Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 4171/2021-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4171/2021-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Đ. A. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik S. A., odvjetnik iz Z., protiv tuženika A. S., Z., OIB:, kojeg zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik iz Z., radi isplate, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-549/2020-2 od 9. ožujka 2021., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-10417/16-25 od 22. srpnja 2019., u sjednici održanoj 7. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik je podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-549/2020-2 od 9. ožujka 2021., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-10417/16-25 od 22. srpnja 2019.

 

2. U prijedlogu su postavljena slijedeća pravna pitanja:

 

              „1. je li Ugovor o zastupanju koji je sastavljen u skladu sa odredbom Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ugovor iz članka 322. st. 2. ZOOa tj. ugovor zabranjen jednoj strani - odvjetniku?

 

              2. Ako je ugovor o zastupanju iz Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ugovor zabranjen jednoj strani - odvjetniku – treba li ispitati volju ugovornih strana ne prikriva li isti neki drugi ugovor tj. utvrditi koji se ugovor takvim ugovorom prikriva?

 

              3. Ako je ugovor o zastupanju iz Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ugovor zabranjen jednoj strani – odvjetniku je li valjan u pogledu onoga što je klijent njime stvarno dogovorio sa odvjetnikom?

 

              4. Je li potrebno utvrđivati zajedničku namjeru ugovaratelja tj. pravu volju ugovornih strana kako to određuje članak 319. st. 2. ZOO-a u slučaju kada je ugovorom o zastupanju iz članka Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, naknada za rad odvjetnika ugovarana i za „za radnje zastupanja pred sudovima i državnim organima“ tj. za radnje koje je zabrana tim tarifnim brojem odvjetniku ustanovljena?

 

              5. Radi li se o bitnoj povredi postupka i pogrešnoj primjeni materijalnog prava kad Županijski sud svojim shvaćanjem o meritornom pravnom pitanju o kojem sud odstupa od shvaćanja izraženog u judikatima Vrhovnog suda RH o tom pravnom pitanju?

 

              6. Može li Županijski sud odlučujući o žalbi žalitelja preinačiti presudu, iako i sam jasno u presudi naznačuje da postoje bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP-a, pozivajući se pri tome na članak 373.a ZPP-a kada odluka o pravnom pitanju Županijskog suda bitno odstupa od shvaćanja u judikatima Vrhovnog suda RH izraženim o tom pravnom pitanju?

 

              7. Ako žalbeni sud u žalbenom postupku nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti i pri tome nije utvrđivao pravno odlučne činjenice koje izviru iz odredbe materijalnog prava koju nije primijenio, može li sud u žalbenom postupku primjenom odredbe članka 373.a ZPP-a presudu preinačiti?

 

              8. Može li žalbeni sud pozivajući se pri tome na članak 373.a ZPP-a preinačiti

presudu kada uopće nije ocijenio iskaz jedinog svjedoka u postupku?“

 

3. Za navedena pitanja tvrdi da su važna u smislu čl. 385. st. 1. ZPP-a, za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a kao razloge važnosti tim pitanjima navodi presudu i rješenje VSH br. Rev-2583/2016 od 5.11.2019. i presudu  Rev-3295/2014 od 16.5.2018.

 

4. Tužitelj predlaže odbaciti prijedlog tuženika kao nedopušten.

 

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljeno pravno osam pravnih pitanja te su za postavljena pitanja izloženi razlozi.

 

6. Među parničnim strankama sporno je pitanje je li plaćanjem paušalnog mjesečnog iznosa tuženik podmirio troškove konkretnih sudskih postupaka koji su bili predmet ovog spora.

 

7.1. Sud prvog stupnja utvrdio je da su stranke predmetnim Ugovorima o zastupanju, aneksom Ugovora te Promemorijom ugovorile da tužitelj kao odvjetnik pruža tuženiku zahtijevane odvjetničke usluge, a što uključuje i obavljanje svih radnji zastupanja tuženika pred sudovima, a da se zauzvrat tuženik obvezao isplaćivati tužitelju naknadu ugovorenu u mjesečnim paušalnim iznosima, pa kako je tuženik tužitelju platio sve račune koje mu je tužitelj izdao do otkaza Ugovora o zastupanju ukida donesene platne naloge i odlučuje kao u izreci presude.

 

7.2. Županijski sud zaključuje da pored plaćanja paušalnog mjesečnog iznosa klijent duguje odvjetniku i naknadu za poduzete pravne radnje u raznim postupcima jer se ugovor iz Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ugovor ne može sklopiti za poduzete pravne radnje u raznim postupcima budući je takav ugovor zabranjen, a to stoga što je tom odredbom Tarife izričito propisano da odvjetnik može ugovoriti pružanje pravne pomoći s pravnom osobom u paušalnom iznosu, osim za radnje zastupanja pred sudovima i državnim organima, kako je uostalom i ugovoreno između stranaka u svim sklopljenim Ugovorima o zastupanju. Slijedom navedenog sud drugog stupnja zaključuje da „tužitelju pripada naknada za poduzete pravne radnje u postupku vođenim pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu“, pa posljedično tome odlučuje kao u točki II. izreke.

 

8. U presudi i rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2583/2016 od 5. studenoga 2019. i presudi Rev-3295/2014 od 16. svibnja 2018., izneseno je pravno shvaćanje prema kojem:

 

              „Odredbom Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika propisano je da pružanje pravne pomoći može odvjetnik ugovoriti s pravnom osobom ili osobom koja obavlja samostalnu djelatnost u paušalnom iznosu, osim za radnje zastupanja pred sudovima i državnim organima. Ugovor o pružanju pravne pomoći u paušalnom iznosu sklapa se pismeno i mora sadržavati opis radova ili poslova koje će odvjetnik za stranku obavljati. Ugovor mora odvjetnik prijaviti Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

 

              Citiranu Tbr. 38. OT valja tumačiti na način da je sklapanjem takvog ugovora zabranjeno samo odvjetniku, a ne i drugoj stranci. Naime, niti ZO niti odvjetničkom tarifom sklapanje takvog ugovora nije zabranjeno stranci, već se zabrana odnosi na odvjetnika koji sklapanjem takve vrste ugovora krši pravila koja se odnose na način pružanja pravne pomoći a koje je određeno jednim općim aktom Komore – OT.“

 

9. Odluke na koje se predlagatelj poziva nisu donesene u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, i utoliko one ne mogu biti, niti su, razlog važnosti postavljenom pitanju. To stoga što se svim postavljenim pitanjima osporava po drugostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje, prema kojem, predmetnim Ugovorom o zastupanju, aneksom Ugovora, te Promemorijom, između stranaka dogovorom o plaćanju paušala nisu obuhvaćene i radnje zastupanja pred sudovima. Stoga izneseno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda ne odstupa od iznesenih shvaćanja drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci.

 

10. Kako postavljena pitanja, koje je tuženik postavio ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim čl. 385.a st. 1. ZPP-a za dopuštenost revizije jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 7. prosinca 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu