti kao u izreci po čl. 387. st. 6. ZPP.

 

Zagreb, 8. prosinca 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.